Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…
• UMJESTO UVODNIKA
Piše Mirela Lilek
Pozivamo na suradnju vjerne čitateljice i čitatelje Školskih novina, jedinog specijaliziranog dvotjednika za odgoj i obrazovanje koji je s vama 76 godina! Pridružite nam se u kreiranju tematskih priloga, slanju vijesti iz vrtića, škola, učeničkih domova i visokoškolskih institucija. Školske novine su list otvoren za različita mišljenja i stavove odgojitelja, stručnih suradnika, učitelja i nastavnika, a želja nam je pojačati vaš glas u novinama koje su od 1950. godine glasilo struke…
• JA TAKO MISLIM
Piše Damir Jelenski
„Svijet voli pobjednike”, kaže stara glazbena uspješnica, a čini se da ni obrazovni sustav nije iznimka. Svake godine u vrijeme upisa u srednje škole ponavlja se isto pitanje: koja je najbolja škola? Mediji objavljuju ljestvice, roditelji traže preporuke, a učenici procjenjuju gdje će imati najveće šanse za uspjeh. Iako je želja za odabirom najbolje škole razumljiva, ostaje pitanje prema kojim kriterijima uopće određujemo što je dobra škola i koliko su takvi kriteriji pouzdani u stvarnom životu …
• Umjetna inteligencija i mentalno zdravlje
U organizaciji Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, ogranka Krapinsko-zagorske županije – „Zajedno vrtići i škole”, održan je međunarodno stručno-znanstveni skup koji je okupio više od 240 odgajateljica, učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja vrtića i škola
• Državni skup ravnatelja srednjih škola i učeničkih domova
cU budućnosti želimo manje govoriti o problemima, a više o primjerima dobre prakse. Bez jakih ravnatelja nema uspješnih škola i želimo ustrajati u vjerovanju da se svako ulaganje u obrazovanje višestruko vraća, rekao je Antun Kovačić, predsjednik Udruge ravnatelja srednjih škola
APEL Hitno revidirati status ravnatelja škola
U većini obrazovnih sustava EU ravnatelji ne upravljaju školama sami, pomažu im zamjenici i pomoćnici te razvijeni, strukturirani timovi. Takav model 'podijeljenog vodstva' omogućuje učinkovitije upravljanje, veću kvalitetu rada i jasniju raspodjelu odgovornosti – kaže Branka Štefok Bojadžija
• Popularna serija o školstvu dobila odbijenicu na natječaju
S televizije napominju da su na javnom pozivu tražena djela namijenjena emitiranju u prime time terminu, što podrazumijeva obraćanje raznolikoj publici koja konzumira sadržaj u tradicionalnom televizijskom okruženju
REFORMA U POKRETU Primjer prakse u Srednjoj školi Zabok
Javlja se i problem financiranja jer modularna nastava koja se bazira na učenju temeljenom na radu, projektima, terenskoj nastavi iziskuje znatno veće troškove, a financijska sredstva koja su nam na raspolaganju ostala su nepromijenjena – kaže ravnateljica Draženka Jurec
• Rezultati memorijalnog likovnog natječaja Aorta neba
Za četvrtu memorijalnu izložbu učeničkih radova „Aorta neba 2026.” odabrano je 58 radova od pristigla 104. Nagrađeno je kao i prethodnih godina šestero učenika (jedna prva nagrada, dvije druge i tri treće), a pohvaljeno je četvero mladih umjetnika
• Projekt „Zakaj volim Zagreb” u DV Malešnica
Spontani dječji interes za grad u kojem žive i dječja pitanja poput „Tko je izmislio Zagreb?”, „Zašto imamo toliko mostova?” ili „Je li zmaj stvarno živio pod Sljemenom?” bila su polazište za planiranje projekta koji je postupno prerastao u cjelovito istraživanje kulturne, povijesne i prirodne baštine grada
• Prilog razvoju inkluzivnoga obrazovanja
Rehabilitatorice su demonstrirale pravilne načine pružanja pomoći pri kretanju, objašnjavajući kako slijepu osobu voditi u prostoru, kako se prilagoditi pri prolasku uskim prolazima ili stepenicama te kako komunicirati u situacijama kada je vid ograničen
• IZ PRVE RUKE Marinela Ivić, učiteljica hrvatskog jezika u Irskoj
Kada vidim dijete od deset godina koje pouzdano čita Regoča, koje zna da u Hrvatskoj imamo grad bajki, da je Risnjak dobio ime po risu, a da je Republika Hrvatska domovina njegovih roditelja, tada znam zašto sam ovdje, kaže učiteljica Marinela Ivić
• REPORTAŽA Osnovna škola Ivana Granđe, Soblinec
Imamo 30-ak izvannastavnih aktivnosti među kojima su sve one klasične iz jezično-umjetničkog područja, sportske sekcije, učenička zadruga, klub ljubitelja knjige i filma. Putujući malo po Europi vidjeli smo što drugi rade pa smo se bacili u medijske vode i već smo snimili četiri filma te umjetnošću želimo potaknuti učenike da se bave medijima i da čitaju i ono što nije u popisu lektire. Imamo i projekt „Miss knjige” u kojemu učenici mogu predstaviti bilo koju knjigu koju su pročitali pa nagrađujemo najbolje prezentacije – ravnateljica Antea Rukavina Ivanjko
• PRAVO Kršenje izjave o tajnosti podataka Jasna Kovač Goričan, dipl. jur.
