Zadnje vijesti

OGLAS

Edukativni program MiniPolisa verificiralo je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, koje ga je pozitivnim stručnim mišljenjem potvrdilo kao oblik izvanučioničke nastave 

Ponekad mi se čini da smo glumci s bezbroj uloga: odgajatelj, medijator, psiholog, pedagog, liječnik, rukovoditelj, političar, kućni majstor, odvjetnik, arhitekt, policajac, socijalni radnik, osoba za sigurnost, prijatelj, menadžer, odvjetnik... i da ne nabrajam više, u konačnici i ravnatelj. Nerijetko imamo osjećaj da nas mnogi u svim tim ulogama smatraju statistima, ponekad su nam potrebni iznimni napori da bismo zadovoljili sve u sustavu, a ponajviše učenike, radi kojih smo svi u školama. Roditelji često nisu ni svjesni koliko je njihovo značenje u partnerstvu sa školom u kojemu nekad mogu pomoći, a nekad i odmoći svojoj djeci ‒ rekla je predsjednica HUROŠ-a Antonija Mirosavljević

Posebna je vrijednost ovog razigranog i vedrog mjuzikla činjenica da su autorice tri riječke učiteljice. Scenaristica je Iva Močibob, učiteljica hrvatskog jezika, a redateljsku palicu preuzele su Ana Cvitak i Jelena Fabijan, učiteljice razredne nastave

Ovom izložbom akademski slikar Dubravko Kastrapeli predstavlja selekciju recentnih ilustracija različitih formata izvedenih u različitim likovnim tehnikama inspiriran prvenstveno ozračjem Gervaisovih pjesama koje su u sebi nosile čitav spektar emocija, od malih radosti i prpošnosti života pa sve do blage tuge i melankolije koja je u prvi plan isticala sjetu u prikazu smiraja života

Prema posljednjim najavama jasno je da sindikati ne kane stati. Nisu impresionirani nijednim dosadašnjim potezom Vlade, a bilo ih je nekoliko: od početnog pomirljivog tona premijera Andreja Plenkovića i poziva na dijalog, preko prilično radikalne odluke Vlade da dani provedeni u štrajku ne će biti plaćeni, pa do nikad viđenog pokušaja mobilizacije ravnatelja škola i učenika (prvima je dana obveza organizirati nastavu kako god znaju, drugima dolazak u školu), a onda i rijetko hladne poruke ministra Radovana Fuchsa organizatorima nakon štrajka ‒ „Niste me impresionirali”

U suradnji Hrvatskog školskog muzeja i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu otvorena je izložba „Lutke izvan kazališta” u galeriji muzeja „Školica za 5”. 

Poslova i zadataka na unaprjeđivanju nastave materinskog jezika doista je puno, a sudionici simpozija upućuju ih kao upozorenje, molbu ili apel ne samo obrazovnoj politici nego i Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agenciji za odgoj i obrazovanje pa konačno i svim voditeljima županijskih stručnih vijeća, učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika kako bi ih sve potaknuli na razmišljanje o aktivnostima i rješenjima kojima svatko iz svoje domene mogu pridonijeti tom temeljnom cilju

28. ožujka 2025. (petak), s početkom u 10:00 sati

Velika dvorana Školske knjige, 3. kat, Masarykova 28, Zagreb

Izravan prijenos - ZOOM platforma

• TEMA BROJA Štrajk upozorenja bio je zadnja prilika prije ozbiljnijih sindikalnih akcija

Hoće li se ovoga puta prosvjeta izboriti za status djelatnosti

Prema posljednjim najavama jasno je da sindikati ne kane stati. Nisu impresionirani nijednim dosadašnjim potezom Vlade, a bilo ih je nekoliko: od početnog pomirljivog tona premijera Andreja Plenkovića i poziva na dijalog, preko prilično radikalne odluke Vlade da dani provedeni u štrajku ne će biti plaćeni, pa do nikad viđenog pokušaja mobilizacije ravnatelja škola i učenika (prvima je dana obveza organizirati nastavu kako god znaju, drugima dolazak u školu), a onda i rijetko hladne poruke ministra Radovana Fuchsa organizatorima nakon štrajka ‒ „Niste me impresionirali”…

