Broj 25-26 (3556-3447) - Godište LXXVII.
Vodič za razrednike
Ulazak u novu školsku godinu za razrednike je složen proces koji zahtijeva savršenu ravnotežu pedagoške vizije, operativne provedbe, profesionalne etike i snažne suradnje unutar škole i s roditeljima
• MEĐU NAMA
Roditelji zapravo vole školu
Piše Mirela Lilek
Bilo je to dobro ljeto dok je trajala produžna nastava. Kad je završila, malac se pognute glave prijavio za rad na blagajni u Konzumu. Svijet rada uspio ga je zadržati kraće no što je trajala produžna nastava. Konstatirao je kako je škola lakša od posla. Jer, eto, u školi se sjedi, a nad blagajnom stoji…
• JA TAKO MISLIM
Idemo ponovo, ovaj put još snažnije
Piše Irena Rukavina, ravnateljica Osnovne škole Banova Jaruga
Rujan. Za većinu učenika i roditelja on počinje onoga dana kada se ponovno otvore školska vrata. Kada zazvoni prvo školsko zvono, kada se hodnici ispune dječjim glasovima, a učionice ponovno dobiju svoje najvažnije stanovnike – učenike. Ali za nas koji radimo u školi, rujan počinje puno prije
• Nejasan status pomoćnika u nastavi
Zbog tromosti sustava na gubitku su najranjiviji
Pomoćnici u nastavi koji su odradili tri godine po ugovorima na određeno više se ne smiju zapošljavati na taj način. Trebali bi dobiti stalno zaposlenje, no njihov pravni status je apsurdan. Kako do rješenja za oko 6000 potrebite djece?
• Nova studija o odgoju
Fizičko kažnjavanje djece uzrokuje lošije ocjene
Istraživači tvrde da fizičko kažnjavanje nema pozitivne učinke, dok njihovi kritičari upozoravaju da razvoj djeteta ovisi o nizu različitih čimbenika
Studij za stručnjake koji žele razumjeti obrazovnu ustanovu
Novi studij za suvremene voditelje u obrazovanju
Sveučilište Algebra Bernays pokreće novi specijalistički sveučilišni studij Vodstvo i menadžment u obrazovanju, studij za stručnjake koji žele razumjeti obrazovnu ustanovu kao sustav, od ljudi, procesa i financija do komunikacije, kvalitete, tehnologije i kriznog upravljanja
• REFORMA U POKRETU Primjer prakse u Elektrotehničkoj školi Zagreb
Suradnja nastavnika je vidljivo intenzivnija
Modularna nastava potiče zajedničko planiranje, razmjenu iskustava i usklađivanje aktivnosti između strukovnih i općeobrazovnih predmeta. Iako je za takav način rada potrebno više vremena i koordinacije, dugoročno donosi kvalitetnije rezultate i veću usklađenost nastavnog procesa
• REFORMA U POKRETU Rekapitulacija: Prednosti i mane reforme strukovnih škola
Od bolje suradnje nastavnika do muke s organizacijom nastave
Školske novine u svakome broju prate promjene vezane za reformu strukovnih škola, a u ovome broju donosimo rezime dosadašnjih dojmova ravnatelja o tomu koje su dobre, a koje loše strane modularne nastave
• Gramatika bez ocjena
Pet načina kako učiti gramatiku na zabavan način
Elvira Kačan Vozila, voditeljica ŽSV-a učitelja engleskog jezika u Istarskoj županiji, dijeli pet iskušanih strategija iz vlastite učioničke prakse koje dokazuju da gramatika može postati smislena, funkcionalna i – učenicima zabavna
• Važna iskustva u ranom djetinjstvu
Učenje uz brigu o biljkama u senzornom vrtu
Senzorni vrt predstavlja poticajno okruženje koje omogućuje djeci rane i predškolske dobi učenje putem neposrednog iskustva i aktivnog istraživanja prirode. U aktivnostima poput promatranja, sadnje, zalijevanja i brige o biljkama, djeca razvijaju osjetilnu percepciju, motoričke vještine, odgovornost i pozitivan odnos prema okolišu
• Projekt Inventura
Izlazak na analogne otoke zabave
Uvođenjem koncepta takozvanih analognih otoka zabave, projekt Inventura nudi učenicima konkretnu alternativu digitalnom svijetu pod sloganom „Odloži mobitel, uključi mozak”
• Četvrt stoljeća rada s učenicima kojima je potrebna dodatna podrška
Kada škola postane mjesto novih početaka
Posebnim razrednim odjelom prošlo je 58 učenika. Većinu su činili učenici s problemima u ponašanju, dok je manji broj imao teškoće u razvoju. Ono što im je bilo zajedničko nisu bile dijagnoze ni teškoće, nego potreba da ih netko razumije i pruži podršku
• REPORTAŽA Osnovna škola Ivbana Gorana Kovačića, Vrbovsko
Škola koja živi s prirodom
Okruženi smo prirodom i posve je normalno da naši učenici rade u prirodi, da uzgajaju različite poljoprivredne kulture, da ih prerađuju, da se bave ljekovitim biljem, a sve je to i odgojno i obrazovno jer se mnoga znanja najlakše usvajaju uz praktičan rad. Svoj posao shvaćamo vrlo ozbiljno i nastojimo razvijati odgovornost prema očuvanju okoliša, tradiciji i zdravom načinu života – ravnatelj Anton Burić
