Prvi rezultati provedbe reforme
Kako su učenici, nastavnici, ravnatelji i stručni suradnici strukovnih škola ocijenili prvu godinu provedbe modularne nastave? Zašto i dalje kaska suradnja škola s poslodavcima – zbog čega nizak udio učenika provodi učenje temeljeno na radu kod poslodavca? Što treba mijenjati da bi iz reforme proizašli bolji rezultati?
Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima
Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima
Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?
Lako je upasti u zamku da se škola 'održava', umjesto da se vodi. Jer, održavanje je važno, ali nije vodstvo, jedna je od poruka konferencije održane na Sveučilištu Algebra Bernays
Broj 25-26 (3556-3447) - Godište LXXVII.
Vodič za razrednike
Ulazak u novu školsku godinu za razrednike je složen proces koji zahtijeva savršenu ravnotežu pedagoške vizije, operativne provedbe, profesionalne etike i snažne suradnje unutar škole i s roditeljima
Potresna je to priča o životu Tonija Hercega, padobranca francuske vojske hrvatskih korijena, koji je poginuo u Ukrajini štiteći vlastitim tijelom svoje suborce tijekom napada ruskoga drona. Napisana iz perspektive njegova oca, prerasta osobnu tragediju i postaje univerzalno svjedočanstvo
TEMA BROJA - Gotovo četvrtina zaposlenih „izvan stroja”
Prema podacima HZJZ-a, u općoj je populaciji prevalencija čvorića glasnica 1,3 posto, dok je u učiteljskoj populaciji njih više od 50 posto tijekom života imalo probleme s glasom. Slične smetnje ima 56 posto odgojitelja u dječjim vrtićima, 46 posto pjevača, 28 posto trenera i 26 posto svećenika
TEMA BROJA U potrazi za djelatnicima – utrka s vremenom
Kako preko noći do stručnog kadra
Najveći problem ravnateljima stvaraju kratke zamjene. Kad netko da otkaz, imaju vremena pronaći novog djelatnika, no zamjene često trebaju osigurati doslovce preko noći. Zato i ravnatelji i djelatnici stručnih službi, uz sav posao koji imaju, 'uskaču' u razrede kao zamjene. Postoji li rješenje?
Pozivamo na suradnju vjerne čitateljice i čitatelje Školskih novina, jedinog specijaliziranog dvotjednika za odgoj i obrazovanje koji je s vama 76 godina!
Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…
TEMA BROJA - Oko 170 čelnika srednjih škola otvoreno o svom poslu
U anonimnom upitniku sudjelovalo je oko 40 % ukupnog broja ravnatelja u srednjoškolskim ustanovama. Pitanja se odnose na motivaciju, procjenu suradnje i dinamike tima te ravnotežu između privatnog i poslovnog života. U dva nastavka u Školskim novinama donosimo odgovore ravnateljica i ravnatelja…
Svaki učitelj i nastavnik upućen u hrvatsku nastavu u inozemstvu primat će primjerak Školskih novina. Sustavom hrvatske nastave obuhvaćeno je oko 5300 učenika s kojima rade 92 učitelja u 11 zemalja Europske unije te 11 izvan EU-a
Kad umjetna inteligencija postane šalabahter
Nastavnici sve teže prate tehnološke trikove kojima se služe učenici – svjesni su nove ere prepisivanja, kao i toga da su AI alati i aplikacije poput Photomatha promijenili oblike prevara: pametni telefoni, pametni algoritmi – i sve pametnije varanje, nakon čega slijedi roditeljska obrana
Što kada kolega nije - kolegijalan?
Iznenađuju podaci iz svijeta o općenitom porastu fizičkog nasilja koje su počinile kolege: prije pandemije bila je riječ o jedan posto, a nakon pandemije čak 27 posto. Malo je istraživanjima o ovom problemu u Hrvatskoj. Utvrđeno je da je oko 23 posto nastavnika doživjelo neki oblik nasilja na radnom mjestu. Osobito je malo podataka o nasilju među nastavnicima: tek da 10 posto nastavnika svoje odnose s kolegama u školi procjenjuje - lošim
Jedini način za poštovanje propisanih dobnih granica za uporabu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, ali uz poštovanje i zaštitu osobnih podataka, tumače u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih
U ovom kratkom sjećanju puno je toga izostalo, no ostaje moja zahvalnost svima koji su zdušno, na razne načine, pridonosili da Školske novine (i tjednik i njegov nakladnik) opstanu i budu bolje. Kad sam odlazio, nisam bio nezadovoljan, dapače. Još da nije bilo, pri samom kraju, pandemije zbog virusa COVID-19 te potresa...
