• TEMA BROJA Štrajk upozorenja bio je zadnja prilika prije ozbiljnijih sindikalnih akcija
Hoće li se ovoga puta prosvjeta izboriti za status djelatnosti
Prema posljednjim najavama jasno je da sindikati ne kane stati. Nisu impresionirani nijednim dosadašnjim potezom Vlade, a bilo ih je nekoliko: od početnog pomirljivog tona premijera Andreja Plenkovića i poziva na dijalog, preko prilično radikalne odluke Vlade da dani provedeni u štrajku ne će biti plaćeni, pa do nikad viđenog pokušaja mobilizacije ravnatelja škola i učenika (prvima je dana obveza organizirati nastavu kako god znaju, drugima dolazak u školu), a onda i rijetko hladne poruke ministra Radovana Fuchsa organizatorima nakon štrajka ‒ „Niste me impresionirali”…
AKTUALNOSTI
• MEĐU NAMA
E, moj Platone
Prije dva tjedna žrtvovao sam cijelo drugo poluvrijeme sjajne utakmice Lige prvaka ne bih li pogledao što na državnoj dalekovidnici u udarnom terminu o štrajku imaju reći državni tajnik u MZOM-u, čelnik jednog sindikata, sveučilišni profesor i ravnateljica jedne osnovne škole. I požalio sam. Državni tajnik, majstor za financije u resornom ministarstvu, vidno iznerviran, bahat, na granici nepristojnog ponašanja, uvjeravao je i one u studiju i svekoliki puk pred TV ekranima kako su zahtjevi za povećanjem plaća prosvjetara te za korekciju njihovih koeficijenata neopravdani i megalomanski, jer im je u posljednjih šest ili osam godina milošću najdugovječnijeg premijera i aktualne vlasti plaća u kumulativu narasla za oko 60 posto. I požalio se kako njemu kao državnom tajniku deset godina plaća nije išla ni za lipu, a bogme ni za cent gore. I kako je on kao državni tajnik zakinut. Rastužilo me to. Strašno. Suze mi potekoše. Rekao bi moj prijatelj „suza suzu sustiže!”…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
Igre prijestolja
Priče iz škola doprle su prethodnih dana u centar medijske pažnje, a najavljeni štrajk u srijedu iznova je naišao na podjele javnosti – neki su pružali neograničenu podršku prosvjetarima, a drugi su ponavljali isprazne fraze o dugotrajnim praznicima i (ne)radu. Ne manje važno – i sami predstavnici sindikata bili su podijeljeni, jedni su bezrezervno ustrajali na nužnosti akcija, a drugi spominjali upitnost i legitimnost. Tražile su se ispisnice, brzopotezno osnivale nove podružnice, priključivali i oni koji nisu članovi sindikata, žestili ministri i državni tajnici...
Kako to već obično biva, i nakon ovog je štrajka svaka strana „istrčala” sa svojim brojkama i trudila se istaknuti da su baš njihove znamenke egzaktne te lako provjerljive. Naravno da su i pojedini politički akteri iskoristili priliku za „pozicioniranje” pred nadolazeće lokalne izbore pa su se odjednom sjetili pružiti podršku svima u sustavu....
• Vremeplov Školskih novina (1950. ‒ 2025.)
Prinosi urednika, novinara i vanjskih suradnika Školskih novina znanosti i kulturi
Ivan Brabec – jezični udžbenici i savjeti za učitelje
Ova rubrika Vremeplova govori o urednicima, novinarima i stalnim vanjskim suradnicima Školskih novina koji su, izvan stranica novina, ostvarili zapažene prinose hrvatskom školstvu, znanosti i kulturi
• Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola stručnim skupom obilježila 30 godina postojanja
Škola se mora prilagođavati brojnim izazovima i graditi čvrsto partnerstvo s roditeljima
Ponekad mi se čini da smo glumci s bezbroj uloga: odgajatelj, medijator, psiholog, pedagog, liječnik, rukovoditelj, političar, kućni majstor, odvjetnik, arhitekt, policajac, socijalni radnik, osoba za sigurnost, prijatelj, menadžer, odvjetnik... i da ne nabrajam više, u konačnici i ravnatelj. Nerijetko imamo osjećaj da nas mnogi u svim tim ulogama smatraju statistima, ponekad su nam potrebni iznimni napori da bismo zadovoljili sve u sustavu, a ponajviše učenike, radi kojih smo svi u školama. Roditelji često nisu ni svjesni koliko je njihovo značenje u partnerstvu sa školom u kojemu nekad mogu pomoći, a nekad i odmoći svojoj djeci ‒ rekla je predsjednica HUROŠ-a Antonija Mirosavljević
• U Školskoj knjizi održana konferencija za ravnatelje i stručne suradnike „Cjelodnevna škola – inkubator izvrsnosti”
Hoće li uspjeti cjelodnevna škola – ovisi o svima nama
Nijedna reforma dosad nije izazvala toliko otpora stručne i šire javnosti. I pitanje je može li cjelodnevna škola pridonijeti boljoj povezanosti škole, roditelja i lokalne zajednice. Jesmo li spremni napraviti iskorak i prilagoditi obrazovanje stvarnim potrebama učenika i društva ili smo još u nekom otporu ili strahu zbog eksperimenta, kao da s lošim programima ne eksperimentiramo već desetljećima? Može li cjelodnevna škola biti ključ transformacije obrazovanja ili nas čekaju izazovi koje tek trebamo razumjeti i riješiti?
