Je li to doista uvertira za devetogodišnje obvezno obrazovanje?
Program predškole nije bogzna kakva novost jer je u hrvatski odgojno-obrazovni sustav uveden još davne 1997. godine. Sad ga samo dižemo na višu teorijsku i sadržajnu razinu te utrostručujemo njegovo trajanje i uvodimo obveznost. Odmah se nameće pitanje imaju li dječji vrtići prostorne i kadrovske kapacitete u situaciji kad već sada rade najvećim dijelom s prekapacitiranim odgojnim skupinama i kad u sustavu nedostaje nekoliko tisuća odgojiteljica. Mogu li u tom slučaju predškolu izvoditi učitelji razredne nastave i može li škola preuzeti posao tamo gdje ga vrtići ne mogu odraditi
• MEĐU NAMA
Taman u ovo vrijeme, 29. travnja 2021. godine, Vlada Republike Hrvatske predstavila je prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine za koji je predviđeno tadašnjih 48,7 milijardi kuna odnosno 6,46 milijardi eura. Novac za oporavak i otpornost (ma što ta otpornost značila) osiguran je europske blagajne koja ima englesku skraćenicu RRF, što na hrvatskom znači Mehanizam za oporavak i otpornost pa bi do kraja 2026. godine u svim javnim sektorima na temelju spomenutih milijardi trebali poteći med i mlijeko…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
Novije generacije učenika koje pristižu u školske klupe sve češće u svojim redovima imaju pojedince s izrazitim problemima u ponašanju koje baš nikakve pedagoške metode ne mogu „natjerati” na pravi put tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. Koliko god se učitelji trudili (premda za mnoge teškoće s kojima se susreću uopće nisu educirani), sve nekako ostaje tek „mrtvo slovo na papiru”…
• Trideset godina Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića u Zagrebu
Vizija škola jednostavna je: odgojiti i obrazovati učenike koji će pridonijeti društvu gdje god se zatekli. Cilj je oformiti ljude koji ne će biti licemjeri, koji će biti puni suosjećanja, tolerantni, koji će prihvaćati različitosti, koji će promišljati kritički i koji će nastojati biti moralno dosljedni
• Hrvatski školski muzej
Nova izložba na drugačiji način predstavlja povijest borbe za žensko obrazovanje u Hrvatskoj pričom o učiteljicama Mariji Jambrišak, Ivani Hirschmann i Nataliji Wickerhauser, čije su životne puteve i pustolovine ilustrirale i animirale Petra Balekić, Klasja Habjan, Anamarija Kvas i Agata Lučić
• Održani sedmi Dani medijske pismenosti
Živimo u svijetu u kojem je u izobilju informacija sve teže pronaći vjerodostojnu informaciju, u svijetu u kojem smo svakodnevno izloženi brojnim dezinformacijama i manipulacijama i u kojem su mladima sad već gotovo jedini izvor informacija internet i 'influenceri'
• U javnoj raspravi Odluka o upisu u srednje škole
Početak je prijava redovitih kandidata u sustav 27. svibnja, a odabir srednjoškolskih programa za upis u nadolazeću školsku godinu kreće 28. lipnja i traje do 8. srpnja. Iznimka su škole koje imaju dodatne provjere, a za koje prijave završavaju 1. srpnja
• REPORTAŽA Osnovna škola Vukomerec, Zagreb
Osim redovite nastave imamo brojne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti tako da je škola u punom pogonu doslovno cijeli dan od ranog jutra do 22 sata navečer. Mi smo centar života u naselju u kojemu nema ni knjižnice, ni kina, ni bankomata. Zato i učenicima i njihovim roditeljima nudimo različite sadržaje ‒ ravnatelj Zdravko Dominik
• Iskustvo sudjelovanja u eksperimentu cjelodnevne škole
Osnovna škola u Novigradu našla se među odabranim školama iz cijele Hrvatske u kojima je od rujna prošle godine krenulo provođenje eksperimentalnoga programa cjelodnevne škole. Tim se programom želi pomoći u izgradnji uravnotežena, pravednoga, učinkovitoga i održivoga sustava odgoja i obrazovanja pod geslom „Važna je prednost cjelodnevne škole njezina fleksibilnost i znatno veća sloboda učiteljima i školama”
• INDUSTRIJSKA STROJARSKA ŠKOLA, ZAGREB Na radionici Hrvatske knjižnice za slijepe
U skladu s Europskim razvojnim planom škole inkluzija je jedan od prioriteta Industrijske strojarske škole u Zagrebu, u kojoj od samih početaka provedbe Erasmus+ programa stručne prakse u inozemstvu uključuju učenike s manje mogućnosti ili određenim teškoćama te se obrazuju po prilagođenom ili individualiziranom odgojno-obrazovnom programu...
• IZ DNEVNIKA ŠKOLSKOGA PSIHOLOGA Priča o intrinzičnoj motivaciji
Ima tako ljudi koji unatoč silnim poteškoćama i zaprekama na životnom putu uspijevaju učiniti čuda, pokretani svojim unutarnjim motorom u kojemu nema sagorijevanja. Kao da je perpetuum mobile! Taj se motor u psihologiji stručno naziva intrinzična ili unutarnja motivacija. Oni koji to blago imaju u sebi, doista su u stanju učiniti čuda. Naravno, prijeko je potrebno imati i dobre temelje, tj. dobre predispozicije za uspješno obavljanje posla ili zadataka koji su u osnovi ostvarenja sna...