Knjiga Ćirila Petešića Genij s našeg kamenjara objavljena je u tri izdanja (prvo 1976.) u ukupnoj nakladi od oko 25.000 primjeraka
Studij za ravnatelje od jeseni i u Zagrebu
Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)
Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima
Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja
Ne šalju djecu u školu? Može, nema ispričnica, slijedi prijava socijali
Uoči izmjena Pravilnika o pedagoškim mjerama ravnatelji s dugogodišnjim iskustvom iznose svoje prijedloge. Jedan je od njih – nema roditeljskih ispričnica na dan polaganja ispita. Drugi je: u slučaju bojkota nastave nema ispričnica, ali slijedi prijava uredu za socijalni rad. Treći: vraćanje društveno korisnog rada
Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja
Povijest školstva i pedagogije u vrijeme FNR – SFR Jugoslavije ima dva tematska kruga: za vrijeme Drugog svjetskog rata te u vrijeme komunističke Jugoslavije koja je u njemu stvorena i postojala kao država do 1991. godine. U Drugom svjetskom ratu školstvo u Hrvatskoj postojalo je u četiri državno-pravna okvira: u područjima pod vlašću jugoslavenskih partizana kojim se upravljalo po odlukama AVNOJ-a i ZAVNOH-a, školstvo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj pod upravom ustaških vlasti u Zagrebu, školstvo u dijelovima Dalmacije i Istri pod talijanskom upravom te školstvo u Međimurju i Baranji pod mađarskom upravom.
Devedeset posto učitelja uživa u poučavanju, ostali žale zbog izbora zanimanja
Glavni je izvor stresa kod učitelja odgovornost za uspjeh učenika, što govori u prilog tome da je našim učiteljima uistinu važno kakav će uspjeh postići učenici. Isto tako, česta je tema i nasilje među učenicima, a u tom pogledu u Hrvatskoj je 4,3 posto učitelja koji to ističu kao problem. Paralelno, u EU ih je 16 posto, a u zemljama Skandinavije više od 40 posto
U školama zaposleno tek 180 STEM stipendista i 120 nastavnika starijih od 65 godina
Nastavnici ulaze u sustav misleći kako će se primarno baviti poučavanjem, a onda vrlo brzo shvate da je velik dio njihova posla beskrajno piskaranje po e-Dnevniku ili, kako se to učeno kaže, vođenje pedagoške dokumentacije. Ništa tako učinkovito ne ubija sreću nastavnicima kao svakodnevno druženje s e-Dnevnikom. Međutim, ako udaraš po nastavniku, ako nastavnik ne nalazi zadovoljstvo u poslu, a takvog je profila da može pronaći dobar posao izvan školskog sustava, velika je vjerojatnost da će takav nastavnik napustiti školski sustav, a odaslat će se i poruka drugima da ne ulaze u školski sustav
Važnija izdanja Školskih novina iz povijesti pedagogije i školstva do početka Drugog svjetskog rata uglavnom se odnose na reformnu pedagogiju i radnu školu. Kustosica i voditeljica Pedagoške knjižnice „Davorin Trstenjak” Hrvatskog školskog muzeja u Zagrebu dr. sc. Štefka Batinić obranila je 2014. godine doktorsku disertaciju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod naslovom Povijesni razvoj i recepcija reformne pedagogije u Hrvatskoj u kojoj analizira zbivanja u teoriji i praksi obrazovanja u tom razdoblju, što je povijesni okvir iz kojega se jasnije uočava važnost knjiga u izdanju Školskih novina. Objavljujemo zaključak te neobjavljene disertacije u kojoj se navode i naši autori i njihovi doprinosi.
Golema građa, značajna izdanja, skromna javna potpora
Godina visokih tenzija i dugotrajnih sukoba
Bilo je u proteklih devet i pol mjesec doista svega – od vrućina, hladnoće, problema s učenicima i njihovim roditeljima, s izricanjem pedagoških mjera, pa onda zavrzlame oko Zakona o plaćama i najavama ocjenjivanja zaposlenika u obrazovanju i znanosti pa sve do marčanih bura, sindikalnih prosvjeda, cirkularnih i inih štrajkova koji su kao Damoklov mač visjeli nad glavama učenika i njihovih roditelja više nego nad nositeljima prosvjetne vlasti. I onda se sve smirilo samo dan prije petka trinaestog. I kako bi stari majstor iz Stratforda na Avonu rekao „Sve je dobro što se dobro svrši”…
• TEMA BROJA Borba s neimaštinom u učeničkim domovima: Kako do dobrobiti za više od 7000 srednjoškolaca?