• Zaključci Prvoga simpozija hrvatskoga kao materinskoga jezika
Za kvalitetnije poučavanje i učenje hrvatskoga jezika
Poslova i zadataka na unaprjeđivanju nastave materinskog jezika doista je puno, a sudionici simpozija upućuju ih kao upozorenje, molbu ili apel ne samo obrazovnoj politici nego i Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agenciji za odgoj i obrazovanje pa konačno i svim voditeljima županijskih stručnih vijeća, učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika kako bi ih sve potaknuli na razmišljanje o aktivnostima i rješenjima kojima svatko iz svoje domene mogu pridonijeti tom temeljnom cilju
• REPORTAŽA Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik
Stvarali smo ne samo dubrovački, nego i hrvatski turizam
Trudimo se ulagati u znanje, želimo modernizirati sustav obrazovanja, uskladiti ga sa svjetskih turističkim i ugostiteljskim trendovima, ali i koristiti već postignuto. Škola se kontinuirano nastoji povezati s gospodarstvom. Upravo su iz naše škole potekli brojni vrhunski kadrovi, ljudi koji i dan danas mogu dati veliki doprinos kako bi se kvaliteta obrazovanja podigla na još višu razinu ˗ ravnatelj Antun Perušina
ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA
• Škola i darovita djeca
Razvijanje kreativnosti i prepoznavanje darovitosti u osnovnoj školi
Darovitost u osnovnoj školi nije samo pitanje intelektualnih sposobnosti, već i kapaciteta za kreativno razmišljanje i izražavanje. Prepoznavanje darovitih učenika u ranoj dobi i razvoj njihove kreativnosti od iznimne je važnosti, jer omogućava stvaranje temelja za njihov daljnji uspješan razvoj u svim područjima života
• Svijet riječi u učionicama: Projekti koji potiču čitanje
Odgoj cjeloživotnih čitatelja
Većina djece ne voli čitanje. Kako učenicima približiti čitanje i kako ih motivirati i potaknuti da zavole čitanje? U suvremenom životu brzoga tempa i velike izloženosti interaktivnoj tehnologiji, uloga učitelja ima iznimnu važnost. Kao učitelji znatno utječemo na način provedbe procesa opismenjavanja učenika, a posljedično i njihova čitanja
• Erasmus+ mobilnost u Malagi: Korak dalje u profesionalnom razvoju učenika
Osnaživanje strukovnih vještina u inozemstvu
Projekt nije samo obogatio učenike na svim razinama, nego je ojačao i suradnju škole s obiteljima, čime je dodatno potvrđena vrijednost Erasmus+ programa. Ovaj uspješan primjer suradnje između škole, obitelji i međunarodnih partnera još jednom dokazuje koliko Erasmus+ pridonosi razvoju mladih ljudi pripremajući ih za izazove budućnosti i ostavljajući im trajne uspomene i vrijedna iskustva
• Izazovi suvremenoga poučavanja engleskoga jezika uz uporabu IKT sredstava
I klasično i digitalno, ali s mjerom
Digitalni mediji i posljedično interaktivni sadržaji postali su dio svijeta današnje djece. U ovom članku predstavljeno je kako današnje digitalno pismene mlade potaknuti na veću učinkovitost i samim time uspješnost u nastavi engleskoga jezika. Predstavljene su različite aplikacije i aktivnosti koje su se pokazale najučinkovitijima, ali je upozoreno i na opasnosti od pretjerivanja
• Nova izdanja Školske Knjige
Neodoljiv, raskošno ilustriran svijet starih civilizacija
Serijal Velika ilustrirana povijest: Drevni Egipat, Carska Kina i Stari Rim – tri luksuzno opremljene monografije o najpoznatijim i najdugovječnijim starim civilizacijama napisali su vrsni britanski povjesničari prema najsuvremenijim izdavačkim standardima koji na posve nov i zanimljiv način predstavljaju svjetsku povijest
SAVJETNICI
• PRAVO | Blagdani i pravo na naknadu plaće | Jasna Kovač Goričan, dipl. jur.