Početkom drugoga obrazovnog razdoblja učenici osmih razreda osnovne škole i četvrtih razreda srednjih škola ulaze u završno razdoblje dijela školskog obrazovanja i donose konačne odluke o odabiru budućih zanimanja. A kako tu budućnost dobro odabrati?

Škola može biti opremljena najsuvremenijom opremom, učilima, pametnim pločama, kompjutorima, ali s učenicima moraju raditi kvalitetni, entuzijastični učitelji koji su najvažnije osobe u njihovu životu jer s njima mogu razgovarati, povjeriti im se, podijeliti s njima svoje brige, strahove, nadanja, interese, ambicije ‒ ravnatelj Kristijan Cinkopan

Brojne su pogodnosti uporabe umjetne inteligencije u obrazovanju – od pripremanja nastave do uporabe alata umjetne inteligencije za pomoć pri izvršenju raznih zadataka. Pri uporabi umjetne inteligencije treba, međutim, biti oprezan, odnosno potrebno je njome se koristiti na siguran i provjeren način

Gubitak pažnje može se nekako nadvladati cjepkanjem nastavnog sata na kraće cjeline, gamifikacijom odnosno imitiranjem igara u edukativne svrhe, uklanjanjem ili ograničenjem vremena upotrebe svega što odvraća pažnju (u nekim školama imaju kutije u koje učenici odlažu mobitele dok traje nastavni sat) te vlastitim primjerom nastavnika (aktivno slušanje). Nestrpljivost je već teže liječiti, a ona se javlja i na mikro i na makrorazini

Polaznice tečaja stekle su vrijedna znanja o uzrocima stresa, načinima na koje stres utječe na tijelo i um te kako se boriti protiv njegovih negativnih učinaka. Kroz različite praktične vježbe, naučile su tehnike za poboljšanje mentalnog zdravlja i dobrobiti, smanjenje stresa te izgradnju emocionalne otpornosti

Zadaće i misije školskih knjižnica stalno se proširuju i nadograđuju zahvaljujući u prvom redu stručnim suradnicima školskim knjižničarima koji uspješno odolijevaju i kvalitetno se prilagođavaju svim društvenim, socioekonomskim i tehnološkim promjenama kojima su izloženi. Tako su školske knjižnice, među ostalim, postale i mjesta promicanja održivoga razvoja

Edukativna aktivnost u Gimnaziji Vukovar, u povodu ovogodišnjega Dana sigurnijega interneta koja je za temu imala utjecaj, ovisnost i odgovornost društvenih mreža bila je usmjerena na osvješćivanje utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje, privatnost i sigurnost

Svečano obilježavanje 120. obljetnice rođenja Tone Peruška održano je na njegov rođendan, 27. veljače u njegovoj rodnoj Premanturi, u općini Medulin. Počelo je polaganjem vijenca i cvijeća na njegov grob na mjesnom groblju, a nastavilo se u Kući prirode Kamenjak stručnim skupom 

Ova rubrika Vremeplova govori o urednicima, novinarima i stalnim vanjskim suradnicima Školskih novina koji su, izvan stranica novina, ostvarili zapažene prinose hrvatskom školstvu, znanosti i kulturi

Učenici su razvili taktilne interpretacije fotografija koje omogućuju slijepim i slabovidnim osobama da ih osjete dodirom. Ovaj inovativni projekt rezultat je promišljanja o inkluziji u umjetnosti i važnosti osjetila izvan vida