Cijena boravka u učeničkim domovima nije se mijenjala 23 godine!
Sve što žele u učeničkim domovima jest da vlast konačno shvati njihove potrebe i da razumije principe njihova funkcioniranja te da cijena smještaja učenika u domove konačno počne pratiti relevantne i egzaktne ekonomske pokazatelje. U Ministarstvu na to kažu ‒ svjesni smo da se cijena smještaja nije mijenjala od 2002. godine, a s obzirom na činjenicu da sustav i dalje funkcionira bez većih financijskih poteškoća, do sada nije bilo potrebe za povećanjem cijene smještaja. Ministarstvo će, međutim, zahtjeve Udruge ravnatelja učeničkih domova razmotriti u okviru budućeg proračunskog planiranja…
Školski uspjeh ovisi o tome koliko je učenik često na nastavi
Problem golemog broja opravdanih sati ‒ neopravdani su gotovo posve iščezli, s obzirom na podatak da ih učenik u prosjeku ima 1,6 sati po školskoj godini ‒ posljedica je Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je roditeljima omogućio da tijekom školske godine sami opravdaju djeci izostanak do tri dana. Kao što je poznato, ograničenja u broju opravdanja nema, pa tako učenik uz blagoslov roditelja može izostati tri dana, potom jedan doći u školu, pa opet izbivati tri dana. I tako unedogled, što je više puta kritizirala ravnateljska udruga. Ravnatelji očekuju da će ova školska godina polučiti novi rekord i upozoravaju na apsurde: roditelji ispričavaju dijete zbog bolesti psa!
Ivan Rodić, novinar-urednik i direktor Školskih novina 1984. ‒ 2013.
U Školske sam novine došao raditi 1984. godine. Do tada sam, odmah nakon diplomiranja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, osam godina radio kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti u srednjim školama, najprije u Srednjoškolskom centru u Orahovici (onda se zvala Slavonska Orahovica), a potom punih pet i pol godina u današnjoj V. gimnaziji u Zagrebu.
Ministarstvo potvrdilo: Ništa od odgode reforme strukovnih škola
Prema potvrdi Ministarstva, od nove nastavne godine sadašnjih 260 strukovnih programa zamijenit će se sa 147 novih strukovnih kurikuluma, od kojih se 33 odnose na posebne kurikulume za učenike s teškoćama. Većina starih nastavnih programa stavljena je izvan snage, što znači da u njih više ne će biti moguć upis učenika, a u programe koji još nisu stavljeni izvan snage učenici se ne će moći upisivati ove jeseni…
Stručnjaci koji povezuju učenike, učitelje i širu zajednicu u brojnim aktivnostima
Područje kulturne i javne djelatnosti otvara stručnim suradnicima knjižničarima nebrojene mogućnosti za izražavanje kreativnosti, razvoj organizacijskih i komunikacijskih vještina te jačanje suradnje i koordinacije s učenicima, nastavnicima i ostalim sudionicima uključenima u ovu djelatnost. Svaki školski knjižničar, bilo u osnovnoj ili srednjoj školi, ima ključnu ulogu u povezivanju učenika, nastavnika, stručnih suradnika i šire zajednice raznolikim kulturnim aktivnostima. Svojom jedinstvenošću i posebnostima pridonosi prepoznatljivosti i vidljivosti škole, ne samo u lokalnoj i regionalnoj zajednici, već i izvan njezinih okvira…
• TEMA BROJA Štrajk upozorenja bio je zadnja prilika prije ozbiljnijih sindikalnih akcija
Hoće li se ovoga puta prosvjeta izboriti za status djelatnosti
Prema posljednjim najavama jasno je da sindikati ne kane stati. Nisu impresionirani nijednim dosadašnjim potezom Vlade, a bilo ih je nekoliko: od početnog pomirljivog tona premijera Andreja Plenkovića i poziva na dijalog, preko prilično radikalne odluke Vlade da dani provedeni u štrajku ne će biti plaćeni, pa do nikad viđenog pokušaja mobilizacije ravnatelja škola i učenika (prvima je dana obveza organizirati nastavu kako god znaju, drugima dolazak u školu), a onda i rijetko hladne poruke ministra Radovana Fuchsa organizatorima nakon štrajka ‒ „Niste me impresionirali”…
