• TEMA BROJA Po kojim kriterijima vlast dijeli nekretnine u državnom vlasništvu
Sindikatu hrvatskih učitelja pripalo vlasništvo nad Hrvatskim učiteljskim domom
Da je kojim slučajem danas među nama Ivan Filipović, velikan hrvatskoga školstva, pedagog, učitelj, erudit, dobrotvor, osnivač Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, pokretač časopisa Napredak, vizionar koji je okupio učitelje i davne 1889. godine izgradio Hrvatski učiteljski dom koji već 136 godina ponosno stoji na istome mjestu, na današnjem Trgu Republike Hrvatske u društvu Hrvatskog narodnog kazališta, zgrade rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja za umjetnost i obrt kao zaštićeni spomenik kulture i neprocjenjivi dio kulturne baštine, pitanje je bi li ponovio onu svoju glasovitu rečenicu „Da se deset puta rodim, deset puta bih bio učiteljem”. Vjerojatno bi s indignacijom odustao od svoje tvrdnje zgrožen činjenicom kako njegovu ostavštinu čerupaju, svojataju i dijele vlast i sindikati koji su nastali stotinu godina nakon njegovog grandioznog Hrvatskog učiteljskog doma…
AKTUALNOSTI
• MEĐU NAMA
Pucanj u vlastitu nogu
Svašta se dogodilo u protekla dva tjedna. Revolverašu Dabri pao je imunitet pa ga zatvorilo na nekoliko dana, tek toliko da povrati snagu i na izlasku iz istražnog zatvora ispali onako veselo da se osjeća „k'o metak”! Nekome tko je zaljubljen u lik i djelo tog kineziologa, koji još nije stopostotno siguran je li u Travniku studirao tri ili pet godina odnosno je li uopće studirao u tom poznatom bosanskom sveučilišnom epicentru, ta njegova rečenica i bude jako vickasta i onako šeretska, ali svakom pojedincu koji iole misli svojom glavom takva se vrsta humora nimalo ne dopada. Premijer se o njegovim eskapadama ne izjašnjava, iako mu je Dabrova ručica baš 76., dakle ona koja donosi natpolovičnu većinu u Saboru, a Dabro još nije eksplicite rekao hoće li je uopće dizati i za koga. Sabor i država tako su nam u pat-poziciji, odgađa se glasanje o bilo kojem prevažnom zakonu dok se ne skuca stabilna većina od 75,5 ruku. Plus robotska šaka…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
Brinemo li se o učiteljskoj dobrobiti?
Svi ravnatelji osnovnih škola (ali i svi oni koji su na bilo koji način povezani s osnovnoškolskim obrazovanjem) nesumnjivo bi trebali biti upoznati s rezultatima istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu koji je ove godine finalizirao još jedan sjajan projekt pod nazivom „Uloga ličnosti, motivacije i socio-emocionalnih kompetencija u profesionalnoj dobrobiti učitelja u ranoj fazi karijere – TeachWell”. Voditeljica dr. sc. Iris Marušić okupila je sjajan tim stručnjaka koji su proveli istraživanje u 370 osnovnih škola u Hrvatskoj, u njemu je sudjelovalo 911 učitelj(ic)a, a hvalevrijedan projekt (kakve već poslovično odrađuje IDIZ) financirala je Hrvatska zaklada za znanost...
• Vremeplov Školskih novina (1950. ‒ 2025.)
Prinosi urednika, novinara i vanjskih suradnika Školskih novina znanosti i kulturi
TONE PERUŠKO Predanost Istri, školstvu i hrvatskom jeziku
Ova rubrika Vremeplova govori o urednicima, novinarima i stalnim vanjskim suradnicima Školskih novina koji su, izvan stranica novina, ostvarili zapažene prinose hrvatskom školstvu, znanosti i kulturi
• Treba li odgoditi reformu strukovnog školstva za godinu dana?
