U svojoj bogatoj nakladničkoj djelatnosti Školske novine objavile su tijekom svoga postojanja nekoliko izdanja o važnim kulturnim temama s velikom nakladom, namijenjenih ponajprije školama i učiteljima. Prva takva knjiga bila je Genij s našeg kamenjara s podnaslovom Život i djelo Nikole Tesle, autora Ćirila Petešića. Objavljena je 1976. godine, kad se, na najvišoj državnoj i znanstvenoj razini, obilježavala 120. obljetnica rođenja velikog izumitelja. Školske novine sudjelovale su i u izdavanju Programa proslave. Te zanimljive pojedinosti ovdje ćemo osvijetliti zbog značenja samog Tesle, proslave koja je imala nacionalno značenje te kao znak tadašnjeg interesa Školskih novina za pomoć školama u uključivanju u važna društvena zbivanja.

  

Što knjiga sadrži?

Riječ je o nevelikoj knjizi džepnog formata, tiskanoj na 80 stranica, s mekim uvezom. Iz nje se mogu saznati najvažnije informacije o životu, pronalascima, osobi i važnosti Nikole Tesle za svijet te o njegovu odnosu prema domovini. Sadrži sljedeća poglavlja: Porijeklo i obitelj, Prvi pronalasci, Priča o elektricitetu, Druga faza mladenačkog pronalazaštva – školovanje u Gospiću, Gimnazijalac u Rakovcu – utjecaj profesora Sekulića, Studije u Grazu i Pragu, Dva mjeseca izuma, U Americi, Teslini izumi i njihova primjena, Sporovi oko prvenstva, Humanist, rodoljub, antifašist, Kronološki pregled života i rada Nikole Tesle, Važniji Teslini patenti. Na kraju su ulomci iz poeme Tesla Gvida Tartalje, srpskog pjesnika za djecu hrvatskog podrijetla. Prikazana je dakle ukupnost Teslina života i stvaralaštva s glavnim informacijama, namijenjenima širokoj publici. Pisana je jednostavnim jezikom te je primjer pojednostavljenog, publicističkog pisanja o znanosti i znanstvenicima znanstveno-popularnim stilom. 

O Tesli je do objavljivanja ove knjige i nakon toga objavljen velik broj opsežnih i manje opsežnih knjiga iz različitih kutova gledanja na njegov život i izume te članaka o njegovoj osobi, moralu, vjeri, navikama, odnosu prema ljudima i nacionalnoj pripadnosti. Ova knjiga sadrži osnovne objektivne informacije o svemu tome, ne ulazeći ni u kakve spekulacije i držeći se provjerenih činjenica. U ono vrijeme bila je to prva knjiga s namjerom popularizacije Nikole Tesle i njegova djela, namijenjena ponajprije širokoj populaciji učenika i nastavnika.

Knjiga je izvrsno primljena u javnosti pa su tijekom 1976. i 1977. Školske novine izdale tri izdanja (drugo i treće s dopunom) u ukupnoj nakladi od oko 25.000 primjeraka. Zanimljivo je da su četvrto izdanje, s istovjetnim tekstom, ali na srpskom jeziku latinicom, u dogovoru s autorom, 1980. godine izdale Dečje novine, tada poznati izdavač dječje literature iz Gornjeg Milanovca u Srbiji. Školske novine objavile su 1976. u listu i seriju članaka Ćirila Petešića o Nikoli Tesli.

Tko je Ćiril Petešić?

 

Ćiril Petešić, publicist, rođen je 1923. u Zadru, a preminuo 2012. u Zagrebu. Osnovnu školu pohađao je u Salima na Dugom otoku, a klasičnu gimnaziju u Ptuju, Splitu i Zagrebu. U Zagrebu je završio Katolički bogoslovni fakultet te je 1949. zaređen za svećenika kao član franjevaca konventualaca. Razredio se 1959. te je sljedeće godine radio kao novinar u Vjesniku, djelujući uz to kao feljtonist, publicist i prevoditelj. Prije objavljivanja svoje knjige o Nikoli Tesli, u Vjesniku je 1976. objavio seriju od 19 članaka o svojim istraživanjima Tesline biografije, pod zajedničkim naslovom „Tesla – vizionar, rodoljub, čovjek”. Objavio je još nekoliko knjiga: Žitja sv. Ćirila i Metoda, 1963. (pod kraticom K. M.), Što se događa u katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj, 1972.; Katoličko svećenstvo u NOB-u 1941-1945. (1982); Dječji dom Jastrebarskom 1939.–1947. (1990); Dokumenti, 1990.; Milan Grlović – prvi predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (1993). Bio je član Hrvatskog novinarskog društva i Društva književnih prevodilaca Hrvatske. (Podatke ustupio Darko Žubrinić.)