Da kojim slučajem Ivan Filipović, velikan hrvatskoga školstva, pedagog, učitelj, erudit, dobrotvor, osnivač Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, pokretač časopisa Napredak, vizionar koji je okupio učitelje i davne 1889. godine izgradio Hrvatski učiteljski dom koji već 136 godina ponosno stoji na istome mjestu, na današnjem Trgu Republike Hrvatske u društvu Hrvatskog narodnog kazališta, zgrade rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja za umjetnost i obrt kao zaštićeni spomenik kulture i neprocjenjivi dio kulturne baštine, pitanje je bi li ponovio onu svoju glasovitu rečenicu „Da se deset puta rodim, deset puta bih bio učiteljem”. Vjerojatno bi s indignacijom odustao od svoje tvrdnje zgrožen činjenicom kako njegovu ostavštinu čerupaju, svojataju i dijele vlast i sindikati koji su nastali stotinu godina nakon njegovog grandioznog Hrvatskog učiteljskog doma
• TEMA BROJA Po kojim kriterijima vlast dijeli nekretnine u državnom vlasništvu
Sindikatu hrvatskih učitelja pripalo vlasništvo nad Hrvatskim učiteljskim domom
Da je kojim slučajem danas među nama Ivan Filipović, velikan hrvatskoga školstva, pedagog, učitelj, erudit, dobrotvor, osnivač Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, pokretač časopisa Napredak, vizionar koji je okupio učitelje i davne 1889. godine izgradio Hrvatski učiteljski dom koji već 136 godina ponosno stoji na istome mjestu, na današnjem Trgu Republike Hrvatske u društvu Hrvatskog narodnog kazališta, zgrade rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja za umjetnost i obrt kao zaštićeni spomenik kulture i neprocjenjivi dio kulturne baštine, pitanje je bi li ponovio onu svoju glasovitu rečenicu „Da se deset puta rodim, deset puta bih bio učiteljem”. Vjerojatno bi s indignacijom odustao od svoje tvrdnje zgrožen činjenicom kako njegovu ostavštinu čerupaju, svojataju i dijele vlast i sindikati koji su nastali stotinu godina nakon njegovog grandioznog Hrvatskog učiteljskog doma…
U prošlom broju u rubrici Vremeplov objavili smo životopise svih glavnih urednika i direktora Školskih novina tijekom 75 godina njihova izlaženja. Vidljivo je u tom prilogu da su se Školske novine kao izdavačka kuća razvijale prilično sporo, uglavnom zbog nedostatka materijalnih uvjeta, po čemu dijele sudbinu cijelog obrazovnog sustava. U prvom su razdoblju i glavni urednik i svi članovi uredništva bili volonteri, a neki su od njih, pa i glavni urednici, obavljali i poslove tehničkog urednika, lektora i korektora, a pisali su i autorske članke. Točne uloge pojedinaca ne znamo jer nisu zapisane u impresumu, a od brojeva 1/1955. do 8/1969. u impresumu, osim imena glavnog urednika (Mate Dorčić), nema ni imena članova uređivačkog odbora. To se promijenilo nabolje od 1974. godine, kad u uredništvo dolaze prvi profesionalci. Sve do najnovijeg vremena i direktori i glavni urednici bili su, uz te dužnosti, istodobno i novinari izvjestitelji i urednici pojedinih rubrika u listu. No, osim njih u novinama je radilo i desetak novinara koji su pisali i uređivali dijelove novina, a nikad nisu imali rukovodeću ulogu. Neki su bili stalni zaposlenici, a neki trajni vanjski suradnici u nekom razdoblju. Tako je bilo u prvim godinama, a tako je i u posljednje vrijeme. Nekoliko vanjskih suradnika svojim su radom u uredništvu bili, osobito u početnom razdoblju, upravo presudni za redovito izlaženje lista (Milivoj Gabelica, Ante Nazor). O njihovu velikom doprinosu svjedočili su suvremenici pa i njih uvrštavamo u stalne novinare urednike, iako ih nema u impresumu. Neka im barem to bude priznanje i zahvala za trajnu pomoć i vjernost novinama prilikom ove obljetnice.
