Čeka li nas uvoz nastavnika i stručnih suradnika
Do prije nekoliko godina u školama je problem bio zaposliti učitelja materinskog jezika, engleskoga, matematike i fizike, no vremena su se promijenila i danas nema profila koji gotovo kronično nedostaje u osnovnim i srednjim školama. Već spomenutima pridružili su se učitelji razredne nastave, ostalih predmeta iz STEM područja, odgojnih predmeta. Reklo bi se ‒ doslovce nema čega nema. Badava i stipendije i mrvicu povećane plaće i koeficijent podignut na zavidnih 2,01 kad se mladi sve teže odlučuju za kruh sa sedma kora, a nisu mornari nego budući učitelji. Gledaju svijet oko sebe i ne vide ni materijalnu perspektivu, a još manje cijenjenost njihova posla već samo podsmijeh, omalovažavanje i izloženost pritiscima doista sa svih strana
• MEĐU NAMA
Ne ću ništa o državnoj maturi i tome da 40 posto gimnazijalaca na eseju nije znalo objasniti pojam „požrtvovnost”, a djeca su nam tako prepametna i načitana. Ne ću ni o pomicanju odnosno odgađanju početka nastavne godine za sedam dana koju je donio sam premijer pod pritiskom primorsko-dalmatinskih župana, a ne suočen s argumentima prosvjetne struke i znanosti. Ne ću ni o deficitu učitelja i nastavnika jer o tome smo se raspisali u temi ovoga broja, ali kako su stvari krenule uskoro bismo ‒ kraj Boltovih i Woltovih dostavljača, šofera autobusa, turističkih i građevinskih djelatnika iz dalekoistočnih država južno od Himalaja ‒ mogli uvoziti i prosvjetare…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
Započela je još jedna nastavna godina, doduše tjedan dana kasnije od prvotno najavljenog. No, nekako smo već i navikli (svi mi koji smo malo duže vezani za školske teme) da se pojedine odluke, čak i one službeno objavljene, mogu promijeniti jednim „potezom pera”.
U danima koji slijede, kao i obično, analizirat će se broj najmlađih učenika koji prvi puta sjedaju u školske klupe, crtati grafikoni i uspoređivati s godinama koje su iza nas, zbrajati područne škole koje su o(p)stale, procjenjivati (ne)stručna zastupljenost učitelja pojedinih predmeta... Dakle, baš kao i u stihovima pjesme jednog svojedobno iznimno popularnog glazbenog sastava – sve je isto k'o i lani! Mada, možda je baš jedna pjesma istog sastava inicirala ideju da ove školske godine bude i malo drugačije, odnosno da nastava započinje jednom reprezentativnom vrstom glazbe – mnogo svečanijom i uzvišenijom.
Ni manje ni više nego ‒ himnom!...
• Slučaj koji je obilježio ljetne praznike
To znači da bi u ovom neobičnom slučaju koji traje cijelo ljeto učenica trebala biti zakinuta za početak nastavne godine zbog potrebe organizacije dopunske nastave u trajanju od 25 sati
• Dodijeljene nagrade maturantima s najboljim uspjehom na maturi
Utemeljitelj prestižne nagrade dr. sc. Ante Žužul prihvatio je prijedlog Davida Kuzmića, maturanta iz Đurđevca, da dodatno nagradi još dvoje maturanata s najboljim rezultatom iz hrvatskog jezika i povijesti na državnoj maturi pa su uz Laru Usmiani iz Srednje škole Antuna Barca u Crikvenici, dodatni ovogodišnji dobitnici Nagrade „Ante Žužul” Vicenca Arbunić iz V. gimnazije „Vladimir Nazor” Split za najbolji rezultat iz hrvatskog jezika i Stjepan Žužić iz Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir u Krku za najbolji rezultat iz povijesti
• Dodijeljene nagrade „Ivan Filipović” za 2023. godinu
sDobitnici nagrade za životno djelo su Ljerka Vidaković, ravnateljica Dječjeg vrtića Radost u Novskoj, Vlade Matas, viši savjetnik za ravnatelje osnovnih škola u Agenciji za odgoj i obrazovanje, Drago Bagić, ravnatelj II. gimnazije u Zagrebu, Vladimir Takšić, professor emeritus Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te Bruno Grbac, professor emeritus Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
• Ured UNICEF-a za Hrvatsku slavi 15 godina programa „Škole za Afriku”
Od 2008. godine program je provodilo 978 odgojno-obrazovnih ustanova u Hrvatskoj, prikupivši do danas više od 1,1 milijun eura donacija za najranjiviju djecu Afrike
• REPORTAŽA OŠ Kamešnica, Otok
Godinama gradimo dobru klimu u školi i kvalitetne međuljudske odnose, jer samo tako pozitivno djelujemo i na naše učenike, a često se izgubi iz vida da je škola tim i da dijelimo mnogo toga zajedničkog. Želio sam uvijek da škola ponudi učenicima puno više od redovne nastave, jer svako dijete ima neke afinitete, želje, potencijale i može ih ostvariti ponajprije u školi. Zato učenicima oduvijek nudimo brojne aktivnosti u kojima ih, među ostalim, pripremamo i za izbor zanimanja, za život ˗ ravnatelj Miroslav Jukić
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
Svrha je programa što ga podržava Međunarodna federacija Crvenog križa širenje humanitarnih ideja i odgoj djece u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, pravima djece i ljudskim pravima kako bi ih se pripremilo za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva, a u projekt Kutić humanosti uključene su sve odgojne skupine vrtića
• DV Slavuj iz Svete Nedelje u programu job shadowinga
Odgojiteljice Mirela Bašić i Ivanka Dmitrovski od 15. do 19. travnja 2024. boravile su u gradu Laredu na sjeveru Španjolske, u školi nagrađenoj od španjolske vlade za inovativne metode poučavanja, kako bi, praćenjem rada tamošnjih odgojitelja i učitelja, stekle nova znanja i iskustva
• OŠ Pantovčak, Zagreb JOB SHADOWING U BEČU
Suradnja s učiteljima iz drugih zemalja u projektima kao što je Erasmus+ i drugi prigoda je za razmjenu iskustva i uvide u drukčije oblike i metode rada, koji se mogu primijeniti u vlastitoj nastavnoj praksi te u razgovoru sa stranim kolegama podijeliti dojmove i usporedbe. Autorici ovoga priloga ta se prigoda pružila u bečkoj osnovnoj školi Volksschule Salvator Kaisermühlen
• OŠ Trstenik iz Splita u programu Erasmus ˗ Stručno usavršavanje u Finskoj
Uvijek je zanimljivo i poučno posjetiti neku finsku školu. Recimo, za razliku od našega, školski sat u finskim školama traje 60 minuta, no nakon toga je zasluženih 15 minuta odmora. Nastavnici izrađuju vlastite materijale, ali koriste se i gotovim digitalnim materijalima koji su uglavnom u Moodleu, a bilježnicama i knjigama koristi se tek poneki učenik...