Većina odgojno-obrazovnih ustanova je sigurna, a to pokazuju i statistike koje kažu da imamo najmanju stopu vršnjačkog nasilja u Europskoj uniji. Istina, u posljednje vrijeme imamo incidente u školama, koje je nemoguće spriječiti, čak i zaključanim vratima. Tragedija koja se dogodila u Prečkom mogla se dogoditi i u dječjem parku, u čekaonici doma zdravlja, bilo gdje, jer je netko došao s nakanom da napravi nešto ružno. I zato takve incidente ne smijemo poistovjećivati sa stanjem u školama

U priči o ekološkoj prihvatljivosti obnovljivih izvora energije u pravilu se ne govori o cjelovitosti Zemlje kao ekosustava. Zanemarivanje ekološke cijene proizvodnje bilo kojeg materijala, ne samo ugljičnog otiska, jest zatvaranje očiju pred trajnim i nepopravljivim uništavanjem okoliša na mjestu njegove proizvodnje

Bjelovarski gimnazijalci svjesni situacije oko sebe i u svijetu odlučili su detaljnije proučiti život, običaje, ulogu i značenje Židova koji su nekada živjeli na prostoru Bjelovara i odigrali važnu ulogu u razvitku samoga grada

Kvalitetna nastava nije moguća bez sustavne suradnje svih dionika – učitelja, nastavnika, metodičara, znanstvenika, roditelja i šire društvene zajednice. Kultura čitanja, bogat rječnik, sposobnost argumentiranog izražavanja te razvoj kritičkoga mišljenja ključni su ciljevi buduće nastave, a simpozij je postavio temelje za trajni dijalog struke, usmjeren prema unaprjeđenju nastave hrvatskoga jezika u skladu sa stvarnim potrebama učenika i suvremenoga društva

Zbornik radova s mnogobrojnim povijesnim izvorima o djelovanju hrvatskih disidenata namijenjen je svima koji žele razumjeti zašto hrvatska borba za nacionalnu neovisnost i poštovanje ljudskih prava nije dobila veću potporu zapadnih demokracija

Prometna Učilica, nacionalni preventivno-edukativni program, okuplja učenike iz cijele Hrvatske svake godine radi podizanja prometne kulture i sigurnosti. Ove je godine Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar, prvi put sudjelujući u natjecanju, ostvarila izniman uspjeh 

Da kojim slučajem Ivan Filipović, velikan hrvatskoga školstva, pedagog, učitelj, erudit, dobrotvor, osnivač Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, pokretač časopisa Napredak, vizionar koji je okupio učitelje i davne 1889. godine izgradio Hrvatski učiteljski dom koji već 136 godina ponosno stoji na istome mjestu, na današnjem Trgu Republike Hrvatske u društvu Hrvatskog narodnog kazališta, zgrade rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja za umjetnost i obrt kao zaštićeni spomenik kulture i neprocjenjivi dio kulturne baštine, pitanje je bi li ponovio onu svoju glasovitu rečenicu „Da se deset puta rodim, deset puta bih bio učiteljem”. Vjerojatno bi s indignacijom odustao od svoje tvrdnje zgrožen činjenicom kako njegovu ostavštinu čerupaju, svojataju i dijele vlast i sindikati koji su nastali stotinu godina nakon njegovog grandioznog Hrvatskog učiteljskog doma

Novi informator d.o.o. organizira E-radionicu Obračun troškova službenih putovanja i prekovremenog rada u osnovnim i srednjim školama, u utorak 18. ožujka 2025. u 10:00 sati. Putem platforme ZOOM, Novi informator na online radionicama osigurava vrhunsku razinu edukacije i mogućnost interakcije s predavačicom Tajanom Zlabnik, dipl.iur., odvjetnicom u Zagrebu. Sve informacije mogu se dobioti na tel: 01/4555-454; mail: seminari@informator.hr

Izložba otkriva do sada neispričane priče muzealki i njihov doprinos razvoju zagrebačkih muzeja i kulture. Posjetitelji će imati jedinstvenu priliku naučiti o povezanosti ova četiri muzeja kao i priča koje su dijelile prve muzealke u njima zaposlene

