Je li strateški cilj pripremati mlade za svijet rada ili za zavod za zapošljavanje
Zabrinjava nas mali postotak gimnazija, ali nas istodobno ne zabrinjava podjednak ili još manji postotak trogodišnjih strukovnih zanimanja koja su sva visoko deficitarna i za kojima vapi naše gospodarstvo. A vapimo bogme i mi obični građani kada dva, tri tjedna (pa i dulje!) čekamo vodoinstalatera, servisera klima-uređaja ili perilice, električara, automehaničara i bilo kojeg drugog majstora. Ukupno 48,5 posto učenika upisano je u četverogodišnje ili petogodišnje strukovne programe, a samo njih oko 20 posto u trogodišnje
• MEĐU NAMA
Preživjesmo još jednu norijadu, koja se godinama pa i desetljećima svodi na divljački stampedo cvijeta našega društva, tih mlađih punoljetnika koji oboružani zviždaljkama, nulerom i cvajerom, pištoljima na vodu i alkoholom u ogromnim količinama najprije maltretiraju nedužne građane koji im se nađu na putu, a zatim se potrgaju do neprepoznatljivosti u radosti i veselju zbog činjenice da konačno završavaju svoje srednjoškolsko obrazovanje. Bilo je i svijetlih primjera humanitarnog skupljanja brašna, šećera i ulja, bilo je i kvadrilje, ali i Rim Tim Dagi Dim đuskanja na našeg eurovizijskog pobjednika; bilo je i na desetke teško alkoholiziranih slavljenika koji su završili na ispumpavanju želudca. Ukratko, moglo bi se reći da u nezrelom i dezorijentiranom društvu ni naša mladost ‒ zalog i jamac naše svjetle budućnosti ‒ ne može biti drukčija u trenutcima kad se opraštaju od najljepšeg doba u svojim životima…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
Posljednja su četiri tjedna nastave pred nama, a svi djelatnici u osnovnim školama itekako dobro znaju što to znači – intenzivno se povećava broj pregleda i klikova u e-Dnevnicima, važe se i preslaguje u domovima učenika, zbraja i oduzima, gledaju prosjeci iz pojedinih predmeta...
• U javnoj raspravi 148 strukovnih kurikuluma
Ideja nositelja projekta Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih jest odmicanje od predmeta i prelazak na module koji se ne bi nužno provodili tijekom cijele školske godine. Neki bi trajali manje od polugodišta, neki polugodište, pri čemu je osnovna razlika između modula i predmeta u preraspodjeli sadržaja
• Državno natjecanje učenika strukovnih škola „WorldSkills Croatia 2024.”
Najveće strukovno natjecanje u Hrvatskoj ove je godine okupilo više od 400 učenika, od čega 370 natjecatelja, iz oko 200 strukovnih škola iz raznih dijelova zemlje. Ovaj prestižni događaj, održan na više od 14.000 četvornih metara izložbenog prostora Zagrebačkog velesajma, pokazao je iznimne vještine i talente mladih stručnjaka u 32 različite discipline
• Edukativna društvena igra Muzeja za umjetnost i obrt i XVI. gimnazije Zagreb
POD: U igri „Igraj na umjetnost!” igrači igraju uloge kustosa i kreću se različitim povijesnim razdobljima i stilovima. Igraju uz pomoć kartica na kojima su postavljena pitanja iz područja povijesti umjetnosti te na taj način uče. Osmišljena je tako da igrači označavaju „kustose” koji se bacanjem kocke kreću po ploči i skupljaju muzejske predmete te grade izložbe po određenim, zadanim kriterijima
• HZJZ i UNICEF predstavili Analizu stanja uhranjenosti i prehrane djece od 0 do 9 godina u Hrvatskoj
Djeca odrastaju u okružju koje potiče nezdrave prehrambene navike. Debljina u dječjoj dobi znatno je veći rizik za debljinu u odrasloj životnoj dobi, kao i za druge zdravstvene rizike, odnosno vodeće kronične nezarazne bolesti od kojih u Hrvatskoj danas obolijeva i umire više od 90 posto ljudi. Uz to, debljina je i znatan ekonomski teret
