Ministarstvo potvrdilo: Ništa od odgode reforme strukovnih škola
Prema potvrdi Ministarstva, od nove nastavne godine sadašnjih 260 strukovnih programa zamijenit će se sa 147 novih strukovnih kurikuluma, od kojih se 33 odnose na posebne kurikulume za učenike s teškoćama. Većina starih nastavnih programa stavljena je izvan snage, što znači da u njih više ne će biti moguć upis učenika, a u programe koji još nisu stavljeni izvan snage učenici se ne će moći upisivati ove jeseni…
AKTUALNOSTI
• MEĐU NAMA
Aplauz, molim!
Pamtit će građani i građanke Republike Hrvatske 1. svibnja ljeta gospodnjega 2025. Jer to nije bio običan dan. Umjesto orkestara limene glazbe u brojnim malim mjestima i gradovima koji su godinama u ritmu marširali prašnjavim ulicama i svirali prvomajske budnice, sada nas bude bajkeri. Ipak je 21. stoljeće. Tek ponegdje može se vidjeti pokoji crveni karanfil kao vječiti simbol pobunjenoga radništva. I prvomajski grah s kranjskom kobasicom ili bez nje, koji uglavnom gradonačelnici i načelnici „šefljama” grabe u plastične posude i udjeljuju ih puku koji strpljivo čeka na svoj red u vijugavoj zmijolikoj koloni, ostao je dio prigodnog folklora na kontinentu baš kao što su fileki ili ribice s gradela dio našeg primorskog prvosvibanjskog štimunga. I sve je to nekako uobičajeno pa narod brzo zaboravi i grah, i političare koji su na razglasima koji mikrofoniraju, krče i cvile „bacili” prigodnu govoranciju o radničkim pravima, pravednijim plaćama, o svim benefitima koje uživaju trudbenici, oni iz realnog i inih sektora. A sve im je to osigurala i omogućila od naroda izabrana vlast…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
Bitange i princeze
Cinik među nama poželio bi da su svake godine lokalni izbori jer bi se intenzivno asfaltirale prometnice, otvarala nova dječja igrališta, polagali kameni temeljci za nove kapitalne investicije. Promatrate li ovoga svibnja izborne liste u pojedinim gradovima ne možete ne primijetiti koliko je dojučerašnjih anonimaca na njima – mnoge od njih zasigurno poznajete i siguran sam da biste stavili ruku u vatru da oni nikad ne će kročiti u političke vode. Želja za vlašću, izazov moći i/ili dodatna zarada ipak su učinili svoje. Naravno, svi oni zaogrnut će to velom (kako ono biva?) brige za grad/županiju, zaštite „malog čovjeka” i potrebe da se napravi nešto bolje…
• Vremeplov Školskih novina (1950. ‒ 2025.)
Prinosi urednika, novinara i vanjskih suradnika Školskih novina znanosti i kulturi
Stjepan Babić – hrvatski jezik politici usprkos
Uz 100. obljetnicu rođenja velikog jezikoslovca
Stjepan Babić rođen je 29. studenoga 1925. u mjestu Oriovac, u Brodsko-posavskoj županiji, a umro u 96. godini 27. kolovoza 2021. u Zagrebu. Ove godine obilježava se 100. obljetnica rođenja tog istaknutog jezikoslovca koji nedvojbeno pripada vrhu hrvatskog jezikoslovlja. Bio je osobito poznat kao energičan i beskompromisan borac za posebnost i identitet hrvatskoga jezika u doba druge Jugoslavije, ali i neovisne Hrvatske. Ekspert je u disciplini tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, suautor više knjiga pravopisa hrvatskoga jezika te tvorac važnih jezičnih leksikona i brojnih jezičnih savjeta. Bio je i cijenjeni suradnik Školskih novina u kojima je objavio više tekstova, među kojima su najvažniji knjiga Hrvatski jezik jučer i danas (1995.) te serija članaka pod nazivom Hrvatski jezik danas i sutra, u šest nastavaka (od br. 19 do br. 24-25 u godištu 2007.)