SAVJETNICI
• PRAVO Pravo radnika na dodatne dane godišnjeg odmora Jasna Kovač Goričan
• PSIHOLOG Opet novi početak Sanja Režek
• ZDRAV ŽIVOT Kako pristupiti sportu i rekreaciji Ivo Belan
SURADNICI
• Ljetno iskustvo iz Križevaca Sportski praznici pretvorili školske rivale u prijatelje
• DRNJE OŠ Fran Koncelak Mostovi građanstva, kulture i obrazovanja
• PAKRAC Osnovna škola braće Radića Erasmus akreditacijom do novih znanja
• Osnovna škola Bakar STEAM i sport u službi suvremenog obrazovanja
SVIJET
• DANSKA Škole traže odgovor na izazov umjetne inteligencije
Danski učenici morat će usmeno braniti svoje radove
Oko 9000 učenika godišnje piše velike završne radove, a zbog sve češćeg varanja vlada uvodi stroža pravila, uključujući nadzor računala i ograničavanje pristupa internetu tijekom ispita
• EUROPA Obrazovanje u brojkama
Veća ulaganja ne donose nužno i bolje rezultate
POD: Među europskim zemljama obuhvaćenima podacima Eurostata, Švedska je izdvojila najveći udio BDP-a, 6,8 posto. Finska, Island, Belgija i Danska također su izdvojili više od 6 posto, a Rumunjska i Grčka bile su pri dnu ljestvice, s 2,97 odnosno 3,33 posto
Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?
Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…
Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima
Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima
TEMA BROJA U potrazi za djelatnicima – utrka s vremenom
Kako preko noći do stručnog kadra
Najveći problem ravnateljima stvaraju kratke zamjene. Kad netko da otkaz, imaju vremena pronaći novog djelatnika, no zamjene često trebaju osigurati doslovce preko noći. Zato i ravnatelji i djelatnici stručnih službi, uz sav posao koji imaju, 'uskaču' u razrede kao zamjene. Postoji li rješenje?
Kad umjetna inteligencija postane šalabahter
Nastavnici sve teže prate tehnološke trikove kojima se služe učenici – svjesni su nove ere prepisivanja, kao i toga da su AI alati i aplikacije poput Photomatha promijenili oblike prevara: pametni telefoni, pametni algoritmi – i sve pametnije varanje, nakon čega slijedi roditeljska obrana
Jedini način za poštovanje propisanih dobnih granica za uporabu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, ali uz poštovanje i zaštitu osobnih podataka, tumače u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih
Studij za ravnatelje od jeseni i u Zagrebu
Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)
Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima
Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja
Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja
Devedeset posto učitelja uživa u poučavanju, ostali žale zbog izbora zanimanja
Glavni je izvor stresa kod učitelja odgovornost za uspjeh učenika, što govori u prilog tome da je našim učiteljima uistinu važno kakav će uspjeh postići učenici. Isto tako, česta je tema i nasilje među učenicima, a u tom pogledu u Hrvatskoj je 4,3 posto učitelja koji to ističu kao problem. Paralelno, u EU ih je 16 posto, a u zemljama Skandinavije više od 40 posto
U školama zaposleno tek 180 STEM stipendista i 120 nastavnika starijih od 65 godina
Nastavnici ulaze u sustav misleći kako će se primarno baviti poučavanjem, a onda vrlo brzo shvate da je velik dio njihova posla beskrajno piskaranje po e-Dnevniku ili, kako se to učeno kaže, vođenje pedagoške dokumentacije. Ništa tako učinkovito ne ubija sreću nastavnicima kao svakodnevno druženje s e-Dnevnikom. Međutim, ako udaraš po nastavniku, ako nastavnik ne nalazi zadovoljstvo u poslu, a takvog je profila da može pronaći dobar posao izvan školskog sustava, velika je vjerojatnost da će takav nastavnik napustiti školski sustav, a odaslat će se i poruka drugima da ne ulaze u školski sustav
• TEMA BROJA Borba s neimaštinom u učeničkim domovima: Kako do dobrobiti za više od 7000 srednjoškolaca?
Cijena boravka u učeničkim domovima nije se mijenjala 23 godine!
Sve što žele u učeničkim domovima jest da vlast konačno shvati njihove potrebe i da razumije principe njihova funkcioniranja te da cijena smještaja učenika u domove konačno počne pratiti relevantne i egzaktne ekonomske pokazatelje. U Ministarstvu na to kažu ‒ svjesni smo da se cijena smještaja nije mijenjala od 2002. godine, a s obzirom na činjenicu da sustav i dalje funkcionira bez većih financijskih poteškoća, do sada nije bilo potrebe za povećanjem cijene smještaja. Ministarstvo će, međutim, zahtjeve Udruge ravnatelja učeničkih domova razmotriti u okviru budućeg proračunskog planiranja…