• REPORTAŽA Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar
Cilj je postaviti školu kao priznatu i kvalitetnu ustanovu za strukovno obrazovanje koja je integrirala europsku dimenziju u svoje obrazovne programe i prakse te dodatno osigurati prepoznatljivost i pozitivan ugled škole, što će privući učenike, roditelje i partnere koji cijene kvalitetu obrazovanja ‒ ravnateljica Zdenka Sršen-Juričević
• Ured pravobraniteljice za djecu Stručni skup „Izazovi u ostvarivanju prava djece u školi”
Škola je društvo u malome, ona ima važnu ulogu u izgradnji međuljudskih odnosa. Zdravi odnosi među djecom i nastavnicima trebaju se temeljiti na međusobnom poštivanju ljudskog dostojanstva i ljudskih/dječjih prava odnosno na konceptu „ravnopravnog dostojanstva”
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
Može li sustav ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja prevenirati nepovoljne razvojne rizike djece u nepovoljnom položaju? Znanstvene odgovore na to i mnoga druga pitanja nudi projekt Hrvatske zaklade za znanost (2020. – 2024.) „Model odgovora na odgojno-obrazovne potrebe djece izložene riziku socijalne isključenosti u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja”, a rezultirao je razvojem modela pedagoške prakse koja primjereno podržava učenje i razvoj djece u sustavu ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
Uloga suvremenoga odgojitelja u radu s djecom rane i predškolske dobi vezana je za njegov rad kao stručnjaka koji će utjecati na širu zajednicu, promičući razumijevanje i uvažavanje djeteta kao ravnopravnoga člana društva te mu pomoći da razumije sebe i vlastiti identitet kao i identitet drugih. U tu svrhu u svakodnevni rad naše skupine, koja je ujedno bila i skupina u kojoj se provodio program katoličkog vjerskog odgoja, unosili smo tradicijske običaje i vrijednosti
• Projekt „Mitska bića našeg kraja” u III. OŠ Bjelovar
Upoznavanjem mitologije i mitskih bića učenici od najranije dobi stvaraju temelj znanja tko su i kojoj sredini pripadaju te koje običaje njeguju. Rezultat navedenog projekta bila je izložba likovnih radova u Muzeju grada Bjelovara
• PRAVO | Naknada za povećanu odgojno-obrazovnu odgovornost | Đurđica Šoić, dipl. jur.
• PSIHOLOGIJA | Informacije koje se žele zapamtiti treba „obojiti” | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Kako mozak učiniti boljim, bržim, pametnijim | dr. Ivo Belan
• Ivanić Grad: DV „Ivanić Grad” | Briga za zdravlje djece | Suradnja s Udrugom „Psi vodiči”
• Kaštel Novi: OŠ Bijaći | Održana 33. ČAkavska večer
• Dugo Selo: OŠ Josipa Zorića | Trnoružica ‒ priča o hrabrosti i upornosti
• OŠ Poličnik | Kad se male i velike ruke slože
• Najbolji početnik među najljepšim školskim vrtovima
• Astrokamp – Astro Track u Hrašćini
Matematika i anksioznost
Izraz „matefobija” skovala je matematičarka Mary de Lellis Gough 1953. godine, nakon što je promatrala učenike koji su se mučili s matematikom; opisala ju je kao „bolest koja postaje fatalna prije nego što se uopće primijeti njezina prisutnost”. Prema podatcima Programa za međunarodnu procjenu učenika, taj problem muči 31 posto mladih u dobi od 15 i 16 godina u 34 zemlje, ali i čak 93 posto odraslih u SAD-u
Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?
Broj 25-26 (3556-3447) - Godište LXXVII.