• PRAVO | Plaćeni dopust prema TKU-u | Olivera Marinković, dipl. jur.
• PSIHOLOGIJA | Kako poticati kreativnost kod učenika | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Lijekovi, alkohol i vožnja automobila | dr. Ivo Belan
• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Gorući problem ‒ mentalno zdravlje
• Varaždinske Toplice: OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića | Učenici i ove godine aktivni u eTwinning projektima
• OŠ Gornji Mihaljevec | Od starih traperica do novog školskog pribora
• Sveta Nedelja: Dječji vrtić Slavuj | Umjetnost kao terapija
• OŠ Jurja Dobrile, Rovinj ˗ Street art kao prilog stvaranju pozitivnog školskog okružja
• Škola u prirodi u Slovačkoj
Povratak u školu
Iako svako dijete ima pravo na obrazovanje, razni čimbenici ‒ od ekonomskih okolnosti, sukoba i bolesti do nekvalificiranih učitelja – onemogućuju pristup prilikama za učenje od ranog djetinjstva do adolescencije. Prema UNESCO-ovim podatcima, oko 250 milijuna djece i mladih diljem svijeta ne pohađa školu, čak 6 milijuna više nego 2021. godine
U školama zaposleno tek 180 STEM stipendista i 120 nastavnika starijih od 65 godina
Nastavnici ulaze u sustav misleći kako će se primarno baviti poučavanjem, a onda vrlo brzo shvate da je velik dio njihova posla beskrajno piskaranje po e-Dnevniku ili, kako se to učeno kaže, vođenje pedagoške dokumentacije. Ništa tako učinkovito ne ubija sreću nastavnicima kao svakodnevno druženje s e-Dnevnikom. Međutim, ako udaraš po nastavniku, ako nastavnik ne nalazi zadovoljstvo u poslu, a takvog je profila da može pronaći dobar posao izvan školskog sustava, velika je vjerojatnost da će takav nastavnik napustiti školski sustav, a odaslat će se i poruka drugima da ne ulaze u školski sustav
Prvi rezultati provedbe reforme
Kako su učenici, nastavnici, ravnatelji i stručni suradnici strukovnih škola ocijenili prvu godinu provedbe modularne nastave? Zašto i dalje kaska suradnja škola s poslodavcima – zbog čega nizak udio učenika provodi učenje temeljeno na radu kod poslodavca? Što treba mijenjati da bi iz reforme proizašli bolji rezultati?
Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?
Broj 25-26 (3556-3447) - Godište LXXVII.
Vodič za razrednike
Ulazak u novu školsku godinu za razrednike je složen proces koji zahtijeva savršenu ravnotežu pedagoške vizije, operativne provedbe, profesionalne etike i snažne suradnje unutar škole i s roditeljima
Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…
Kad umjetna inteligencija postane šalabahter
Nastavnici sve teže prate tehnološke trikove kojima se služe učenici – svjesni su nove ere prepisivanja, kao i toga da su AI alati i aplikacije poput Photomatha promijenili oblike prevara: pametni telefoni, pametni algoritmi – i sve pametnije varanje, nakon čega slijedi roditeljska obrana
Jedini način za poštovanje propisanih dobnih granica za uporabu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, ali uz poštovanje i zaštitu osobnih podataka, tumače u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih
Studij za ravnatelje od jeseni i u Zagrebu
Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)
Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima
Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja
Ne šalju djecu u školu? Može, nema ispričnica, slijedi prijava socijali
Uoči izmjena Pravilnika o pedagoškim mjerama ravnatelji s dugogodišnjim iskustvom iznose svoje prijedloge. Jedan je od njih – nema roditeljskih ispričnica na dan polaganja ispita. Drugi je: u slučaju bojkota nastave nema ispričnica, ali slijedi prijava uredu za socijalni rad. Treći: vraćanje društveno korisnog rada
Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja
Devedeset posto učitelja uživa u poučavanju, ostali žale zbog izbora zanimanja
Glavni je izvor stresa kod učitelja odgovornost za uspjeh učenika, što govori u prilog tome da je našim učiteljima uistinu važno kakav će uspjeh postići učenici. Isto tako, česta je tema i nasilje među učenicima, a u tom pogledu u Hrvatskoj je 4,3 posto učitelja koji to ističu kao problem. Paralelno, u EU ih je 16 posto, a u zemljama Skandinavije više od 40 posto