AKTUALNOSTI
• MEĐU NAMA
Znak X na papiru
Taman kada se činilo da se u novom broju Školskih novina ne budemo (kao gotovo u svakome) dotaknuli problema djece uronjene u digitalni svijet, ekipa iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu omela je plan. Predstavili su nove rezultate istraživanja od kojih roditelju prvo dođe da rukama protrlja oči, primi se za čelo, a potom zaviri u sobu svojeg tinejdžera. Uredili smo dječje sobe po savršenoj matrici korisnika digitalija, nismo li? One stare plakate iz „Brava” po zidovima i krevet na kat zamijenila su tri ekrana i fina anatomska fotelja kakve su nekad imali liječnici, a danas programeri. Ima u toj sobi i ponešto utega, pa i knjiga; nazire se i dnevnog svjetla, ali godinama nam je jasno ‒ ekrani su preuzeli ne samo ulogu prozora, već i svrhu dječje sobe. Djeci smo dali sve što trebaju, a to davanje ima cijenu veću od uložene monete…
Piše Mirela Lilek
• JA TAKO MISLIM
Ne smijemo zaboraviti partnerstvo s djecom
Suvremen pristup odgoju i obrazovanju te ostvarenju najboljeg interesa djeteta nužno uključuje suradnički, pa čak i partnerski odnos među institucijama predškolskog odgoja, škola, obitelji i zajednice odnosno među odgojiteljima, učiteljima, roditeljima i donositeljima odluka. Pri tome ne smijemo zaboraviti ni partnerstvo s djecom jer teorijski koncept partnerstva, kao i praktične implikacije njegove primjene, naglašavaju potrebu uključenosti djece kao važnih dionika odgojno-obrazovnog sustava u taj proces, a u cilju holističkog pristupa ostvarenju dobrobiti djeteta...
Piše Brigitte Gmaz, ravnateljica Osnovne škole Vladimir Bosnar, Stubičke Toplice
• OSOBNI POGLED
Fejsbuk mama
Desetljećima naše osnovne i srednje škole promiču toleranciju, nenasilno rješavanje sukoba, mir, ljubav, suživot. I gotovo da nema škole koja na pročelju zgrade nema mjedenu pločicu s ugraviranim natpisom OVO JE MJESTO NULTE TOLERANCIJE NA NASILJE. Ipak, nasilje se među klincima ipak događa, ima ga, ali mnogi slučajevi prođu ispod radara svekolike javnosti. No, u posljednje vrijeme pojavila se jedna zanimljiva Facebook grupa roditelja čija se predsjednica i voditeljica intenzivno bavi takvim ekscesima pa svoje videouratke, valjda po uzoru na vrlog političara koji je svojedobno obilazio škole, objavljuje na fejsu onako hodajući ležerno gradom ili po šoping centru
Piše Marijan Šimeg
• Vremeplov Školskih novina (1950. ‒ 2025.)
Sjećanja najdugovječnijeg direktora Školskih novina
U ovom kratkom sjećanju puno je toga izostalo, no ostaje moja zahvalnost svima koji su zdušno, na razne načine, pridonosili da Školske novine (i tjednik i njegov nakladnik) opstanu i budu bolje. Kad sam odlazio, nisam bio nezadovoljan, dapače. Još da nije bilo, pri samom kraju, pandemije zbog virusa COVID-19 te potresa...
Piše Ivan Vavra
• Rezultati novog istraživanja: Digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj
Više od 60 posto djece večera uz mobitel
Oko 40 posto djece koristi se umjetnom inteligencijom za pisanje školskih eseja, 37 posto ih barem jednom tjedno traži informacije o zdravlju – svako peto i o mentalnim teškoćama, a u dobi od 16 godina 40 posto mladih prima seksualne poruke. Čak 42 posto djece tvrdi da (gotovo) nikada s roditeljima ne razgovaraju o tomu što rade na internetu
• Grad Zagreb želi veću sigurnost mladih u noćnim izlascima
Klubovi uvode „sigurne kutke” za predah od alkohola
Konobari i barmeni učit će prepoznati prekomjerno alkoholizirane osobe i maloljetnike te kako odbiti posluživanje alkohola na profesionalan način
• REPORTAŽA Srednja škola ban Josip Jelačić, Zaprešić
Škola kojoj vjeruje Europa
Želimo nastaviti s internacionalizacijom škole, želimo i dalje biti među deset posto srednjih škola najboljih po rezultatima učenika na državnoj maturi, a nastavit ćemo ulagati u stručno usavršavanje nastavnika jer je to zalog za budućnost. I nadamo se da ćemo uskoro
u općoj gimnaziji oformiti sportski razred ‒ ravnatelj Alan Labus
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• Digitalno okružje i uloga roditelja, škola i knjižnica
Koliko je mreže previše, a koliko dovoljno
Razredne smjernice o uporabi digitalnih uređaja postižu veći učinak kada nastaju zajedničkim dogovorom te kada ih učenici na početku svakog polugodišta ponovno razmotre ‒ na taj način pravila postaju zajednički standard, a ne nametnuta obveza
• Izazovi socijalnoga, emocionalnoga i odgojnoga funkcioniranja
Zašto djeca ne mogu dugo učiti
Postizanje zadovoljavajućih rezultata u klasičnom je učenju dugotrajan, naporan i, ne treba se bojati reći, mnogo dosadniji proces od većine virtualnih
• Iz dnevnika školskoga psihologa
Do uspjeha na pravi način
Odavno se već priča i piše o pogubnom djelovanju prezaštićivanja djece. Naše razmažene gradske školarce roditelji dugo i nepotrebno vode u školu, čak im i torbe nose da se dječica ne umore. No ova priča sa sela govori o sasvim drukčijem i ljudskijem odrastanju. Unatoč poteškoćama
SAVJETNICI
• PRAVO | Prednost pri zapošljavanju operativnog djelatnika | Olivera Marinković, dipl. jur.
• PSIHOLOG | Razlike između stručnjaka za mentalno zdravlje | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Kako obuzdati prekomjernu želju za hranom | dr. Ivo Belan
SURADNICI JAVLJAJU
• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Svijeća nade | Marija Drobnjak Posavec
• Međugeneracijska suradnja | Dječja prisutnost smanjuje usamljenost
• Alati i tehnike za otpornost | Kako emocionalna stabilnost učitelja utječe na kvalitetu nastave
• DRNJE | OŠ Fran Koncelak | Održivo obrazovanje i neuroznanost u učionici
• GUNJA | OŠ „Antun i Stjepan Radić” | Sinteza mitologije, pripovijedanja i fotografije
AUSTRALIJA Turbulentne posljedice prve zabrane mreža
Tinejdžeri najavljuju tužbe zbog zabrane društvenih mreža
Od oko 17.000 australskih tinejdžera, njih 75 posto kaže da će pokušati izbjeći zabranu, devet posto misli da je to dobra ideja, a samo šest posto kaže da će zabrana dobro funkcionirati