• RAZGOVOR Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Nitko nema pravo oduzeti učenicima mogućnost polaganja državne mature
Ničim ne dovodim u pitanje pravo sindikata da sukladno zakonima organiziraju štrajk i nastavnicima da u njemu sudjeluju. Međutim, kad je u pitanju državna matura to je nešto drugo. Nadam se da sindikati ne će biti toliko radikalni i bešćutni, čime bi doveli u neželjenu situaciju i svoje članstvo, odnosno nastavnike. Koji će nastavnik nakon četiri godine srednje škole svome učeniku željeti i moći uskratiti mogućnost polaganja državne mature?
• Obilježena 164. obljetnica osnutka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Dodijeljene nagrade za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća
Akademija pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, razvoju i napretku hrvatskog društva u cjelini promičući izvrsnost s diseminacijom najviših dosega hrvatske znanosti i umjetnosti u domovini i svijetu
• REPORTAŽA Srednja škola Prelog
Škola koja ima srce i dušu
U svakom učeniku tražimo zrnce dobrote, njegove sposobnosti i pomažemo svakome da realizira svoje potencijale. Ne mora biti odlikaš, ne mora biti genijalac, ali svatko može biti vrijedan član društva i zato volimo reći da smo škola sa srcem i dušom, jer dajemo sebe svakom učeniku, kod svakoga tražimo neku sposobnost ili talent i onda to nastojimo razvijati ‒ ravnatelj Tomislav Gregur
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• Projektni dan Zavičajne nastave u OŠ Monte Zaro u Puli
Štorije poli ognjišća
Projektni dan zavičajne nastave provodi se u sklopu projekta institucionalizacije zavičajne nastave u osnovnim školama Istarske županije. Ove je godine projektni dan bio posvećen načinu života naših starih, njihovim pričama i običajima koji su dijelom obilježili i naše živote, a kojih se rado sjećamo
• Izazovi suvremene nastave
Može li umjetna inteligencija doista zamijeniti čovjeka?
Što je uopće umjetna inteligencija, koliko je učinkovitija od čovjeka i, s obzirom na njezine sposobnosti, hoće li nas doista jednog dana u potpunosti zamijeniti?
• OŠ Šime Budinića u Zadru
Tradicijsko umijeće u suvremenoj nastavi
Ručni rad, iako često nedovoljno valoriziran u suvremenom obrazovanju, može postati bitan segment u cjelokupnom razvoju učenika. Dječje radionice izrade roge – tradicijskog ukrasnog predmeta na margini etnoloških istraživanja – realizirane u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i OŠ Šime Budinića u Zadru, predstavljaju primjer kako se tradicijske rukotvorine mogu integrirati u kurikul razredne nastave
• Osnovna škola Obrovac na Županijskoj smotri Građanskog odgoja i obrazovanja
Ne dvoji, za drugog izdvoji!
Naš je cilj da viđeno i naučeno iz ovog projekta implementiramo u našu lokalnu zajednicu te na taj način pokušamo promijeniti svijest lokalnog stanovništva u pogledu očuvanja prekrasne prirode našeg zavičaja
• Uz Svjetski dan knjige – Nova izdanja Školske knjige
Savršene glazbene slikovnice iz serijala Orkestar priča priču
Nove glazbene slikovnice u izdanju Školske knjige – Čarobna frula, Petar i vuk i San ljetne noći – dio su omiljenoga serijala Orkestar priča priču koji oduševljava djecu, roditelje i sve ljubitelje klasične glazbe diljem svijeta
SAVJETNICI
• PRAVO | Polaganje stručnog ispita i dani plaćenog dopusta | Olivera Marinković, dipl. jur.
• PSIHOLOG | Strahovi koji se javljaju tijekom školovanja | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Brinimo se za svoje srce | dr. Ivo Belan
SURADNICI JAVLJAJU
• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Scila i Haribda | Marija Drobnjak Posavec
• DUGO SELO | OŠ Josipa Zorića | Dani medijske pismenosti
• KAŠTEL NOVI | OŠ bijaći | Bolje da nestane selo nego običaji!
