Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja
AKTUALNOSTI
• MEĐU NAMA
Zvono za uzbunu
Deset je godina prošlo otkako je tadašnji SDP-ov ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar potpisao Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, a godinu kasnije samo ga doradio HDZ-ov Pavo Barišić. Deset godina taj je pravilnik valjda najveći kamen spoticanja u hrvatskome školstvu, propis koji je prouzročio ne hiperinflaciju odlikaša nego hiperinflaciju izostanaka naše djece iz školskih klupa, a na njima i niz negativnih posljedica. Iz godine u godinu broj sati izostanaka uredno raste tako da je prošle školske godine bilo 40.198.448 sati izostanaka, od čega je opravdano 39.499.007 sati. Deset je godina trebalo da nekome u prosvjetnoj vlasti neuronskim transmiterima električni misaoni impuls stigne iz gluteusa maximusa u sivu koru pa da shvati da tako dalje više ne može…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
Korak nazad, naprijed dva
Dvije odluke resornog ministarstva izazvale su poprilično zanimanje javnosti te mahom naišle na pozitivne reakcije – jedna je vezana za potpunu zabranu upotrebe mobitela u školama, a druga je ograničavanje broja izostanaka koje mogu opravdati roditelji. Iako je, kao što se zna, relativno dug put od ideje do realizacije, ipak se treba nadati da će izmjena pravilnika u relativno kratkom vremenu doći do e-savjetovanja, a potom i zaživjeti u svom punom opsegu.
Kad je riječ o zabrani uporabe informacijskih i komunikacijskih sredstava, tu ne bi trebalo biti većih problema. Mnoge su škole to i dosad prakticirale putem svojih internih pravilnika i kućnog reda – većinom su učenicima oduzimani mobiteli ako su se njima nedopušteno koristili, a roditelji su morali doći po njih. Neki su odmah shvatili pouku, no neki su se vraćali opet, i opet, i opet...
• Vremeplov Školskih novina (1950. ‒ 2025.)
Prinosi urednika, novinara i vanjskih suradnika Školskih novina znanosti i kulturi
Prof. emerritus Nikola Pastuović, vodeći teoretičar obrazovnih znanosti i razvoja odgoja i obrazovanja
Stručnjak ispred svoga vremena
• Hrvatski pedagoško-književni zbor održao panel-raspravu
Čime se mjeri školski uspjeh
U našem sustavu učenik mora biti savršen u svim školskim predmetima, premda je to nemoguće. Treba mijenjati paradigmu po kojoj je ocjena jedino mjerilo za napredovanje po obrazovnoj vertikali
• Objavljeni novi podatci o školskom uspjehu i izostancima
Udvostručen broj opravdanih izostanaka s nastave, prepolovljen broj neopravdanih
U prošloj školskoj godini učenici su s nastave ukupno izostali 40.198.449 sati, što je nešto manje no lani, ali znatno više no prije desetak godina. Od toga, 39.499.007 sati je opravdano, a 699.441 neopravdano, što je dvostruko više no školske godine 2013./2014., kada je u školama neopravdano bilo 1.423.891 sat
• REPORTAŽA Srednja strukovna škola Makarska
Korijeni u tradiciji, pogled u budućnost
Uvijek nastojim da kabineti i praktikumi budu što bolje opremljeni, takozvanu amatersku opremu u školi zamijenili smo profesionalnom i u elektrotehnici, i u kuharstvu, i u ostalim strukama, jer ono što dajemo učenicima mora odgovarati stvarnom životu, a ne zaostajati desetljećima za stvarnošću. I kontinuirano nabavljamo opremu, jer obrazujemo za budućnost ‒ ravnatelj Željko Matić
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• Digitalni mediji u školi
E-knjige daju novi ritam nastavi jezika
E-knjige omogućuju brzu prilagodbu nastavnih sadržaja, uključivanje multimedijskih elemenata i povezivanje gradiva s praktičnim životnim situacijama, no ne smije se zaboraviti vrijednost tiskanih knjiga, koje razvijaju dubinsko čitanje, potiču koncentraciju i uče strpljenju – vještinama koje digitalni mediji teško mogu u potpunosti zamijeniti
• Suvremena škola – prema novim oblicima poučavanja
Basna u nastavi stranoga jezika
Kao i bilo koji drugi književni tekst, basna je autentičan dokument, iznimno formativan jer osim što pomaže učenicima u usvajanju jezika, razvija i kritičko razmišljanje i kulturnu svijest. Zahvaljujući takvu dokumentu, učenici su potaknuti na razmišljanje o ljudskim karakterima, društvu, odnosima u društvu
• Školski menadžment očima stručnjaka: Važnost ravnatelja škole, vrtića i učeničkog doma
Ravnatelj – temeljni stup svake uspješne škole
Spoznaja da je ravnatelj po mnogočemu najvažniji i najutjecajniji pojedinac u odgojno-obrazovnoj ustanovi postavila je temelje suvremenog razumijevanja vođenja u školstvu. Danas ravnatelj nije tek administrativni voditelj, nego vizionar i pokretač kulture, razvoja i uspjeha cijele školske zajednice
• Dječji vrtić Ploče
Kako najmlađima približiti nacionalnu povijest
Različitim programima i projektima obilježili smo 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva, a djeca u vrtiću pokazala su interes za slušanje, čitanje, pripovijedanje i razgovor o hrvatskim kraljevima, o tome tko su bili kraljevi, što su radili, kako su se ponašali, kako su živjeli
SAVJETNICI
• PRAVO | Uvjeti za stručnog suradnika knjižničara | Olivera Marinković, dipl. jur.
• PSIHOLOG | Nes(p)retna inkluzija | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Kako ostati miran | dr. Ivo Belan
SURADNICI JAVLJAJU
• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Moduli ‒ i dalje velika briga | Marija Drobnjak Posavec
• KRIŽEVCI | Dječji vrtić Zraka sunca | Tri desetljeća pedagogije zajedništva
• BUDINŠČINA | OŠ Vladimir Nazor | Tjedan školskog doručka
• ROVINJ | OŠ Jurja Dobrile | Grad kao učionica
• ZAGREB | Dječji vrtić „Bajka” | Dan jabuka – inspiracija za brojne aktivnosti
• BJELOVAR | Ekonomska i birotehnička škola | Obrazovanje mladih o osobnim financijama
EUROPSKA KOMISIJA Izvješće „Uloga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u zelenoj tranziciji”
Transformativne prakse za radnu snagu budućnosti
Integracija zelenih pristupa u kurikulume i poticanje partnerstava s poduzećima i regionalnim dionicima omogućuje ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje da potiču inovacije i širenje novih zelenih proizvoda i usluga. To stvara prilike za razvoj poduzeća i održive poslovne prakse