Dok su Napredak i Školski vjesnik najdugovječniji hrvatski časopisi za odgoj i obrazovanje koji izlaze i danas, Školske novine su jedine takve novine za to područje u cijeloj našoj povijesti
• TEMA BROJA - Preporuke za obrazovnu upisnu politiku u srednje škole i na studije
Suficitarna i deficitarna zanimanja ponavljaju se 15 godina – vrtimo li se u krug?
Odgovor na pitanje hoćemo li i kada uspjeti „poslušati” preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ovisi o odgovoru na dodatno pitanje: je li državi bitno da učenici koji se obrazuju u strukovnom obrazovanju budu kvalitetno pripremljeni za tržište rada i učinkovito gospodarstvo, posebno kad su u pitanju mali obrti i poduzeća, ili nam je bitna populacija koja će posjedovati opća teorijska znanja, a zatim ćemo dodatno ulagati novac i vrijeme u njihovu integraciju na tržište rada…
Školske novine pokrenute su 1950. pod okriljem Pedagoško-književnog zbora i Sindikata prosvjetnih radnika te su dvadesetak godina bile dio ustroja Sindikata. To znači da nisu imale svoju upravu (direktora), nego samo glavnog urednika koji nije bio stalni zaposlenik, kao ni članovi uređivačkog odbora koji su mu pomagali. Prvi glavni urednik sa stalnim zaposlenjem bio je Nenad Brkić od 1968. godine, a novine su se posve osamostalile 1974. kad su postale novinsko-izdavačka radna organizacija (NIRO). Prvi direktor, koji je ujedno glavni i odgovorni urednik, bio je Đorđe Đurić. Godine 1981. funkcije direktora i glavnog urednika razdvojene su te je takvo stanje i danas (s povremenim prekidima u vrijeme smjene direktora i glavnih urednika kad je jedna osoba obavljala obje funkcije). I glavni urednici i direktori, osim obavljanja tih funkcija, uređivali su pojedine rubrike i bili novinari izvjestitelji te većinom i urednici knjiga, priloga i drugih uzdanja. Slijedi popis glavnih urednika i direktora vremenskim slijedom s naznakom razdoblja u kojemu su obavljali svoju funkciju. (Podatci su preuzeti uglavnom iz arhive ŠN, neki su dostavljeni osobno, a manji dio preuzet je s interneta.)
TEMA BROJA Nedovoljna ekipiranost stručno-razvojne službe u našim školama
Treba li svaka škola imati psihologa i tko je odgovoran ako ga nema?
Potreba za psiholozima je očita jer današnji učenici imaju sve više problema, a ne čini mi se da bi situacija mogla biti bolja sama od sebe. Škole se sve više suočavaju i s problemima u obiteljima koje su se promijenile, a onda imamo i problema s učenicima. Naši učenici iskazuju sve veću potrebu za bilo kojom vrstom pomoći pa i psihološke. Nekada su se škole suočavale s manjim problemima pa i u ponašanju i disciplini učenika zbog žvakaće gume ili nemira na nastavi. Danas su to ozbiljni psihološki problemi koji zahtijevaju i stručnu pomoć, upozoravaju ravnatelji
• TEMA BROJA Koliko su škole u Hrvatskoj sigurne
Sigurnosne mjere slaba su karika, nužna je prevencija i rad s mladima
Zašto se tako promptno može pronaći novac za zaštitare koji bi trebali jamčiti sigurnost u našim školama, a desetljećima nema novca za zapošljavanje psihologa, socijalnih pedagoga, defektologa kako bi se kompletirale stručno razvojne službe u školama koje bi u suradnji s učiteljima i roditeljima mogle učiniti puno više u smislu prevencije bilo kakvih nemilih pojava i za sigurnost učenika i djelatnika nego svi zaštitari, sve elektroničke brave, videonadzori i zidovi podignuti oko škola…
Gdje je granica roditeljske moći u pitanjima vezanima za obrazovni sustav
Ako pogledamo rezultat aktualnog „zagrebačkog slučaja”, čiji tempo diktiraju roditelji učenika u čijoj su ekipi i odvjetnici, jasna je njihova prednost pred institucijama. Gdje je granica roditeljske moći? Odgovor učitelja s dugogodišnjim stažem glasi: „Nema je. Ona je fiktivna i oblikuje se poput žvakaće gume, ovisno o tomu koliko su roditelji utjecajni odnosno uporni”
Mnogi se miješaju u obrazovanje, a vlast najmanje sluša struku
