Pozivamo na suradnju vjerne čitateljice i čitatelje Školskih novina, jedinog specijaliziranog dvotjednika za odgoj i obrazovanje koji je s vama 76 godina!
Pridružite nam se u kreiranju tematskih priloga, slanju vijesti iz vrtića, škola, učeničkih domova i visokoškolskih institucija. Školske novine su list otvoren za različita mišljenja i stavove odgojitelja, stručnih suradnika, učitelja i nastavnika, a želja nam je pojačati vaš glas u novinama koje su od 1950. godine glasilo struke.
Nadamo se da ste posljednjih mjeseci primijetili promjene na stranicama Školskih novina. Jedna od njih sada je već postala praksa: u svakome broju kolumnu pod nazivom „Ja tako mislim” piše drugi autor iz osnovne ili srednje škole, vrtića ili visokoškolske institucije. Zahvaljujemo svima koji su se dosad odazvali pisanjem komentara. Spomenimo tek neke komentator(ic)e čije su samostalno odabrane teme, pomno skrojene u čvrste stavove, izazvale pozitivne reakcije. U prvome redu, to je sada već naša stalna kolumnistica, ravnateljica I. gimnazije iz Zagreba Dunja Marušić Brezetić, potom ravnatelj V. gimnazije iz Zagreba Tihomir Engelsfeld, ravnateljica Upravne škole Zagreb Suzana Hitrec, ravnatelj Srednje škole Ban J. Jelačić iz Zaprešića Alan Labus i nastavnik Strukovne škole Zadar Jere Bilan. Pozivamo da pročitate i najnoviji komentar ravnatelja Gimnazije Tituša Brezovačkog Damira Jelenskog, koji nam se pridružio u ovome broju.
Bez obzira na to koliko je kilometara udaljena vaša škola, učenički dom, fakultet ili vrtić od naše redakcije u Hebrangovoj 40 u Zagrebu, šaljite nam svoja mišljenja, kritike, stavove, tematske priloge, primjere dobre prakse, fotografije i zanimljive vijesti. Rado ćemo ih objaviti, kako u novinama, tako i na web stranici skolskenovine.hr.
Jedna od promjena koje smo uveli jest rubrika posvećena modularnoj nastavi. Druga se odnosi na grafičku izmjenu naslovnice koju za svaki broj nanovo ilustrira mladi dizajner Ijan Prelac. S obzirom na to da su Školske novine odnedavno (nakon višegodišnje pauze) prisutne i u inozemstvu – konkretno 22 zemlje svijeta – gdje dolaze na adrese 90-ak učitelj(ic)a i nastavnica/ka hrvatskog jezika, pozivamo i vas, dragi inozemci, da nam javljate iskustva boravka u drugim državama. Pišite nam što biste iz države u kojoj boravite i radite voljeli prenijeti u hrvatski sustav odgoja i obrazovanja.
U ovome broju ŠN donosimo prvi prilog učiteljice Marinele Ivić koja radi u irskim gradovima Fermoyu, Corku i Waterfordu.
U želji da vam budemo bliži, prisutni u što više zbornica, pratimo aktualna događanja iz sustava, hvalimo dobre i argumentiramo kritiziramo loše odluke kreatora obrazovne politike, pozivamo vas da nam pomognete u potpunosti vratiti Školske novine učiteljstvu kojemu i pripadaju.
Vaša redakcija Školskih novina
redakcija@skolskenovine.hr
Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima
Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima
Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?
Lako je upasti u zamku da se škola 'održava', umjesto da se vodi. Jer, održavanje je važno, ali nije vodstvo, jedna je od poruka konferencije održane na Sveučilištu Algebra Bernays
Broj 25-26 (3556-3447) - Godište LXXVII.
Vodič za razrednike
Ulazak u novu školsku godinu za razrednike je složen proces koji zahtijeva savršenu ravnotežu pedagoške vizije, operativne provedbe, profesionalne etike i snažne suradnje unutar škole i s roditeljima
Potresna je to priča o životu Tonija Hercega, padobranca francuske vojske hrvatskih korijena, koji je poginuo u Ukrajini štiteći vlastitim tijelom svoje suborce tijekom napada ruskoga drona. Napisana iz perspektive njegova oca, prerasta osobnu tragediju i postaje univerzalno svjedočanstvo
TEMA BROJA - Gotovo četvrtina zaposlenih „izvan stroja”
Prema podacima HZJZ-a, u općoj je populaciji prevalencija čvorića glasnica 1,3 posto, dok je u učiteljskoj populaciji njih više od 50 posto tijekom života imalo probleme s glasom. Slične smetnje ima 56 posto odgojitelja u dječjim vrtićima, 46 posto pjevača, 28 posto trenera i 26 posto svećenika
TEMA BROJA U potrazi za djelatnicima – utrka s vremenom
Kako preko noći do stručnog kadra
Najveći problem ravnateljima stvaraju kratke zamjene. Kad netko da otkaz, imaju vremena pronaći novog djelatnika, no zamjene često trebaju osigurati doslovce preko noći. Zato i ravnatelji i djelatnici stručnih službi, uz sav posao koji imaju, 'uskaču' u razrede kao zamjene. Postoji li rješenje?
Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…
TEMA BROJA - Oko 170 čelnika srednjih škola otvoreno o svom poslu
U anonimnom upitniku sudjelovalo je oko 40 % ukupnog broja ravnatelja u srednjoškolskim ustanovama. Pitanja se odnose na motivaciju, procjenu suradnje i dinamike tima te ravnotežu između privatnog i poslovnog života. U dva nastavka u Školskim novinama donosimo odgovore ravnateljica i ravnatelja…
Svaki učitelj i nastavnik upućen u hrvatsku nastavu u inozemstvu primat će primjerak Školskih novina. Sustavom hrvatske nastave obuhvaćeno je oko 5300 učenika s kojima rade 92 učitelja u 11 zemalja Europske unije te 11 izvan EU-a
Kad umjetna inteligencija postane šalabahter
Nastavnici sve teže prate tehnološke trikove kojima se služe učenici – svjesni su nove ere prepisivanja, kao i toga da su AI alati i aplikacije poput Photomatha promijenili oblike prevara: pametni telefoni, pametni algoritmi – i sve pametnije varanje, nakon čega slijedi roditeljska obrana
Što kada kolega nije - kolegijalan?
Iznenađuju podaci iz svijeta o općenitom porastu fizičkog nasilja koje su počinile kolege: prije pandemije bila je riječ o jedan posto, a nakon pandemije čak 27 posto. Malo je istraživanjima o ovom problemu u Hrvatskoj. Utvrđeno je da je oko 23 posto nastavnika doživjelo neki oblik nasilja na radnom mjestu. Osobito je malo podataka o nasilju među nastavnicima: tek da 10 posto nastavnika svoje odnose s kolegama u školi procjenjuje - lošim