Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?
• MEĐU NAMA
Priča o tonganskim tinejdžerima
Piše Mirela Lilek
Tekst objavljen na jednom od domaćih portala, svojevrsni podsjetnik na roman „Gospodar muha” Williama Goldinga iz 1954. godine – alegoriju o skupini britanskih dječaka koji završe na pustom otoku i postupno počnu gubiti osjećaj za razum, red, naposljetku i civilizaciju, tjera na pitanje: što bi se dogodilo dobno jednakoj i istobrojnoj skupini današnjih dječaka da završe na udaljenom nenaseljenom otoku bez signala?
• JA TAKO MISLIM
Najveća slabost sustava ostaje – matematika
Piše Mislav Balković, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca
PISA rezultati za 2025. služe kao indikator efikasnosti i kvalitete nacionalnih sustava obrazovanja, posebno osnovnoškolske razine, u područjima matematičke i čitalačke pismenosti mladih te znanosti. Novi rezultati pokazuju pogoršanje ishoda obrazovanja u Hrvatskoj u sva tri područja testiranja, a najveći pad bilježi se u čitalačkoj pismenosti, osobito u čitanju duljih tekstovaNejasan status pomoćnika u nastavi
• Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a i novi koordinator CDŠ-a
Nove kurikule mogli bismo imati od 2028./2029.
Mislim da bi javni poziv za radne skupine mogao biti raspisan i prije kraja kalendarske godine, a povjerenstvo bi s radom moglo krenuti početkom sljedeće godine
• Analiza: Četvrta godina provedbe Cjelodnevne škole (CDŠ)
Od novih mogućnosti do problema u provedbi
Najveći izazovi u provedbi programa odnose se na organizaciju vremena i prostora. Produženi boravak učenika u školi zahtijeva vrlo precizno planiranje rasporeda kako bi se svi oblici nastave (A1, A2, B1 i B2) mogli nesmetano provoditi
• Kronični nedostatak nastavnika strukovnih predmeta
Kako privući stručnjake u obrazovanje?
Nedostatak nastavnika posebno je vidljiv u područjima elektrotehnike, strojarstva i srodnih tehničkih disciplina, a još veći problem predstavlja nedostatak nastavnika iz uže specijaliziranih područja. Ova tiha kriza prijeti kvaliteti obrazovanja
• Konferencija: Kako voditi obrazovne ustanove
Održavanje stanja nije isto što i vođenje škole
Kako voditi odgojno-obrazovne ustanove u vremenu ubrzanih tehnoloških i društvenih promjena, kakvu ulogu u tome imaju organizacijska kultura i cjeloživotno obrazovanje te gdje povući granicu u primjeni umjetne inteligencije u školama, bile su neke od središnjih tema konferencije
• REFORMA U POKRETU Modularna nastava u Strukovnoj školi Vice Vlatkovića u Zadru
Najvažnija je spremnost za drugačiji pristup nastavi
Modularni kurikuli korak su naprijed u smjeru boljeg strukovnog obrazovanja. To je uistinu velika šansa za kreativne i inovativne nastavnike. Naravno da sve nije idealno, da ima stvari koje treba mijenjati, ali napredak je definitivno tu
REFORMA U POKRETU ASOO o nedoumicama reforme strukovnih škola
Osam pitanja i odgovora o modularnoj nastavi
Nastavnicima i školama najviše nedostaju novi prilagođeni udžbenici, premda im je na raspolaganju oko tisuću brojni digitalnih obrazovnih materijala. Muče ih i materijalna ulaganja te primjereno opremanje strukovnih škola kao i nastavak stručne podrške
DOBRA PRAKSA
• Uoči Europskog dana jezika 26. rujna
Zašto drugi strani jezik u Hrvatskoj nije obavezan?
U osnovnim se školama nastavnici i dalje susreću s organizacijskim poteškoćama provođenja nastave drugog stranog jezika te posljedično tome sa sve češćim ispisivanjem djece
• Vještina koja mijenja komunikaciju
Kad je sukob prilika za razgovor
Riječ je o procesu u kojem nepristrana treća osoba, medijator, pomaže ljudima u sukobu da bolje razumiju što se dogodilo, što im je važno i koja su moguća rješenja
• Dobra praksa
Montessori suradnja različitih dobnih skupina
Suradnja mješovitih dobnih skupina temeljna je odrednica Montessori filozofije jer odražava prirodnu društvenu zajednicu u kojoj djeca uče jedni od drugih
• REPORTAŽA Gornjogradska gimnazija Zagreb
Izdvajamo se ponudom stranih jezika i sportskih aktivnosti
U školi nikada nije dosadno, jer nijedan dan nije isti. Teško se može isplanirati i predvidjeti u kojem će smjeru krenuti, no zato smo svi u kolektivu složni u zajedničkom naporu da učenicima damo najviše što možemo i da im gimnazijske dane ispunimo znanjem, znatiželjom, veseljem i ugodom – ravnateljica Anita Perišić
SAVJETNICI
• PRAVO Dopust trudne radnice Olivera Marinković, dipl. iur.