Dva sastanka mobilnih timova nisu dovoljna i nastavnici su zbunjeni jer je premalo edukacije i u glavi im je zbrka. Ne samo da ne razumiju terminologiju koja se spominje u novom standardu kvalifikacija i kurikulumima, poput bodova umjesto nastavnih sati, pa škole koje nisu sudjelovale u tome imaju velikih problema, a njihovi ravnatelji ne znaju odakle krenuti, već je kadru u školama „milijarda upitnika nad glavama” nakon pitanja na koje im nitko nije znao dati odgovor

Činjenica jest da se u pojedinim školama daje na znanje učenicima kako se očekuju bolji rezultati na ispitima i u tom smislu učitelji daju određene upute. Problem je što u nekim školama smatraju da se njihov uspjeh mjeri prema rezultatima nacionalnih ispita, što, naravno, nije točno, kaže Jasmina Hamer

• TEMA BROJA Po kojim kriterijima vlast dijeli nekretnine u državnom vlasništvu

Sindikatu hrvatskih učitelja pripalo vlasništvo nad Hrvatskim učiteljskim domom

Da je kojim slučajem danas među nama Ivan Filipović, velikan hrvatskoga školstva, pedagog, učitelj, erudit, dobrotvor, osnivač Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, pokretač časopisa Napredak, vizionar koji je okupio učitelje i davne 1889. godine izgradio Hrvatski učiteljski dom koji već 136 godina ponosno stoji na istome mjestu, na današnjem Trgu Republike Hrvatske u društvu Hrvatskog narodnog kazališta, zgrade rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja za umjetnost i obrt kao zaštićeni spomenik kulture i neprocjenjivi dio kulturne baštine, pitanje je bi li ponovio onu svoju glasovitu rečenicu „Da se deset puta rodim, deset puta bih bio učiteljem”. Vjerojatno bi s indignacijom odustao od svoje tvrdnje zgrožen činjenicom kako njegovu ostavštinu čerupaju, svojataju i dijele vlast i sindikati koji su nastali stotinu godina nakon njegovog grandioznog Hrvatskog učiteljskog doma…

Povijest tehnološkog razvoja, filozofske rasprave i izazovi digitalne ere otkrivaju kako inovacije kontinuirano preoblikuju naš pogled na svijet. Osim toga, naglašavaju važnost osnaživanja mladih generacija da se tehnologijom koriste odgovorno, ali i da razvijaju etički okvir za razumijevanje njezinih posljedica

Pretplatnik sam Školskih novina od 1958., a suradnik gotovo pedeset godina pa zaključujem: Školske novine postale su i ostale potreban „servis” svima koji se bave problematikom odgoja i obrazovanja

Svaka je učiteljska priča posebna na svoj način, ali i svima je njima nešto zajedničko – entuzijazam i ljubav prema učiteljskom pozivu i poslu koji vole. Takvima nikada nije bilo teško prihvatiti se ni najsloženijih poslova ni u najtežim životnim i radnim uvjetima, vodila ih je i snažila upravo ta, za mnoge, nerazumna ljubav prema učiteljstvu koje je uvijek bilo više od običnoga odrađivanja „ugovora o radu”. Jednu takvu zadivljujuću priču donosimo i u ovome dvobroju Školskih novina 

Druženje s knjigom omogućuje djetetu bogaćenje rječnika, dobivanje informacija iz različitih životnih područja te stjecanje znanja. Stoga smo se od najranije dobi uz svakodnevna druženja s književnim djelima uključivali u projekte Knjižnice Sesvete „Mala čitafora”, tijekom kojih su djeca imala priliku upoznati slikovnice različitih tema, naravno, prilagođenih trenutačnoj dobi djece 