Trebali bismo se svi dobro zamisliti, objektivno i smireno promotriti stvari i shvatiti da odgoj i obrazovanje kao vrlo važnu i ozbiljnu djelatnost ne možemo promatrati kao nogometni zaljubljenici nogomet, praviti se da o njoj svi sve znamo i inzistirati na tome da se glas svih i čuje, a što je još važnije uvaži i posluša pa da nositelji prosvjetne politike sve probleme i dileme, sve promjene, reforme, eksperimente, inovacije rješavaju i donose na temelju stavova i traženja neupućene javnosti umjesto na temelju stručnih i znanstveno utvrđenih činjenica. Uostalom, obrazovanje je puno, puno više od obične igre
Napisao Marijan Šimeg
Čeka li nas uvoz nastavnika i stručnih suradnika
Do prije nekoliko godina u školama je problem bio zaposliti učitelja materinskog jezika, engleskoga, matematike i fizike, no vremena su se promijenila i danas nema profila koji gotovo kronično nedostaje u osnovnim i srednjim školama. Već spomenutima pridružili su se učitelji razredne nastave, ostalih predmeta iz STEM područja, odgojnih predmeta. Reklo bi se ‒ doslovce nema čega nema. Badava i stipendije i mrvicu povećane plaće i koeficijent podignut na zavidnih 2,01 kad se mladi sve teže odlučuju za kruh sa sedma kora, a nisu mornari nego budući učitelji. Gledaju svijet oko sebe i ne vide ni materijalnu perspektivu, a još manje cijenjenost njihova posla već samo podsmijeh, omalovažavanje i izloženost pritiscima doista sa svih strana
Treba li vanjsko vrjednovanje donositi bodove za upis u srednje škole
Nacionalni ispiti nisu hrvatska izmišljotina. Pišu ih učenici u mnogim europskim državama. Recimo, u Irskoj na kraju svakog razreda učenici iz svih predmeta pišu takav ispit o kojemu im ovisi zaključna ocjena, jer tijekom nastavne godine nema ocjenjivanja. I tamo onda i ocjena iz nacionalnog ispita može biti element za upis u srednju školu. Kod nas nikako, jer je to provjera znanja učenika iz četverogodišnjeg razdoblja i ne može biti ni govora da utječe na zaključnu ocjenu u osmom razredu pa samim time niti da bude dodana vrijednost pri upisu u srednju školu
Je li strateški cilj pripremati mlade za svijet rada ili za zavod za zapošljavanje
Zabrinjava nas mali postotak gimnazija, ali nas istodobno ne zabrinjava podjednak ili još manji postotak trogodišnjih strukovnih zanimanja koja su sva visoko deficitarna i za kojima vapi naše gospodarstvo. A vapimo bogme i mi obični građani kada dva, tri tjedna (pa i dulje!) čekamo vodoinstalatera, servisera klima-uređaja ili perilice, električara, automehaničara i bilo kojeg drugog majstora. Ukupno 48,5 posto učenika upisano je u četverogodišnje ili petogodišnje strukovne programe, a samo njih oko 20 posto u trogodišnje
Je li to doista uvertira za devetogodišnje obvezno obrazovanje?
Program predškole nije bogzna kakva novost jer je u hrvatski odgojno-obrazovni sustav uveden još davne 1997. godine. Sad ga samo dižemo na višu teorijsku i sadržajnu razinu te utrostručujemo njegovo trajanje i uvodimo obveznost. Odmah se nameće pitanje imaju li dječji vrtići prostorne i kadrovske kapacitete u situaciji kad već sada rade najvećim dijelom s prekapacitiranim odgojnim skupinama i kad u sustavu nedostaje nekoliko tisuća odgojiteljica. Mogu li u tom slučaju predškolu izvoditi učitelji razredne nastave i može li škola preuzeti posao tamo gdje ga vrtići ne mogu odraditi
Čemu će poslužiti rezultati organizacijski vrlo zahtjevnih nacionalnih ispita
Pitanje je koliko povratne informacije kao i one iz svih drugih istraživanja mogu biti korisne prosvjetnoj politici, prosvjetnoj vlasti, pripadajućim agencijama da na temelju njih redefiniraju i stručno usavršavanje učitelja, i formalno obrazovanje u kojemu će biti puno više dokimologije, i kurikulume pojedinih predmeta, metode poučavanja, praćenja i vrjednovanja postignuća učenika
Napisali Mirela Lilek/Jutarnji list i Marijan Šimeg