Kad umjetna inteligencija postane šalabahter
Nastavnici sve teže prate tehnološke trikove kojima se služe učenici – svjesni su nove ere prepisivanja, kao i toga da su AI alati i aplikacije poput Photomatha promijenili oblike prevara: pametni telefoni, pametni algoritmi – i sve pametnije varanje, nakon čega slijedi roditeljska obrana
• MEĐU NAMA
Samo vi nama dođite...
Piše Mirela Lilek
Utvaram si kako nijedan učitelj i nastavnik nije minulog petka gledao saborsku raspravu, osim ponekog na bolovanju zbog, recimo, kronične bolesti i stresa, a takvu mu golgotu, opet, ne bi preporučio nijedan liječnik. Rasprava i nije prava riječ, iako se govorilo o moguće bitnom – prijedlogu zakona o digitalnoj zaštiti djece. Ta je razuma oslobođena dogodovština pokazala još jednom kako se i ozbiljne društvene teme u politici vrlo brzo pretvaraju u (nazovi) ideološki sukob. Umjesto da fokus bude na stvarnom problemu – sigurnosti djece u digitalnom prostoru – rasprava je (kao i uvijek?) skliznula u osobne napade, optužbe za licemjerje, sumanute zaključke i, dakako, očite izmišljotine…
• JA TAKO MISLIM
Napredovati ili ne!?
Piše: Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb
Kao ravnateljici škole izrazito mi je važno da nastavnici i stručni suradnici napreduju u zvanje. Mi ravnatelji ne možemo nekoga tko izvrsno radi nagraditi financijski. Jedino što možemo jest uporno ih poticati na napredovanje u zvanje. Kod nekih to uspijemo, a kod nekih ne.
Svake godine u sklopu svojih redovnih poslova idem na hospitacije na nastavu. Uvijek je to najavljeno, pa neki kažu da su to predstave. To ponekad zaista može biti tako, ali većinom nije. I kao u kazalištu, tako i u učionici, odmah se vidi je li neka izvedba premijera za ravnatelja ili uobičajeni način rada. Poslije sata slijedi zajednička analiza. Tada razgovaramo i o napredovanju…
• Projekt u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih
Školske novine odsad u 22 države svijeta
Svaki učitelj i nastavnik upućen u hrvatsku nastavu u inozemstvu primat će primjerak Školskih novina. Sustavom hrvatske nastave obuhvaćeno je oko 5300 učenika s kojima rade 92 učitelja u 11 zemalja Europske unije te 11 izvan EU-a
• Nove smjernice za javnu komunikaciju
Djeca s debljinom izložena su posramljivanju i stigmatizaciji
Djeca već u dobi od tri do pet godina mogu razviti negativne stavove prema vršnjacima s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Ta percepcija oblikuje njihovo ponašanje, prijateljstva i odnose, a kod djece s debljinom produbljuje osjećaj neprihvaćenosti
• Počeo novi krug testiranja učenika osnovnih škola
Smanjuje li se motivacija osmaša za polaganje nacionalnih ispita?
Iako ne izostaju mnogo, dio ih predaje prazne testove i ne trudi se oko rješavanja ispita, tvrde ravnatelji. Roditeljima, pak, često nije jasno zašto se djecu uopće testira. Posebno im je to problem u osmom razredu jer smatraju da se učenicima oduzima dragocjeno vrijeme
• Ministarstvo inzistira na jačanju suradnje škola i socijalnih službi
Fuchs: Socijalne službe morat će reagirati brzo
Za razliku od dosadašnje prakse, socijalne službe morat će reagirati brzo te ravnateljima škola slati jasna i aktualna izvješća, kako bi stručne službe škole mogle kvalitetno postupiti
• Popis osnovnih škola u koje se ulaže 358,7 milijuna eura
Detalji obnove 55 škola i sportskih dvorana
Riječ je o pripremama za prelazak na cjelodnevnu školu: dosad su s osnivačima potpisana 233 ugovora ukupne vrijednosti 1,31 milijardu eura, a u Ministarstvu su dodijeljeni ugovori za 55 novih projekata
• REFORMA U POKRETU Primjer prakse u Tehničkoj školi Čakovec
Svi nastavnici još nisu shvatili da postaju moderatori!
Treba promijeniti dosadašnje navike nastavnika, posebno onih s duljim nastavničkim iskustvom, a nespremnih da se mijenjaju u metodama poučavanja, da koriste više svoju kreativnost, a manje „recepte iz kuharica”, kaže ravnatelj Dražen Blažeka
• Važnost čitanja od najranije dobi
Kako odabrati najbolje knjige za djecu
Kvalitetno prevođenje dječjih knjiga, uz poznavanje jezika, zahtijeva i dobro poznavanje dječje psihologije. Dobar prevoditelj mora posjedovati sposobnost kreativnoga pisanja prilagođenog djeci te duboko razumjeti dječji svijet i njihov način razmišljanja
• ISTRAŽIVANJE Učenici dviju škola o utjecaju društvenih mreža
„Zbog mreža smo nezadovoljni sami sa sobom”
Istraživanje pokazuje da ni roditelji ni profesori nisu svjesni činjenice u kolikoj mjeri društvene mreže utječu na učeničke stavove i njihov pogled na svijet. Čak 62 posto učenika navodi da su im društvene mreže promijenile razmišljanja i poglede na neke stvari
• Medijska pismenost djece predškolske dobi – uloga vrtića i obitelji
Umjesto zabrana, naglasak je na učenju
Iako su roditelji prvi i najvažniji medijski odgojitelji, uloga odgojitelja u predškolskim ustanovama iznimno je važna. Odgojitelji u svakodnevnim situacijama, u igri i zajedničkim aktivnostima, mogu oblikovati dječje stavove, poticati kritičko mišljenje i graditi most suradnje između vrtića i obitelji
• REPORTAŽA Prva privatna gimnazija Zagreb
Predmet govorništvo imamo već 30 godina
Školu volim opisati kao spoj znanja i ljubavi. S jedne je strane znanje koje se trudimo učenicima približiti i prenijeti na najrazličitije načine. S druge je strane ljubav odnosno škola koju čine profesori koji doista vole svoj posao, vole raditi s tinejdžerima. Konačno, tu su učenici koji vole ići u školu i koji osjete i prepoznaju da je profesorima stalo, da ih motiviraju i stalno guraju prema novim visinama - ravnateljica Maja Breitenfeld
• PRAVO Pravo na uvid u osobne podatke zaposlenika Jasna Kovač Goričan, dipl. jur.