Vodič za razrednike
Ulazak u novu školsku godinu za razrednike je složen proces koji zahtijeva savršenu ravnotežu pedagoške vizije, operativne provedbe, profesionalne etike i snažne suradnje unutar škole i s roditeljima
Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…
Kad umjetna inteligencija postane šalabahter
Nastavnici sve teže prate tehnološke trikove kojima se služe učenici – svjesni su nove ere prepisivanja, kao i toga da su AI alati i aplikacije poput Photomatha promijenili oblike prevara: pametni telefoni, pametni algoritmi – i sve pametnije varanje, nakon čega slijedi roditeljska obrana
Jedini način za poštovanje propisanih dobnih granica za uporabu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, ali uz poštovanje i zaštitu osobnih podataka, tumače u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih
Studij za ravnatelje od jeseni i u Zagrebu
Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)
Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima
Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja
Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja
Devedeset posto učitelja uživa u poučavanju, ostali žale zbog izbora zanimanja
Glavni je izvor stresa kod učitelja odgovornost za uspjeh učenika, što govori u prilog tome da je našim učiteljima uistinu važno kakav će uspjeh postići učenici. Isto tako, česta je tema i nasilje među učenicima, a u tom pogledu u Hrvatskoj je 4,3 posto učitelja koji to ističu kao problem. Paralelno, u EU ih je 16 posto, a u zemljama Skandinavije više od 40 posto
U školama zaposleno tek 180 STEM stipendista i 120 nastavnika starijih od 65 godina
Nastavnici ulaze u sustav misleći kako će se primarno baviti poučavanjem, a onda vrlo brzo shvate da je velik dio njihova posla beskrajno piskaranje po e-Dnevniku ili, kako se to učeno kaže, vođenje pedagoške dokumentacije. Ništa tako učinkovito ne ubija sreću nastavnicima kao svakodnevno druženje s e-Dnevnikom. Međutim, ako udaraš po nastavniku, ako nastavnik ne nalazi zadovoljstvo u poslu, a takvog je profila da može pronaći dobar posao izvan školskog sustava, velika je vjerojatnost da će takav nastavnik napustiti školski sustav, a odaslat će se i poruka drugima da ne ulaze u školski sustav
• TEMA BROJA Borba s neimaštinom u učeničkim domovima: Kako do dobrobiti za više od 7000 srednjoškolaca?
Cijena boravka u učeničkim domovima nije se mijenjala 23 godine!
Sve što žele u učeničkim domovima jest da vlast konačno shvati njihove potrebe i da razumije principe njihova funkcioniranja te da cijena smještaja učenika u domove konačno počne pratiti relevantne i egzaktne ekonomske pokazatelje. U Ministarstvu na to kažu ‒ svjesni smo da se cijena smještaja nije mijenjala od 2002. godine, a s obzirom na činjenicu da sustav i dalje funkcionira bez većih financijskih poteškoća, do sada nije bilo potrebe za povećanjem cijene smještaja. Ministarstvo će, međutim, zahtjeve Udruge ravnatelja učeničkih domova razmotriti u okviru budućeg proračunskog planiranja…
Školski uspjeh ovisi o tome koliko je učenik često na nastavi
Problem golemog broja opravdanih sati ‒ neopravdani su gotovo posve iščezli, s obzirom na podatak da ih učenik u prosjeku ima 1,6 sati po školskoj godini ‒ posljedica je Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je roditeljima omogućio da tijekom školske godine sami opravdaju djeci izostanak do tri dana. Kao što je poznato, ograničenja u broju opravdanja nema, pa tako učenik uz blagoslov roditelja može izostati tri dana, potom jedan doći u školu, pa opet izbivati tri dana. I tako unedogled, što je više puta kritizirala ravnateljska udruga. Ravnatelji očekuju da će ova školska godina polučiti novi rekord i upozoravaju na apsurde: roditelji ispričavaju dijete zbog bolesti psa!