AKTUALNOSTI
• MEĐU NAMA
Zvono za uzbunu
Deset je godina prošlo otkako je tadašnji SDP-ov ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar potpisao Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, a godinu kasnije samo ga doradio HDZ-ov Pavo Barišić. Deset godina taj je pravilnik valjda najveći kamen spoticanja u hrvatskome školstvu, propis koji je prouzročio ne hiperinflaciju odlikaša nego hiperinflaciju izostanaka naše djece iz školskih klupa, a na njima i niz negativnih posljedica. Iz godine u godinu broj sati izostanaka uredno raste tako da je prošle školske godine bilo 40.198.448 sati izostanaka, od čega je opravdano 39.499.007 sati. Deset je godina trebalo da nekome u prosvjetnoj vlasti neuronskim transmiterima električni misaoni impuls stigne iz gluteusa maximusa u sivu koru pa da shvati da tako dalje više ne može…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
Korak nazad, naprijed dva
Dvije odluke resornog ministarstva izazvale su poprilično zanimanje javnosti te mahom naišle na pozitivne reakcije – jedna je vezana za potpunu zabranu upotrebe mobitela u školama, a druga je ograničavanje broja izostanaka koje mogu opravdati roditelji. Iako je, kao što se zna, relativno dug put od ideje do realizacije, ipak se treba nadati da će izmjena pravilnika u relativno kratkom vremenu doći do e-savjetovanja, a potom i zaživjeti u svom punom opsegu.
Kad je riječ o zabrani uporabe informacijskih i komunikacijskih sredstava, tu ne bi trebalo biti većih problema. Mnoge su škole to i dosad prakticirale putem svojih internih pravilnika i kućnog reda – većinom su učenicima oduzimani mobiteli ako su se njima nedopušteno koristili, a roditelji su morali doći po njih. Neki su odmah shvatili pouku, no neki su se vraćali opet, i opet, i opet...
• Vremeplov Školskih novina (1950. ‒ 2025.)
Prinosi urednika, novinara i vanjskih suradnika Školskih novina znanosti i kulturi
Prof. emerritus Nikola Pastuović, vodeći teoretičar obrazovnih znanosti i razvoja odgoja i obrazovanja
Stručnjak ispred svoga vremena
• Hrvatski pedagoško-književni zbor održao panel-raspravu
Čime se mjeri školski uspjeh
U našem sustavu učenik mora biti savršen u svim školskim predmetima, premda je to nemoguće. Treba mijenjati paradigmu po kojoj je ocjena jedino mjerilo za napredovanje po obrazovnoj vertikali
• Objavljeni novi podatci o školskom uspjehu i izostancima
Udvostručen broj opravdanih izostanaka s nastave, prepolovljen broj neopravdanih
U prošloj školskoj godini učenici su s nastave ukupno izostali 40.198.449 sati, što je nešto manje no lani, ali znatno više no prije desetak godina. Od toga, 39.499.007 sati je opravdano, a 699.441 neopravdano, što je dvostruko više no školske godine 2013./2014., kada je u školama neopravdano bilo 1.423.891 sat
• REPORTAŽA Srednja strukovna škola Makarska
Korijeni u tradiciji, pogled u budućnost
Uvijek nastojim da kabineti i praktikumi budu što bolje opremljeni, takozvanu amatersku opremu u školi zamijenili smo profesionalnom i u elektrotehnici, i u kuharstvu, i u ostalim strukama, jer ono što dajemo učenicima mora odgovarati stvarnom životu, a ne zaostajati desetljećima za stvarnošću. I kontinuirano nabavljamo opremu, jer obrazujemo za budućnost ‒ ravnatelj Željko Matić
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• Digitalni mediji u školi
E-knjige daju novi ritam nastavi jezika
E-knjige omogućuju brzu prilagodbu nastavnih sadržaja, uključivanje multimedijskih elemenata i povezivanje gradiva s praktičnim životnim situacijama, no ne smije se zaboraviti vrijednost tiskanih knjiga, koje razvijaju dubinsko čitanje, potiču koncentraciju i uče strpljenju – vještinama koje digitalni mediji teško mogu u potpunosti zamijeniti
• Suvremena škola – prema novim oblicima poučavanja
Basna u nastavi stranoga jezika
Kao i bilo koji drugi književni tekst, basna je autentičan dokument, iznimno formativan jer osim što pomaže učenicima u usvajanju jezika, razvija i kritičko razmišljanje i kulturnu svijest. Zahvaljujući takvu dokumentu, učenici su potaknuti na razmišljanje o ljudskim karakterima, društvu, odnosima u društvu
• Školski menadžment očima stručnjaka: Važnost ravnatelja škole, vrtića i učeničkog doma
Ravnatelj – temeljni stup svake uspješne škole
Spoznaja da je ravnatelj po mnogočemu najvažniji i najutjecajniji pojedinac u odgojno-obrazovnoj ustanovi postavila je temelje suvremenog razumijevanja vođenja u školstvu. Danas ravnatelj nije tek administrativni voditelj, nego vizionar i pokretač kulture, razvoja i uspjeha cijele školske zajednice
• Dječji vrtić Ploče
Kako najmlađima približiti nacionalnu povijest
Različitim programima i projektima obilježili smo 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva, a djeca u vrtiću pokazala su interes za slušanje, čitanje, pripovijedanje i razgovor o hrvatskim kraljevima, o tome tko su bili kraljevi, što su radili, kako su se ponašali, kako su živjeli
SAVJETNICI
• PRAVO | Uvjeti za stručnog suradnika knjižničara | Olivera Marinković, dipl. jur.
• PSIHOLOG | Nes(p)retna inkluzija | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Kako ostati miran | dr. Ivo Belan
SURADNICI JAVLJAJU
• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Moduli ‒ i dalje velika briga | Marija Drobnjak Posavec
• KRIŽEVCI | Dječji vrtić Zraka sunca | Tri desetljeća pedagogije zajedništva
• BUDINŠČINA | OŠ Vladimir Nazor | Tjedan školskog doručka
• ROVINJ | OŠ Jurja Dobrile | Grad kao učionica
• ZAGREB | Dječji vrtić „Bajka” | Dan jabuka – inspiracija za brojne aktivnosti
• BJELOVAR | Ekonomska i birotehnička škola | Obrazovanje mladih o osobnim financijama
EUROPSKA KOMISIJA Izvješće „Uloga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u zelenoj tranziciji”
Transformativne prakse za radnu snagu budućnosti
Integracija zelenih pristupa u kurikulume i poticanje partnerstava s poduzećima i regionalnim dionicima omogućuje ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje da potiču inovacije i širenje novih zelenih proizvoda i usluga. To stvara prilike za razvoj poduzeća i održive poslovne prakse