• PSIHOLOG Pretilost Sanja Režek
• ZDRAV ŽIVOT Nemojte odustati od tjelovježbe Ivo Belan
• ZAGREB Održan 35. Lidrano Smotra 1400 učenika i njihovih mentora
• ZAGREB Industrijska strojarska škola Prvi knjižnični stacionar u Hrvatskoj
• BUDINŠČINA OŠ Vladimir Nazor Mališani iz vrtića prvi put čuli školsko zvono
ŠVEDSKA Vlasti pokušavaju vratiti udžbenike u učionice
Škole tvrde: knjige ne trebaju, učenici dokazali suprotno
Švedski standardi čitanja, koji su 2000. bili među najvišima u Europi, počeli su padati, a rezultati na PISA testiranju svedeni su na najnižu razinu, iza Ujedinjenog Kraljevstva
TEMA BROJA - Oko 170 čelnika srednjih škola otvoreno o svom poslu
U anonimnom upitniku sudjelovalo je oko 40 % ukupnog broja ravnatelja u srednjoškolskim ustanovama. Pitanja se odnose na motivaciju, procjenu suradnje i dinamike tima te ravnotežu između privatnog i poslovnog života. U dva nastavka u Školskim novinama donosimo odgovore ravnateljica i ravnatelja…
Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?
Broj 25-26 (3556-3447) - Godište LXXVII.
Vodič za razrednike
Ulazak u novu školsku godinu za razrednike je složen proces koji zahtijeva savršenu ravnotežu pedagoške vizije, operativne provedbe, profesionalne etike i snažne suradnje unutar škole i s roditeljima
Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…
Jedini način za poštovanje propisanih dobnih granica za uporabu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, ali uz poštovanje i zaštitu osobnih podataka, tumače u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih
Studij za ravnatelje od jeseni i u Zagrebu
Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)
Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima
Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja
Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja
Devedeset posto učitelja uživa u poučavanju, ostali žale zbog izbora zanimanja
Glavni je izvor stresa kod učitelja odgovornost za uspjeh učenika, što govori u prilog tome da je našim učiteljima uistinu važno kakav će uspjeh postići učenici. Isto tako, česta je tema i nasilje među učenicima, a u tom pogledu u Hrvatskoj je 4,3 posto učitelja koji to ističu kao problem. Paralelno, u EU ih je 16 posto, a u zemljama Skandinavije više od 40 posto
U školama zaposleno tek 180 STEM stipendista i 120 nastavnika starijih od 65 godina
Nastavnici ulaze u sustav misleći kako će se primarno baviti poučavanjem, a onda vrlo brzo shvate da je velik dio njihova posla beskrajno piskaranje po e-Dnevniku ili, kako se to učeno kaže, vođenje pedagoške dokumentacije. Ništa tako učinkovito ne ubija sreću nastavnicima kao svakodnevno druženje s e-Dnevnikom. Međutim, ako udaraš po nastavniku, ako nastavnik ne nalazi zadovoljstvo u poslu, a takvog je profila da može pronaći dobar posao izvan školskog sustava, velika je vjerojatnost da će takav nastavnik napustiti školski sustav, a odaslat će se i poruka drugima da ne ulaze u školski sustav
• TEMA BROJA Borba s neimaštinom u učeničkim domovima: Kako do dobrobiti za više od 7000 srednjoškolaca?
Cijena boravka u učeničkim domovima nije se mijenjala 23 godine!
Sve što žele u učeničkim domovima jest da vlast konačno shvati njihove potrebe i da razumije principe njihova funkcioniranja te da cijena smještaja učenika u domove konačno počne pratiti relevantne i egzaktne ekonomske pokazatelje. U Ministarstvu na to kažu ‒ svjesni smo da se cijena smještaja nije mijenjala od 2002. godine, a s obzirom na činjenicu da sustav i dalje funkcionira bez većih financijskih poteškoća, do sada nije bilo potrebe za povećanjem cijene smještaja. Ministarstvo će, međutim, zahtjeve Udruge ravnatelja učeničkih domova razmotriti u okviru budućeg proračunskog planiranja…
Školski uspjeh ovisi o tome koliko je učenik često na nastavi
Problem golemog broja opravdanih sati ‒ neopravdani su gotovo posve iščezli, s obzirom na podatak da ih učenik u prosjeku ima 1,6 sati po školskoj godini ‒ posljedica je Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je roditeljima omogućio da tijekom školske godine sami opravdaju djeci izostanak do tri dana. Kao što je poznato, ograničenja u broju opravdanja nema, pa tako učenik uz blagoslov roditelja može izostati tri dana, potom jedan doći u školu, pa opet izbivati tri dana. I tako unedogled, što je više puta kritizirala ravnateljska udruga. Ravnatelji očekuju da će ova školska godina polučiti novi rekord i upozoravaju na apsurde: roditelji ispričavaju dijete zbog bolesti psa!