Treba li vanjsko vrjednovanje donositi bodove za upis u srednje škole
Nacionalni ispiti nisu hrvatska izmišljotina. Pišu ih učenici u mnogim europskim državama. Recimo, u Irskoj na kraju svakog razreda učenici iz svih predmeta pišu takav ispit o kojemu im ovisi zaključna ocjena, jer tijekom nastavne godine nema ocjenjivanja. I tamo onda i ocjena iz nacionalnog ispita može biti element za upis u srednju školu. Kod nas nikako, jer je to provjera znanja učenika iz četverogodišnjeg razdoblja i ne može biti ni govora da utječe na zaključnu ocjenu u osmom razredu pa samim time niti da bude dodana vrijednost pri upisu u srednju školu
• MEĐU NAMA
Sredinom svibnja u splitsku su Osnovnu školu Dobri upali mama i tata jednog učenika, najvjerojatnije nezadovoljni ocjenama svoga djeteta, pa su prema starom dobrom hrvatskom običaju temeljenom u tisućljetnoj uljudbenoj tradiciji prijetili djelatnicima škole, uznemirili dobrano djecu u čiji su razred upali pa bili prilično verbalno agresivni i autoritativni u svojoj roditeljskoj supermoći da je, kako to potvrđuju i službena policijska izvješća, otac na licu mjesta ravnateljici, pedagoginji i razrednici izrekao zabranu rada s djecom. Samo nije spomenuo s kojim datumom njegova zabrana stupa na snagu…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
Prateći ovih dana nesmiljenu „paljbu” prema jednom saborskom zastupniku, ne mogu se oteti dojmu da je i trenutno medijski najpoznatija hrvatska majka (ako je vjerovati njezinu sinu) činila baš sve ono što se u posljednje vrijeme neprestano sugerira djelatnicima škola, ponajprije ravnateljima – u najboljem interesu svog djeteta. Doduše, njezino dijete već je odavno odraslo, no to za „malu zemlju velikih mogućnosti” i ovu priču nije pretjerano bitno. Ono što je važno, usto i neprijeporna činjenica, jest podatak da se broj bizarnih situacija i u školama s godinama proporcionalno povećava te da ih svakodnevno ima sve više...
• GOOD inicijativa Konferencija „Građanski odgoj i obrazovanje u superizbornoj godini”
Građanski odgoj i obrazovanje kao izborni predmet izvodi se u nekim gradovima i u nekim školama, a pozitivne promjene događaju se sporo jer rezultati ovise o samim dionicima u obrazovanju
• Upisi u srednje škole u znaku migracija i lova na bodove
Zagreb očekivano ima najveći priljev srednjoškolaca iz drugih mjesta: samo iz Zagrebačke županije u srednje škole Grada Zagreba upisalo se 1569 učenika
• Turbulencije na sindikalnoj sceni
Nakon isključenja Sindikata znanosti u Matici je ostalo jedanaest sindikata. Broj članova u 2024. godini bio je 63.723, a odbije li se 7368 članova Sindikata znanosti, sada ih je 56.355. Matica je i nadalje reprezentativna središnjica, kaže Sanja Šprem, predsjednica Matice
• Vedran Bišćan, nastavnik hrvatskog jezika i književnosti koji od lektira pravi predstave
Zbog unikatnog pristupa podučavanju književnosti koji koristi njihov profesor, dugoreški će srednjoškolci iz svoje učionice hrvatskog jezika jednog dana izaći obogaćeni posebnim književnim i dramskim iskustvom. A možda i onim najvažnijim – produbljenom ljubavlju prema književnosti
• Ministarstvo raspisalo tri poziva za ulaganje u vrtiće, škole i sportske dvorane
Školama koje žele gimnazijske programe osigurano je 75 milijuna eura za nove učionice. S 45,6 milijuna eura planira se osigurati dodatnih 3700 mjesta, a milijarda eura osigurana je za prelazak svih osnovnih škola u jednu smjenu i ostvarivanje uvjeta za provođenje cjelodnevne škole. U tom paketu trebalo bi se (do)graditi 1030 školskih objekata te 375 školskih sportskih dvorana
• REPORTAŽA Osnovna škola Antuna Gustava Matoša, Novalja
Prednost života u manjem mjestu jest to što tu škola svojim učenicima priušti sve što može, što učitelji daju sve od sebe i upravo zbog toga naši učenici nisu ni za što zakinuti, jer ih vodimo u maslinike, solane, muzej soli, na vjetrenjače, na obiteljska poljoprivredna gospodarstva da vide i upoznaju taj stvarni život ˗ ravnatelj Aleksij Škunca
• Proljetna škola školskih knjižničara
Pružanjem praktičnih vještina i znanja školske knjižnice postaju ključna točka u pripremi učenika za budućnost istovremeno promičući inkluziju i pluralizam u školskom okružju. Inkluzivno, interaktivno i inovativno obrazovna je robotika ključ za otvaranje vrata novim dimenzijama učenja
• Obrtnička škola Split u Erasmusovu projektu EVETS
Svrha je boravka u Španjolskoj bila jačanje stručnih kompetencija učenika kako bi poboljšali svoju zapošljivost i pridonijeli internacionalizaciji strukovnog obrazovanja, stjecali nova znanja i vještine te upoznali nove kulture
• Industrijska strojarska škola u Zagrebu – stručna praksa u Novom Mestu u Sloveniji
Dvojica zagrebačkih učenika, u sklopu programa Erasmus+, svoju su dvotjednu stručnu praksu proveli u Školskom centru u Novom Mestu, gdje su imali mogućnost obilaska različitih odjela toga Centra i upoznati se s metodama i tijekom održavanja praktične nastave u odjelima za mehatroniku, automehaniku, autolimariju, alatničarstvo, CNC, CAD i CAM tehnologiju
• Učenički dom Maksimir iz Zagreba u projektu Erasmus+
Uvidjevši da razina entuzijazama i uključenost među učenicima korisnicima Doma nije tako visoka kakva bi trebala biti, kad je riječ o podizanju ekološke svijesti, krenuli smo u provedbu našega Erasmus+ KA1 projekta „Održivi razvoj Učeničkog doma Maksimir – GrOw GREEN”, kako bismo povećali broj učenika koji aktivno pridonose širenju ekološke svijesti unutar svojih zajednica
• PRAVO | Pravo na puni godišnji odmor | Olivera Marinković, dipl. jur.