Škole nemaju organizacijske uvjete, a nastavnici i ravnatelji plutaju u limbu neznanja
Dva sastanka mobilnih timova nisu dovoljna i nastavnici su zbunjeni jer je premalo edukacije i u glavi im je zbrka. Ne samo da ne razumiju terminologiju koja se spominje u novom standardu kvalifikacija i kurikulumima, poput bodova umjesto nastavnih sati, pa škole koje nisu sudjelovale u tome imaju velikih problema, a njihovi ravnatelji ne znaju odakle krenuti, već je kadru u školama „milijarda upitnika nad glavama” nakon pitanja na koje im nitko nije znao dati odgovor
• Međunarodni skup HPKZ-a Ogranak Krapinsko-zagorske županije i Inicijative ZVIS
Za sigurnost u školama od brave su važniji odnosi, atmosfera, ozračje
Većina odgojno-obrazovnih ustanova je sigurna, a to pokazuju i statistike koje kažu da imamo najmanju stopu vršnjačkog nasilja u Europskoj uniji. Istina, u posljednje vrijeme imamo incidente u školama, koje je nemoguće spriječiti, čak i zaključanim vratima. Tragedija koja se dogodila u Prečkom mogla se dogoditi i u dječjem parku, u čekaonici doma zdravlja, bilo gdje, jer je netko došao s nakanom da napravi nešto ružno. I zato takve incidente ne smijemo poistovjećivati sa stanjem u školama
• Počela provedba nacionalnih ispita u osnovnim školama
Dodatnim pripremama za ispite ne ćemo dobiti realnu sliku znanja učenika
Činjenica jest da se u pojedinim školama daje na znanje učenicima kako se očekuju bolji rezultati na ispitima i u tom smislu učitelji daju određene upute. Problem je što u nekim školama smatraju da se njihov uspjeh mjeri prema rezultatima nacionalnih ispita, što, naravno, nije točno
• REPORTAŽA Osnovna škola Tone Peruška, Pula
Škola koja ima dušu
Škola može biti opremljena najsuvremenijom opremom, učilima, pametnim pločama, kompjutorima, ali s učenicima moraju raditi kvalitetni, entuzijastični učitelji koji su najvažnije osobe u njihovu životu jer s njima mogu razgovarati, povjeriti im se, podijeliti s njima svoje brige, strahove, nadanja, interese, ambicije ‒ ravnatelj Kristijan Cinkopan
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• U potrazi za kvalitetnom školom
Školska knjižnica – mjesto promicanja održivoga razvoja
Zadaće i misije školskih knjižnica stalno se proširuju i nadograđuju zahvaljujući u prvom redu stručnim suradnicima školskim knjižničarima koji uspješno odolijevaju i kvalitetno se prilagođavaju svim društvenim, socioekonomskim i tehnološkim promjenama kojima su izloženi. Tako su školske knjižnice, među ostalim, postale i mjesta promicanja održivoga razvoja
• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
Čarolija čitanja
U današnje digitalno doba sadržaji na ekranu zamijenili su čitanje prvih slikovnica, priča, knjiga i enciklopedija. U djece predškolske dobi odnos prema ekranu postao je zabrinjavajući jer često ekran koriste za zabavu, gledanje crtića i igranje igrica upitnih sadržaja. Jedan od velikih izazova u odgoju i obrazovanju djece danas jest kako vratiti naviku čitanja slikovnica i knjiga
• Kad odrastem želim biti...
Nekoliko pitanja i savjeta za odabir budućeg zanimanja
Početkom drugoga obrazovnog razdoblja učenici osmih razreda osnovne škole i četvrtih razreda srednjih škola ulaze u završno razdoblje dijela školskog obrazovanja i donose konačne odluke o odabiru budućih zanimanja. A kako tu budućnost dobro odabrati?
• Uz Dan sigurnijega interneta 2025.
Umjetna inteligencija u ekonomskom obrazovanju
Brojne su pogodnosti uporabe umjetne inteligencije u obrazovanju – od pripremanja nastave do uporabe alata umjetne inteligencije za pomoć pri izvršenju raznih zadataka. Pri uporabi umjetne inteligencije treba, međutim, biti oprezan, odnosno potrebno je njome se koristiti na siguran i provjeren način
• U Zadru održan prvi Simpozij hrvatskoga kao materinskoga jezika
Dugo očekivani dijalog struke
Kvalitetna nastava nije moguća bez sustavne suradnje svih dionika – učitelja, nastavnika, metodičara, znanstvenika, roditelja i šire društvene zajednice. Kultura čitanja, bogat rječnik, sposobnost argumentiranog izražavanja te razvoj kritičkoga mišljenja ključni su ciljevi buduće nastave, a simpozij je postavio temelje za trajni dijalog struke, usmjeren prema unaprjeđenju nastave hrvatskoga jezika u skladu sa stvarnim potrebama učenika i suvremenoga društva
SAVJETNICI
• PRAVO | Tko može glasati u izboru za članove školskog odbora | Olivera MArinković, dipl. jur.
• PSIHOLOG | Anksiozni poremećaji kod učenika | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Krpeljni meningoencefalitis | dr. Ivo Belan
SURADNICI JAVLJAJU
• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Pjesna je dar | Marija Drobnjak Posavec
• DUGO SELO | Osnovna škola Josipa Zorića | Prvašići obilježili Dan hrvatske glagoljice
• BJELOVAR | Ekonomska i birotehnička škola | Podcast s Draženom Kocijanom Kockom
• Učiteljice iz Osnovne škole Popovac na Tenerifima | Erasmus+ tečaj „Kako se osloboditi stresa”
• DRNJE OŠ Fran Koncelak | Europassov tečaj o umjetnoj inteligenciji u nastavi
SVIJET
Učenici ne mogu zadržati pažnju punih 45 minuta nastavnog sata
Kako fenomen „dugotrajnog konzumiranja” iskoristiti u metodici nastave?