• PSIHOLOG Umjetna inteligencija je pomoćnik, a ne zamjena za znanje Sanja Režek
• ZDRAV ŽIVOT Prehrana – odvojimo činjenice od zabluda Ivo Belan
SURADNICI
• KLOŠTAR IVANIĆ Dječji vrtić Proljeće Priče u okrilju dječjih ruku
• ZAGREB Škola za medicinske sestre Vinogradska Digitalne tehnologije u nastavi zdravstvene njege
• Osnovna škola Bedenica Kako razvijati finu motoriku
SVIJET
• UMJETNA INTELIGENCIJA U OBRAZOVANJU
Škole postaju poligon za veliki tehnološki eksperiment
Tehnološki divovi ubrzano uvode AI chatbotove u učionice, no još nema dovoljno dokaza da oni poboljšavaju obrazovne rezultate. Dio istraživanja upozorava i na moguće posljedice za kritičko mišljenje i razumijevanje pročitanog
• SJEVERNA IRSKA Obrazovna reforma
Novi prijedlog kurikula smanjuje prostor za učenje jezika
Moderni jezici ne bi bili uključeni u osnovnoškolski kurikul, a umjesto toga naglasak bi se stavio na jedan temeljni moderni jezik, koji bi bio obavezan samo u srednjoj školi, za učenike u dobi od 11 do 14 godina
Broj 25-26 (3556-3447) - Godište LXXVII.
Vodič za razrednike
Ulazak u novu školsku godinu za razrednike je složen proces koji zahtijeva savršenu ravnotežu pedagoške vizije, operativne provedbe, profesionalne etike i snažne suradnje unutar škole i s roditeljima
Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…
Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima
Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima
TEMA BROJA U potrazi za djelatnicima – utrka s vremenom
Kako preko noći do stručnog kadra
Najveći problem ravnateljima stvaraju kratke zamjene. Kad netko da otkaz, imaju vremena pronaći novog djelatnika, no zamjene često trebaju osigurati doslovce preko noći. Zato i ravnatelji i djelatnici stručnih službi, uz sav posao koji imaju, 'uskaču' u razrede kao zamjene. Postoji li rješenje?
Je li to doista uvertira za devetogodišnje obvezno obrazovanje?
Program predškole nije bogzna kakva novost jer je u hrvatski odgojno-obrazovni sustav uveden još davne 1997. godine. Sad ga samo dižemo na višu teorijsku i sadržajnu razinu te utrostručujemo njegovo trajanje i uvodimo obveznost. Odmah se nameće pitanje imaju li dječji vrtići prostorne i kadrovske kapacitete u situaciji kad već sada rade najvećim dijelom s prekapacitiranim odgojnim skupinama i kad u sustavu nedostaje nekoliko tisuća odgojiteljica. Mogu li u tom slučaju predškolu izvoditi učitelji razredne nastave i može li škola preuzeti posao tamo gdje ga vrtići ne mogu odraditi
Gdje je granica između učeničkih prava i odgovornosti sustava? Što kad nastavnik ne može uspostaviti red u razredu, a škola, roditelji i sustav nemaju pravovremeni odgovor na nasilje i ozbiljnije poremećaje u nastavi? Gdje završava pravo učenika, a počinje odgovornost sustava da zaštiti ostale učenike, ali i učitelja i nastavnika?
Kad umjetna inteligencija postane šalabahter
Nastavnici sve teže prate tehnološke trikove kojima se služe učenici – svjesni su nove ere prepisivanja, kao i toga da su AI alati i aplikacije poput Photomatha promijenili oblike prevara: pametni telefoni, pametni algoritmi – i sve pametnije varanje, nakon čega slijedi roditeljska obrana
Jedini način za poštovanje propisanih dobnih granica za uporabu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, ali uz poštovanje i zaštitu osobnih podataka, tumače u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih
Studij za ravnatelje od jeseni i u Zagrebu
Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)
Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima
Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja
Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja
Devedeset posto učitelja uživa u poučavanju, ostali žale zbog izbora zanimanja
Glavni je izvor stresa kod učitelja odgovornost za uspjeh učenika, što govori u prilog tome da je našim učiteljima uistinu važno kakav će uspjeh postići učenici. Isto tako, česta je tema i nasilje među učenicima, a u tom pogledu u Hrvatskoj je 4,3 posto učitelja koji to ističu kao problem. Paralelno, u EU ih je 16 posto, a u zemljama Skandinavije više od 40 posto