• PSIHOLOG Samoregulirano učenje Sanja Režek
• ZDRAV ŽIVOT Nevolje prijelaznog doba Ivo Belan
• GUNJA OŠ „Antun i Stjepan Radić” Preventivni projekt za učenike s teškoćama u razvoju
• ZAGREB DV Bajka, PO Vrbani Tjedan mentalnog zdravlja
• BUDINŠČINA OŠ Vladimir Nazor U carstvu priča
UJEDINJENO KRALJEVSTVO Projekt u sklopu inicijative Nacionalna godina čitanja
Istraživanja pokazuju da u Velikoj Britaniji postoji kriza čitanja iz zadovoljstva među djecom: uživanje u knjigama palo je na najnižu razinu u posljednja dva desetljeća. Također, gotovo polovina zaposlenika u engleskim knjižnicama izgubila je posao u posljednjih 15 godina – od nekadašnjih 17.900 djelatnika u 2010., broj zaposlenih pao je 2025. na samo 9500
Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?
Broj 25-26 (3556-3447) - Godište LXXVII.
Vodič za razrednike
Ulazak u novu školsku godinu za razrednike je složen proces koji zahtijeva savršenu ravnotežu pedagoške vizije, operativne provedbe, profesionalne etike i snažne suradnje unutar škole i s roditeljima
Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima
Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima
TEMA BROJA U potrazi za djelatnicima – utrka s vremenom
Kako preko noći do stručnog kadra
Najveći problem ravnateljima stvaraju kratke zamjene. Kad netko da otkaz, imaju vremena pronaći novog djelatnika, no zamjene često trebaju osigurati doslovce preko noći. Zato i ravnatelji i djelatnici stručnih službi, uz sav posao koji imaju, 'uskaču' u razrede kao zamjene. Postoji li rješenje?
Kad umjetna inteligencija postane šalabahter
Nastavnici sve teže prate tehnološke trikove kojima se služe učenici – svjesni su nove ere prepisivanja, kao i toga da su AI alati i aplikacije poput Photomatha promijenili oblike prevara: pametni telefoni, pametni algoritmi – i sve pametnije varanje, nakon čega slijedi roditeljska obrana
Jedini način za poštovanje propisanih dobnih granica za uporabu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, ali uz poštovanje i zaštitu osobnih podataka, tumače u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih
Studij za ravnatelje od jeseni i u Zagrebu
Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)
Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima
Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja
Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja
Devedeset posto učitelja uživa u poučavanju, ostali žale zbog izbora zanimanja
Glavni je izvor stresa kod učitelja odgovornost za uspjeh učenika, što govori u prilog tome da je našim učiteljima uistinu važno kakav će uspjeh postići učenici. Isto tako, česta je tema i nasilje među učenicima, a u tom pogledu u Hrvatskoj je 4,3 posto učitelja koji to ističu kao problem. Paralelno, u EU ih je 16 posto, a u zemljama Skandinavije više od 40 posto
U školama zaposleno tek 180 STEM stipendista i 120 nastavnika starijih od 65 godina
Nastavnici ulaze u sustav misleći kako će se primarno baviti poučavanjem, a onda vrlo brzo shvate da je velik dio njihova posla beskrajno piskaranje po e-Dnevniku ili, kako se to učeno kaže, vođenje pedagoške dokumentacije. Ništa tako učinkovito ne ubija sreću nastavnicima kao svakodnevno druženje s e-Dnevnikom. Međutim, ako udaraš po nastavniku, ako nastavnik ne nalazi zadovoljstvo u poslu, a takvog je profila da može pronaći dobar posao izvan školskog sustava, velika je vjerojatnost da će takav nastavnik napustiti školski sustav, a odaslat će se i poruka drugima da ne ulaze u školski sustav
• TEMA BROJA Borba s neimaštinom u učeničkim domovima: Kako do dobrobiti za više od 7000 srednjoškolaca?
Cijena boravka u učeničkim domovima nije se mijenjala 23 godine!
Sve što žele u učeničkim domovima jest da vlast konačno shvati njihove potrebe i da razumije principe njihova funkcioniranja te da cijena smještaja učenika u domove konačno počne pratiti relevantne i egzaktne ekonomske pokazatelje. U Ministarstvu na to kažu ‒ svjesni smo da se cijena smještaja nije mijenjala od 2002. godine, a s obzirom na činjenicu da sustav i dalje funkcionira bez većih financijskih poteškoća, do sada nije bilo potrebe za povećanjem cijene smještaja. Ministarstvo će, međutim, zahtjeve Udruge ravnatelja učeničkih domova razmotriti u okviru budućeg proračunskog planiranja…