Proslava 120. obljetnice rođenja Nikole Tesle 1976. godine

Program proslave urednički osmišljen u Školskim novinama

Proslava 120. obljetnice rođenja Nikole Tesle 1976. godine održana je na najvišoj državnoj i znanstvenoj razini. Ta je godina proglašena Godinom Nikole Tesle posebnim zakonom. Bila je to peta po redu i do tada najveća proslava Teslinih obljetnica koju su inicirali Muzej Like i tadašnja Općina Gospić, a podržale republičke i savezne institucije. Pokrovitelj proslave bio je predsjednik SFRJ Josip Broz Tito, organizator Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (danas HAZU), a supokrovitelji Savez akademija znanosti i umjetnosti SFRJ i Zajednica jugoslavenskih sveučilišta. Osnovani su Odbor za proslavu, sastavljen uglavnom od političara iz cijele Jugoslavije, te Organizacijski odbor, kojemu je predsjedao potpredsjednik JAZU-a Milan Herak, a sastojao se od 44 člana iz cijele Jugoslavije, među kojima su bili vodeći političari, znanstvenici, direktori poduzeća i kulturnih ustanova. Izvršni odbor od deset članova iz Hrvatske vodio je akademik Tomo Bosanac, a radile su i komisije za pojedine dijelove proslave: za simpozij, Spomen-područje Nikole Tesle, film o Nikoli Tesli, za susret mladih istraživača, za publicitet i za financije. Ukupnu je organizaciju vodio JAZU.

Među članovima Organizacijskog i Izvršnog odbora bio je i Đuro Potkonjak iz Gospića, poznanik s ljudima iz JAZU-u, povremeni suradnik Školskih novina, zadužen za objavljivanje Programa rada proslave. Poznajući efikasnost uredništva, predložio je da pripremu programa s njim naprave upravo ljudi iz Školskih novina. Tako su knjižicu Nikola Tesla – program proslave 1976. potpisali Ante Bežen kao urednik, Đuro Potkonjak kao odgovorni urednik, Mia Plemenčić kao grafička urednica i Evgenija Krkoč kao korektorica (obje radnice ŠN). Izdavač je Izvršni odbor proslave, tj. JAZU.

Program proslave ostvaren je u Zagrebu, Gospiću i Smiljanu, a središnjoj proslavi u Smiljanu 10. srpnja 1976. prisustvovao je i Josip Broz Tito s vodećim političarima, znanstvenicima i drugim istaknutim ličnostima. Knjižica Programa sadržavala je detalje programa proslave u Jugoslaviji, aktivnosti u svijetu (npr. predsjednik SAD-a proglasio je 10. srpnja 1976. Danom Nikole Tesle u SAD-u, Nikola Tesla uvršten je u Dom slave velikih Amerikanaca, New York je dobio ulicu Nikole Tesle itd.), opis dotadašnjih proslava Teslinih obljetnica te posebno poglavlje Iz života i rada Nikole Tesle u kojemu je objavljena kronologija njegova života, prikazana Teslina obitelj, školovanje od Gospića do Graza, Teslini tekstovi iz Autobiografije i njegova Priča o elektricitetu, Tesline misli o radu i stvaralaštvu, popis važnijih izuma s fotografijama, znanstveni sudovi o Tesli, odnos Tesle i poznatih ličnosti, Teslino pismo Mojoj braći u Americi, priznanja Tesli, Tesla kao inspiracija umjetnika te Muzej Nikole Tesle u Beogradu, a priložena je i karta Like i povijest Smiljana. Više planova iz programa proslave ostvareno je kasnije, npr. Spomen-područje Nikole Tesle u Smiljanu, film o Tesli, izdavačka djelatnost i sl. (ab)