Zlatko Prica živio je za svoju umjetnost, a slikanje mu je uvijek bilo veselje i radost pa se uz ovu slikovnicu može naučiti nešto o jedinstvenom životnom putu velikog umjetnika

U hrvatskom školstvu bez HUROŠ-a i UHSR-a više se ništa ne radi, a taj smo put trasirali u proteklih trideset godina i postigli da nas svi uvažavaju i uključuju u sve rasprave, projekte, u stvaranje dokumenta kojima se regulira naša djelatnost. U svim su tim aktivnostima i naša nastojanja za što kvalitetniju svaku odluku, svaku rečenicu, odredbu u pravilniku. I na takvom odnosu prema radu nastojat ćemo ustrajati i u godinama koje su pred nama

Projekt dviju osnovnih škola imao je za cilj osvijestiti učenike o opasnostima koje vrebaju na internetu te ih naučiti kako se zaštititi. Putem interaktivnih lekcija i kvizova, učenici su imali priliku naučiti o važnosti jakih lozinki, prepoznavanju phishing napada i korištenju dvofaktorske autentifikacije

U svakoj generaciji imamo talentiranih učenika i njima posvećujemo veliku pažnju, ali primarna nam je namjera dati svim učenicima što kvalitetnije umjetničko obrazovanje. I zato je moja vizija škole da bude otvorena za svu djecu, a ne samo za supertalente koji će jednoga dana postati vrhunski glazbenici. Nije najvažnije samo naučiti svirati, jer i nama je cilj odgojiti mentalno i fizički zdrave osobe pa puno polažemo i na odgoj učenika pripremajući ih tako za život – ravnateljica Dunja Uroić

S obzirom na to da se svaki šesti mladi Europljanin suočava s izazovima u području mentalnog zdravlja, a gospodarski teret godišnje premašuje 600 milijardi eura, ističe se ključna važnost rane intervencije prevencijom i promicanjem u odnosu na liječenje. Naime, za svaki euro uložen u programe mentalne dobrobiti, uštedi se do 24 eura smanjenjem zdravstvenih i socijalnih troškova

Europska komisija objavila je imena 27 pobjednika 18. natjecanja u prevođenju za učenike srednjih škola (Juvenes Translatores). Najbolja mlada prevoditeljica u Hrvatskoj ove je godine Uma Kirić iz Graditeljske škole Čakovec

Danas politika nema vjerodostojnost, nema ni snagu i stručnost da unosi promjene u škole. Struka bi trebala biti uz politiku, no ako joj se povinuje onda reformski pokušaji nemaju šansu. Demokratizacija reformskog procesa uključuje zbornice, stručne službe, znanstvena i fakultetska vijeća jer bez njihova aktivnog angažmana u 21. stoljeću nije moguće osmisliti reformu. S druge strane, očekivanja roditelja su vrlo velika, neka od njih su nerealna, neka su izvediva, a neka bolje da ih škola i ne pokušava ispuniti ‒ istaknuto je, među ostalim, na tribini koju je organizirao Hrvatski školski muzej

Ovaj projekt ne samo da obogaćuje nastavni proces, već je i poticaj mladima na promišljanje o medijima kojima su svakodnevno izloženi te joj je cilj podizanje svijesti o dezinformacijama, manipulaciji u medijima i utjecaju digitalnih tehnologija na naš svakodnevni život

Glazbeno-scenski recital „Nestali” krik je i vapaj učenika upućen svima koji mogu pomoći da se nestale osobe pronađu i vrate njihovim obiteljima. Jer svaki čovjek zaslužuje da ga se dostojno pokopa, a svaka obitelj zaslužuje imati mjesto gdje se može isplakati, pomoliti i zapaliti svijeću

Hrvatska je sportska nacija, a strast i pozitivno djelovanje treba njegovati na svim razinama, a istodobno unaprjeđivati kadrove, infrastrukturu, sustave vođenja i natjecanja i osigurati svaki oblik podrške sportašima, ali i trenerima jer samo onaj koji se osjeća dobro uistinu može dobro raditi to što radi. Za nasilje u sportu nema opravdanja i sportski rezultat nikad ne smije biti ispred sportaša