• PSIHOLOGIJA | Ponavljanje je majka učenja | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Kada zvati liječnika | dr. Ivo Belan
• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Slobodni dani
• Marina | 12. susret Dica i ČAkavica
• Bjelovar: Komercijalna i trgovačka škola | Otvorili smo školu osmašima
• Virovitica: OŠ Ivane Brlić-Mažuranić | Školski projekt velikoj spisateljici u čast
• Osnovna škola Bakar | Kako pomoći učenicima u stresnim situacijama
• Zajedno za prirodu!
• Svibanjska proslava Dana škole Oroslavje
Rad za opće dobro u školama je postojao i prije, ali su roditelji morali dati suglasnost da se izrekne kao pedagoška mjera. Izmijenjenim pravilnikom iz 2024. godine roditelji se obavještavaju, ali njihov pristanak nije potreban i više ništa ne mogu odbiti. Ako ne žele sudjelovati škola ih može prekršajno prijaviti
Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?
Broj 25-26 (3556-3447) - Godište LXXVII.
Vodič za razrednike
Ulazak u novu školsku godinu za razrednike je složen proces koji zahtijeva savršenu ravnotežu pedagoške vizije, operativne provedbe, profesionalne etike i snažne suradnje unutar škole i s roditeljima
Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…
Kad umjetna inteligencija postane šalabahter
Nastavnici sve teže prate tehnološke trikove kojima se služe učenici – svjesni su nove ere prepisivanja, kao i toga da su AI alati i aplikacije poput Photomatha promijenili oblike prevara: pametni telefoni, pametni algoritmi – i sve pametnije varanje, nakon čega slijedi roditeljska obrana
Jedini način za poštovanje propisanih dobnih granica za uporabu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, ali uz poštovanje i zaštitu osobnih podataka, tumače u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih
Studij za ravnatelje od jeseni i u Zagrebu
Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)
Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima
Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja
Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja
Devedeset posto učitelja uživa u poučavanju, ostali žale zbog izbora zanimanja
Glavni je izvor stresa kod učitelja odgovornost za uspjeh učenika, što govori u prilog tome da je našim učiteljima uistinu važno kakav će uspjeh postići učenici. Isto tako, česta je tema i nasilje među učenicima, a u tom pogledu u Hrvatskoj je 4,3 posto učitelja koji to ističu kao problem. Paralelno, u EU ih je 16 posto, a u zemljama Skandinavije više od 40 posto
U školama zaposleno tek 180 STEM stipendista i 120 nastavnika starijih od 65 godina
Nastavnici ulaze u sustav misleći kako će se primarno baviti poučavanjem, a onda vrlo brzo shvate da je velik dio njihova posla beskrajno piskaranje po e-Dnevniku ili, kako se to učeno kaže, vođenje pedagoške dokumentacije. Ništa tako učinkovito ne ubija sreću nastavnicima kao svakodnevno druženje s e-Dnevnikom. Međutim, ako udaraš po nastavniku, ako nastavnik ne nalazi zadovoljstvo u poslu, a takvog je profila da može pronaći dobar posao izvan školskog sustava, velika je vjerojatnost da će takav nastavnik napustiti školski sustav, a odaslat će se i poruka drugima da ne ulaze u školski sustav
• TEMA BROJA Borba s neimaštinom u učeničkim domovima: Kako do dobrobiti za više od 7000 srednjoškolaca?
Cijena boravka u učeničkim domovima nije se mijenjala 23 godine!
Sve što žele u učeničkim domovima jest da vlast konačno shvati njihove potrebe i da razumije principe njihova funkcioniranja te da cijena smještaja učenika u domove konačno počne pratiti relevantne i egzaktne ekonomske pokazatelje. U Ministarstvu na to kažu ‒ svjesni smo da se cijena smještaja nije mijenjala od 2002. godine, a s obzirom na činjenicu da sustav i dalje funkcionira bez većih financijskih poteškoća, do sada nije bilo potrebe za povećanjem cijene smještaja. Ministarstvo će, međutim, zahtjeve Udruge ravnatelja učeničkih domova razmotriti u okviru budućeg proračunskog planiranja…
Školski uspjeh ovisi o tome koliko je učenik često na nastavi
Problem golemog broja opravdanih sati ‒ neopravdani su gotovo posve iščezli, s obzirom na podatak da ih učenik u prosjeku ima 1,6 sati po školskoj godini ‒ posljedica je Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je roditeljima omogućio da tijekom školske godine sami opravdaju djeci izostanak do tri dana. Kao što je poznato, ograničenja u broju opravdanja nema, pa tako učenik uz blagoslov roditelja može izostati tri dana, potom jedan doći u školu, pa opet izbivati tri dana. I tako unedogled, što je više puta kritizirala ravnateljska udruga. Ravnatelji očekuju da će ova školska godina polučiti novi rekord i upozoravaju na apsurde: roditelji ispričavaju dijete zbog bolesti psa!