• ZAGREB | Dječji vrtić Matija Gupca | Stručno usavršavanje na Islandu
• BJELOVAR | Ekonomska i birotehnička škola | Algoritmi, umjetna inteligencija i financijska pismenost
SVIJET
SAD Borba za visoko obrazovanje
Kako će Harvard i druga sveučilišta preživjeti Trumpove rezove
Dan nakon što je Sveučilište Harvard podnijelo tužbu, čelnici i predstavnici više od 200 američkih sveučilišta objavili su zajedničku izjavu u kojoj optužuju Trumpovu administraciju za političko uplitanje. Izjavu su potpisali dekani nekih od vrhunskih sveučilišta u zemlji, kao što su Princeton, Brown, Harvard, Columbia, Northwestern i Pomona College
Što kada kolega nije - kolegijalan?
Iznenađuju podaci iz svijeta o općenitom porastu fizičkog nasilja koje su počinile kolege: prije pandemije bila je riječ o jedan posto, a nakon pandemije čak 27 posto. Malo je istraživanjima o ovom problemu u Hrvatskoj. Utvrđeno je da je oko 23 posto nastavnika doživjelo neki oblik nasilja na radnom mjestu. Osobito je malo podataka o nasilju među nastavnicima: tek da 10 posto nastavnika svoje odnose s kolegama u školi procjenjuje - lošim
U školama zaposleno tek 180 STEM stipendista i 120 nastavnika starijih od 65 godina
Nastavnici ulaze u sustav misleći kako će se primarno baviti poučavanjem, a onda vrlo brzo shvate da je velik dio njihova posla beskrajno piskaranje po e-Dnevniku ili, kako se to učeno kaže, vođenje pedagoške dokumentacije. Ništa tako učinkovito ne ubija sreću nastavnicima kao svakodnevno druženje s e-Dnevnikom. Međutim, ako udaraš po nastavniku, ako nastavnik ne nalazi zadovoljstvo u poslu, a takvog je profila da može pronaći dobar posao izvan školskog sustava, velika je vjerojatnost da će takav nastavnik napustiti školski sustav, a odaslat će se i poruka drugima da ne ulaze u školski sustav
Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima
Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima
Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?
Lako je upasti u zamku da se škola 'održava', umjesto da se vodi. Jer, održavanje je važno, ali nije vodstvo, jedna je od poruka konferencije održane na Sveučilištu Algebra Bernays
Broj 25-26 (3556-3447) - Godište LXXVII.
Vodič za razrednike
Ulazak u novu školsku godinu za razrednike je složen proces koji zahtijeva savršenu ravnotežu pedagoške vizije, operativne provedbe, profesionalne etike i snažne suradnje unutar škole i s roditeljima
Potresna je to priča o životu Tonija Hercega, padobranca francuske vojske hrvatskih korijena, koji je poginuo u Ukrajini štiteći vlastitim tijelom svoje suborce tijekom napada ruskoga drona. Napisana iz perspektive njegova oca, prerasta osobnu tragediju i postaje univerzalno svjedočanstvo
TEMA BROJA - Gotovo četvrtina zaposlenih „izvan stroja”
Prema podacima HZJZ-a, u općoj je populaciji prevalencija čvorića glasnica 1,3 posto, dok je u učiteljskoj populaciji njih više od 50 posto tijekom života imalo probleme s glasom. Slične smetnje ima 56 posto odgojitelja u dječjim vrtićima, 46 posto pjevača, 28 posto trenera i 26 posto svećenika
Pozivamo na suradnju vjerne čitateljice i čitatelje Školskih novina, jedinog specijaliziranog dvotjednika za odgoj i obrazovanje koji je s vama 76 godina!
TEMA BROJA U potrazi za djelatnicima – utrka s vremenom
Kako preko noći do stručnog kadra
Najveći problem ravnateljima stvaraju kratke zamjene. Kad netko da otkaz, imaju vremena pronaći novog djelatnika, no zamjene često trebaju osigurati doslovce preko noći. Zato i ravnatelji i djelatnici stručnih službi, uz sav posao koji imaju, 'uskaču' u razrede kao zamjene. Postoji li rješenje?
Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…
TEMA BROJA - Oko 170 čelnika srednjih škola otvoreno o svom poslu
U anonimnom upitniku sudjelovalo je oko 40 % ukupnog broja ravnatelja u srednjoškolskim ustanovama. Pitanja se odnose na motivaciju, procjenu suradnje i dinamike tima te ravnotežu između privatnog i poslovnog života. U dva nastavka u Školskim novinama donosimo odgovore ravnateljica i ravnatelja…