Bila je simbol strasti prema obrazovanju, neumorne borbe za slobodu mišljenja i stvaranje prostora u kojem su se mladi ljudi mogli razvijati u slobodne, kritički osmišljene i odgovorne osobe. Kao utemeljiteljica privatnog školstva u Republici Hrvatskoj, dala je neprocjenjiv doprinos obrazovnom okružju, stvarajući školu koja je postala sinonim za kvalitetno obrazovanje, ali i za slobodu i autonomiju u učenju

Onog trenutka kada je školski list nadrastao oblik zbirke literarnih radova učenika, eventualno ukrašenih likovnim, započinje evolucija školskog lista u oblik kakvog je većina njih danas, neovisno o tome jesu li tiskani ili dostupni online. Školski list sjajan je medij za predstavljanje aktivnosti – škole, razreda, zajednice – iz pozicije učenika. Likovni, literarni i novinarski prilozi učenika zrcale osim svakodnevnog života i događanja unutar škole ili koje škola organizira, i stavove učenika, njihove interese kao i teme i aktivnosti koje ih zanimaju izvan školskog života.

Povijest Školskih novina govori o tome da informacijske potrebe školstva ne ovise o društvenom sustavu te kako se identitetskim glasilom mogu prevladati negativni učinci pretjerane disperzije profesionalnih informacija u današnjem digitaliziranom svijetu

Zauvijek nas je napustio veliki hrvatski pjesnik Petar Gudelj čija su pjesnička djela objavljivana u Hrvatskoj u prestižnoj Školskoj knjizi koju je pjesnik nazivao rodna kuća mojih knjiga i od milja joj nadijevao ime Žužulište

Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove. Diljem Hrvatske maskirane skupine naših predaka stoljećima su bukom, zvonjavom, plesom tjerale zimu i prizivale proljeće. I u vrtićima je tih dana veselo

Dva mjeseca nakon tragedije u Zagrebu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih još nije donijelo pravilnik na temelju kojega škole mogu primiti novi profil radnika (u javnoj raspravi bio je u siječnju), a unatoč tomu što su MUP, civilna zaštita i Institut za društvena istraživanja predali svoj nacrt programa edukacije budućih djelatnika za sigurnost još 23. siječnja, ni taj dokument još nije usvojen. Paralelno, nakon dva incidenta sa školskim zaštitarima u razmaku od dva tjedna, ministar znanosti Radovan Fuchs i gradonačelnik Tomislav Tomašević izjavili su da su „svjesni da zaštitari nisu najbolje rješenje”

Politika i gospodarstvo sada je na četvrtom mjestu popularnosti među izbornim predmetima, i to s 3421 prijavom, što je u odnosu na prošlu godinu 686 prijava manje

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 19. i 20. veljače 2025. godine organizirala je Dane otvorenih vrata NSK kada su svi građani mogli obići Knjižnicu i upoznati se s njezinim radom te najvrjednijim blagom hrvatske i svjetske kulture i baštine koje čuva u fondu, a 21. veljače svečano je obilježen Dan NSK-a 418. obljetnica njezina postojanja

• TEMA BROJA Kakvo obrazovanje trebamo?