Gubitak pažnje može se nekako nadvladati cjepkanjem nastavnog sata na kraće cjeline, gamifikacijom odnosno imitiranjem igara u edukativne svrhe, uklanjanjem ili ograničenjem vremena upotrebe svega što odvraća pažnju (u nekim školama imaju kutije u koje učenici odlažu mobitele dok traje nastavni sat) te vlastitim primjerom nastavnika (aktivno slušanje)
Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?
Broj 25-26 (3556-3447) - Godište LXXVII.
Vodič za razrednike
Ulazak u novu školsku godinu za razrednike je složen proces koji zahtijeva savršenu ravnotežu pedagoške vizije, operativne provedbe, profesionalne etike i snažne suradnje unutar škole i s roditeljima
Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…
Kad umjetna inteligencija postane šalabahter
Nastavnici sve teže prate tehnološke trikove kojima se služe učenici – svjesni su nove ere prepisivanja, kao i toga da su AI alati i aplikacije poput Photomatha promijenili oblike prevara: pametni telefoni, pametni algoritmi – i sve pametnije varanje, nakon čega slijedi roditeljska obrana
Jedini način za poštovanje propisanih dobnih granica za uporabu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, ali uz poštovanje i zaštitu osobnih podataka, tumače u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih
Studij za ravnatelje od jeseni i u Zagrebu
Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)
Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima
Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja
Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja
Devedeset posto učitelja uživa u poučavanju, ostali žale zbog izbora zanimanja
Glavni je izvor stresa kod učitelja odgovornost za uspjeh učenika, što govori u prilog tome da je našim učiteljima uistinu važno kakav će uspjeh postići učenici. Isto tako, česta je tema i nasilje među učenicima, a u tom pogledu u Hrvatskoj je 4,3 posto učitelja koji to ističu kao problem. Paralelno, u EU ih je 16 posto, a u zemljama Skandinavije više od 40 posto
U školama zaposleno tek 180 STEM stipendista i 120 nastavnika starijih od 65 godina
Nastavnici ulaze u sustav misleći kako će se primarno baviti poučavanjem, a onda vrlo brzo shvate da je velik dio njihova posla beskrajno piskaranje po e-Dnevniku ili, kako se to učeno kaže, vođenje pedagoške dokumentacije. Ništa tako učinkovito ne ubija sreću nastavnicima kao svakodnevno druženje s e-Dnevnikom. Međutim, ako udaraš po nastavniku, ako nastavnik ne nalazi zadovoljstvo u poslu, a takvog je profila da može pronaći dobar posao izvan školskog sustava, velika je vjerojatnost da će takav nastavnik napustiti školski sustav, a odaslat će se i poruka drugima da ne ulaze u školski sustav
• TEMA BROJA Borba s neimaštinom u učeničkim domovima: Kako do dobrobiti za više od 7000 srednjoškolaca?
Cijena boravka u učeničkim domovima nije se mijenjala 23 godine!
Sve što žele u učeničkim domovima jest da vlast konačno shvati njihove potrebe i da razumije principe njihova funkcioniranja te da cijena smještaja učenika u domove konačno počne pratiti relevantne i egzaktne ekonomske pokazatelje. U Ministarstvu na to kažu ‒ svjesni smo da se cijena smještaja nije mijenjala od 2002. godine, a s obzirom na činjenicu da sustav i dalje funkcionira bez većih financijskih poteškoća, do sada nije bilo potrebe za povećanjem cijene smještaja. Ministarstvo će, međutim, zahtjeve Udruge ravnatelja učeničkih domova razmotriti u okviru budućeg proračunskog planiranja…
Školski uspjeh ovisi o tome koliko je učenik često na nastavi
Problem golemog broja opravdanih sati ‒ neopravdani su gotovo posve iščezli, s obzirom na podatak da ih učenik u prosjeku ima 1,6 sati po školskoj godini ‒ posljedica je Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je roditeljima omogućio da tijekom školske godine sami opravdaju djeci izostanak do tri dana. Kao što je poznato, ograničenja u broju opravdanja nema, pa tako učenik uz blagoslov roditelja može izostati tri dana, potom jedan doći u školu, pa opet izbivati tri dana. I tako unedogled, što je više puta kritizirala ravnateljska udruga. Ravnatelji očekuju da će ova školska godina polučiti novi rekord i upozoravaju na apsurde: roditelji ispričavaju dijete zbog bolesti psa!