• PSIHOLOG | Klasifikacija anksioznih poremećaja u djece | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Kada je nogama hladno, stavi kapu na glavu | dr. Ivo Belan
SURADNICI JAVLJAJU
• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Tko, što, koga, čega... | Marija Drobnjak Posavec
• ROVINJ | OŠ Jurja Dobrile | Dobrobiti digitalnih alata u nastavi engleskog jezika
• KAŠTEL NOVI | OŠ Bijaći | Projekt Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću
• Osnovna škola Veliko Trojstvo | „Čitanjem do zvijezda” ‒ natjecanje u znanju i kreativnosti
• RIJEKA Udruga za glazbeno-scensko stvaralaštvo „Arij” | „Mjuzikl iz školskih klupa”
• Hrvatski školski muzej i Škola primijenjene umjetnosti i dizajna | Izložba „Lutke izvan kazališta”
SVIJET
UNESCO Regionalno izvješće o globalnom praćenju obrazovanja za srednju i istočnu Europu, Kavkaz i središnju Aziju
Napredak u inkluzivnom obrazovanju
U regiji se pojavljuju novi izazovi inkluzije u obrazovanju, povezani s jezikom, etničkom pripadnošću i političkim previranjima. Posljednjih 35 godina zemlje su poduzele različite korake u usvajanju inkluzivnog pristupa, posebice u uključivanju djece s invaliditetom u redovni obrazovni sustav
Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima
Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima
Školski uspjeh ovisi o tome koliko je učenik često na nastavi
Problem golemog broja opravdanih sati ‒ neopravdani su gotovo posve iščezli, s obzirom na podatak da ih učenik u prosjeku ima 1,6 sati po školskoj godini ‒ posljedica je Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je roditeljima omogućio da tijekom školske godine sami opravdaju djeci izostanak do tri dana. Kao što je poznato, ograničenja u broju opravdanja nema, pa tako učenik uz blagoslov roditelja može izostati tri dana, potom jedan doći u školu, pa opet izbivati tri dana. I tako unedogled, što je više puta kritizirala ravnateljska udruga. Ravnatelji očekuju da će ova školska godina polučiti novi rekord i upozoravaju na apsurde: roditelji ispričavaju dijete zbog bolesti psa!
Stručnjaci koji povezuju učenike, učitelje i širu zajednicu u brojnim aktivnostima
Područje kulturne i javne djelatnosti otvara stručnim suradnicima knjižničarima nebrojene mogućnosti za izražavanje kreativnosti, razvoj organizacijskih i komunikacijskih vještina te jačanje suradnje i koordinacije s učenicima, nastavnicima i ostalim sudionicima uključenima u ovu djelatnost. Svaki školski knjižničar, bilo u osnovnoj ili srednjoj školi, ima ključnu ulogu u povezivanju učenika, nastavnika, stručnih suradnika i šire zajednice raznolikim kulturnim aktivnostima. Svojom jedinstvenošću i posebnostima pridonosi prepoznatljivosti i vidljivosti škole, ne samo u lokalnoj i regionalnoj zajednici, već i izvan njezinih okvira…
Što sve utječe na PISA rezultate
Na rezultate 15-godišnjaka iz čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti utječu među ostalim parametri poput dostupnost školskih resursa, vrijeme za učenje izvan nastave, korištenje instrukcija, znatiželja i ustrajnost, uvjerenja o prirodi znanosti te kognitivna prilagodljivost. Što se sve promijenilo?
Lako je upasti u zamku da se škola 'održava', umjesto da se vodi. Jer, održavanje je važno, ali nije vodstvo, jedna je od poruka konferencije održane na Sveučilištu Algebra Bernays
Broj 25-26 (3556-3447) - Godište LXXVII.
Vodič za razrednike
Ulazak u novu školsku godinu za razrednike je složen proces koji zahtijeva savršenu ravnotežu pedagoške vizije, operativne provedbe, profesionalne etike i snažne suradnje unutar škole i s roditeljima
Potresna je to priča o životu Tonija Hercega, padobranca francuske vojske hrvatskih korijena, koji je poginuo u Ukrajini štiteći vlastitim tijelom svoje suborce tijekom napada ruskoga drona. Napisana iz perspektive njegova oca, prerasta osobnu tragediju i postaje univerzalno svjedočanstvo
TEMA BROJA - Gotovo četvrtina zaposlenih „izvan stroja”
Prema podacima HZJZ-a, u općoj je populaciji prevalencija čvorića glasnica 1,3 posto, dok je u učiteljskoj populaciji njih više od 50 posto tijekom života imalo probleme s glasom. Slične smetnje ima 56 posto odgojitelja u dječjim vrtićima, 46 posto pjevača, 28 posto trenera i 26 posto svećenika
Pozivamo na suradnju vjerne čitateljice i čitatelje Školskih novina, jedinog specijaliziranog dvotjednika za odgoj i obrazovanje koji je s vama 76 godina!
TEMA BROJA U potrazi za djelatnicima – utrka s vremenom
Kako preko noći do stručnog kadra
Najveći problem ravnateljima stvaraju kratke zamjene. Kad netko da otkaz, imaju vremena pronaći novog djelatnika, no zamjene često trebaju osigurati doslovce preko noći. Zato i ravnatelji i djelatnici stručnih službi, uz sav posao koji imaju, 'uskaču' u razrede kao zamjene. Postoji li rješenje?
Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…
TEMA BROJA - Oko 170 čelnika srednjih škola otvoreno o svom poslu
U anonimnom upitniku sudjelovalo je oko 40 % ukupnog broja ravnatelja u srednjoškolskim ustanovama. Pitanja se odnose na motivaciju, procjenu suradnje i dinamike tima te ravnotežu između privatnog i poslovnog života. U dva nastavka u Školskim novinama donosimo odgovore ravnateljica i ravnatelja…