Politika treba saslušati struku, a ne diktirati promjenu

Danas politika nema vjerodostojnost, nema ni snagu i stručnost da unosi promjene u škole. Struka bi trebala biti uz politiku, no ako joj se povinuje onda reformski pokušaji nemaju šansu. Demokratizacija reformskog procesa uključuje zbornice, stručne službe, znanstvena i fakultetska vijeća jer bez njihova aktivnog angažmana u 21. stoljeću nije moguće osmisliti reformu. S druge strane, očekivanja roditelja su vrlo velika, neka od njih su nerealna, neka su izvediva, a neka bolje da ih škola i ne pokušava ispuniti ‒ istaknuto je, među ostalim, na tribini koju je organizirao Hrvatski školski muzej

Europski obrazovni sustavi traže načine za poboljšanje dostupnosti i kvalitete ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za svu djecu. U ovom je izvješću istaknut napredak u određenim područjima i zemljama odnosno smjer kojim idu, a postavljeni su i čvrsti temelji za buduće politike i istraživanja 

Školske novine vjerodostojan su svjedok svih mijena u hrvatskom školstvu i promicatelj interesa učiteljstva, a pratim ih punih 55 godina

U prošlom broju u rubrici Vremeplov objavili smo životopise svih glavnih urednika i direktora Školskih novina tijekom 75 godina njihova izlaženja. Vidljivo je u tom prilogu da su se Školske novine kao izdavačka kuća razvijale prilično sporo, uglavnom zbog nedostatka materijalnih uvjeta, po čemu dijele sudbinu cijelog obrazovnog sustava. U prvom su razdoblju i glavni urednik i svi članovi uredništva bili volonteri, a neki su od njih, pa i glavni urednici, obavljali i poslove tehničkog urednika, lektora i korektora, a pisali su i autorske članke. Točne uloge pojedinaca ne znamo jer nisu zapisane u impresumu, a od brojeva 1/1955. do 8/1969. u impresumu, osim imena glavnog urednika (Mate Dorčić), nema ni imena članova uređivačkog odbora. To se promijenilo nabolje od 1974. godine, kad u uredništvo dolaze prvi profesionalci. Sve do najnovijeg vremena i direktori i glavni urednici bili su, uz te dužnosti, istodobno i novinari izvjestitelji i urednici pojedinih rubrika u listu. No, osim njih u novinama je radilo i desetak novinara koji su pisali i uređivali dijelove novina, a nikad nisu imali rukovodeću ulogu. Neki su bili stalni zaposlenici, a neki trajni vanjski suradnici u nekom razdoblju. Tako je bilo u prvim godinama, a tako je i u posljednje vrijeme. Nekoliko vanjskih suradnika svojim su radom u uredništvu bili, osobito u početnom razdoblju, upravo presudni za redovito izlaženje lista (Milivoj Gabelica, Ante Nazor). O njihovu velikom doprinosu svjedočili su suvremenici pa i njih uvrštavamo u stalne novinare urednike, iako ih nema u impresumu. Neka im barem to bude priznanje i zahvala za trajnu pomoć i vjernost novinama prilikom ove obljetnice.

Knjižničarke su početkom veljače za sve koprivničke vrtiće pripremile kutije iznenađenja s paketićima u kojima se kriju zanimljive priče pogodne za čitanje naglas s aktivnostima na temu priče. U kutiji se nalaze i ukrasi za stvaranje festivalske atmosfere, sadnica biljke koju mali čitatelji njeguju, bilježe njezin rast i napredak baš kao što i oni napreduju čitajući

Dok su Napredak i Školski vjesnik najdugovječniji hrvatski časopisi za odgoj i obrazovanje koji izlaze i danas, Školske novine su jedine takve novine za to područje u cijeloj našoj povijesti 

U Dječjem vrtiću Maksimir u Zagreba odgojiteljice triju odgojno-obrazovnih skupina s djecom su počele istraživati umjetnička djela nizozemskoga slikara Pieta Mondriana (1872. – 1944.), koji je bio predvodnik u razvoju moderne apstraktne umjetnosti i glavni predstavnik pokreta apstraktne umjetnosti poznatog kao De Stijl (Stil). Komponiranjem sličnih uzoraka potican je razvoj likovne, matematičke i digitalne kompetencije djece rane i predškolske dobi. U ovome broju autorice nastavljaju s prikazom rezultata primjerima iz prakse