• PRAVO | Imenovanje ravnatelja - izmjene i dopune Statuta | Đurđica Šoić, dipl. jur.
• PSIHOLOGIJA | Poučavanje za samoregulaciju učenja | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Kako svoje dijete zaštititi od droge | dr. Ivo Belan
• Pula: OŠ Monte Zaro | Projektni dan zavičajne nastave Zad škole vrt je mići
• Rijeka: UD Podmurvice | Projektni dan „Kad si sretan, i sunce za tobom žuri”
• Crikvenica: OŠ Zvonka Cara | Noć knjige uz Ivanu Brlić-Mažuranić
• Našice: OŠ Kralja Tomislava | Dopisivanje s učenicima iz Slovačke
• FRANKOPANSKI radoZNALCI
• Sjajni uspjesi zabočkih gimnazijalaca
POLJSKA Promjene u obrazovnom sustavu
Prema novim propisima, domaće zadaće sada se više ne smiju davati učenicima od prvog do trećeg razreda, a za one od četvrtog do osmog razreda to je moguće učiniti, ali ih učenici nisu obvezni napraviti niti ih učitelji smiju ocijeniti. I dalje su obvezne vježbe koje poboljšavaju sposobnosti fine motorike kao što su slikanje i pisanje rukom…
Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?
Broj 25-26 (3556-3447) - Godište LXXVII.
Vodič za razrednike
Ulazak u novu školsku godinu za razrednike je složen proces koji zahtijeva savršenu ravnotežu pedagoške vizije, operativne provedbe, profesionalne etike i snažne suradnje unutar škole i s roditeljima
Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…
Kad umjetna inteligencija postane šalabahter
Nastavnici sve teže prate tehnološke trikove kojima se služe učenici – svjesni su nove ere prepisivanja, kao i toga da su AI alati i aplikacije poput Photomatha promijenili oblike prevara: pametni telefoni, pametni algoritmi – i sve pametnije varanje, nakon čega slijedi roditeljska obrana
Jedini način za poštovanje propisanih dobnih granica za uporabu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, ali uz poštovanje i zaštitu osobnih podataka, tumače u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih
Studij za ravnatelje od jeseni i u Zagrebu
Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)
Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima
Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja
Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja
Devedeset posto učitelja uživa u poučavanju, ostali žale zbog izbora zanimanja
Glavni je izvor stresa kod učitelja odgovornost za uspjeh učenika, što govori u prilog tome da je našim učiteljima uistinu važno kakav će uspjeh postići učenici. Isto tako, česta je tema i nasilje među učenicima, a u tom pogledu u Hrvatskoj je 4,3 posto učitelja koji to ističu kao problem. Paralelno, u EU ih je 16 posto, a u zemljama Skandinavije više od 40 posto
U školama zaposleno tek 180 STEM stipendista i 120 nastavnika starijih od 65 godina
Nastavnici ulaze u sustav misleći kako će se primarno baviti poučavanjem, a onda vrlo brzo shvate da je velik dio njihova posla beskrajno piskaranje po e-Dnevniku ili, kako se to učeno kaže, vođenje pedagoške dokumentacije. Ništa tako učinkovito ne ubija sreću nastavnicima kao svakodnevno druženje s e-Dnevnikom. Međutim, ako udaraš po nastavniku, ako nastavnik ne nalazi zadovoljstvo u poslu, a takvog je profila da može pronaći dobar posao izvan školskog sustava, velika je vjerojatnost da će takav nastavnik napustiti školski sustav, a odaslat će se i poruka drugima da ne ulaze u školski sustav
• TEMA BROJA Borba s neimaštinom u učeničkim domovima: Kako do dobrobiti za više od 7000 srednjoškolaca?
Cijena boravka u učeničkim domovima nije se mijenjala 23 godine!
Sve što žele u učeničkim domovima jest da vlast konačno shvati njihove potrebe i da razumije principe njihova funkcioniranja te da cijena smještaja učenika u domove konačno počne pratiti relevantne i egzaktne ekonomske pokazatelje. U Ministarstvu na to kažu ‒ svjesni smo da se cijena smještaja nije mijenjala od 2002. godine, a s obzirom na činjenicu da sustav i dalje funkcionira bez većih financijskih poteškoća, do sada nije bilo potrebe za povećanjem cijene smještaja. Ministarstvo će, međutim, zahtjeve Udruge ravnatelja učeničkih domova razmotriti u okviru budućeg proračunskog planiranja…
Školski uspjeh ovisi o tome koliko je učenik često na nastavi
Problem golemog broja opravdanih sati ‒ neopravdani su gotovo posve iščezli, s obzirom na podatak da ih učenik u prosjeku ima 1,6 sati po školskoj godini ‒ posljedica je Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je roditeljima omogućio da tijekom školske godine sami opravdaju djeci izostanak do tri dana. Kao što je poznato, ograničenja u broju opravdanja nema, pa tako učenik uz blagoslov roditelja može izostati tri dana, potom jedan doći u školu, pa opet izbivati tri dana. I tako unedogled, što je više puta kritizirala ravnateljska udruga. Ravnatelji očekuju da će ova školska godina polučiti novi rekord i upozoravaju na apsurde: roditelji ispričavaju dijete zbog bolesti psa!