Hrvatski

Časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture (izdavač Hrvatsko filološko društvo, glavni urednik red. prof. dr. sc. Vlado Pandžić) u svome prvom prošlogodišnjem broju (časopis izlazi dva puta godišnje) donosi na prvome mjestu članak Ane Kadović Integrativni pristup nastavi na primjeru sukreiranja kurikula prema djelu Pavla Rittera Vitezovića „Dva stoljeća uplakane Hrvatske”. U radu se istražuju mogućnosti primjene teorije proizvodnje i cirkulacije znanja u odgojno-obrazovnom sustavu s pomoću pristupa integrativne didaktike. Također se identificiraju zaprjeke u implementaciji interdisciplinarnih pristupa. 

Naši pokušaji glasilo je Literarne družine OŠ „Antun Branko i Stanislav Šimić” u Drinovcima (BiH). O utemeljenju, djelovanju i učincima toga školskog lista, osobito njegova drugog broja iz 1971. godine piše Vlado Majstorović, i sâm sudionik toga pjesničkog uzleta drinovačkih osnovaca koji su pod vodstvom svoga tadašnjeg nastavnika Vlade Pandžića stvarali noviju drinovačku kulturnu i pjesničku povijest.

Francuski metodičari učenja i poučavanja jezika: Pierre de Lanux i Augustin Ouyévitch (Augustin Ujević) – naslov je članka Drijenke Pandžić Kuliš u kojemu se raspravlja o metodici učenja i poučavanja jezika istaknutoga francuskog diplomata, političara, publicista i književnika Pierrea de Lanuxa i hrvatskoga književnika Augustina Ujevića prema njihovoj knjizi (gramatici, slovnici) Grammaire élémentaire de la langue serbe (drugo izdanje, Librairie Delagrave, Pariz, 1916.), u kojoj je Ujević obavio glavninu posla tijekom priređivanja te knjige. 

O tome je li teško biti učitelj pripremne nastave iz hrvatskoga jezika za inojezične učenike i može li biti lakše piše Katja Peruško, a iz prikaza i osvrta na knjižne novitete izdvajamo prikaz sveučilišnoga udžbenika Hrvatski jezik u osnovnoj i srednjoj školi, autorica Karol Visinko i Sanje Grakalić Plenković, iz pera Željke Macan, te osvrt na zbirku priča za djecu rane i predškolske Priče koje nisu htjele zaspati, o kojoj piše Jadranka Nemeth-Jajić. (ir)

Hrvatska revija

Časopis Matice hrvatske, BR. 4, GOD. XXIV., Zagreb, 2024.

Četvrti broj Hrvatske revije za prošlu godinu cijeli je posvećen jednoj temi broja – 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. „Hrvatskoj je javnosti poznato da je krunidba Tomislava, kojega držimo prvim hrvatskim kraljem, bila i razlogom prijepora među samim povjesničarima” – objašnjava glavna urednica Mirjana Polić Bobić u uvodnoj riječi. – „Stoga se uredništvo odlučilo za radove, odnosno autore, koji o Hrvatskoj narodnih vladara govore na temelju poznavanja i tumačenja sačuvanih izvora ne bi li upoznali s njima naše čitateljstvo.” 

Pregled hrvatske političke povijesti od početka 9. stoljeća, od Karla Velikoga, koji je bio „kralj i otac Europe”... i Hrvatske, pa do kralja Tomislava daje Ante Birin. Postojano jačanje Hrvatske tijekom 9. stoljeća svoj će vrhunac, ističe autor, doživjeti početkom idućeg stoljeća za vladavine Tomislava (oko 910. – 928.). Naslijedivši od svojih prethodnika snažnu i stabilnu zemlju i moćnu vojsku, Tomislav je mogao uspješno odbiti vanjske napade i proširiti granice svoje države. U rukama hrvatskog vladara tada su se prvi put našli i dalmatinski gradovi, što mu je pribavilo i vladarski naslov „kralj Hrvata” (rex Croatorum), kojim ga je počastio papa Ivan X.

O splitskim crkvenim saborima (925. – 928.) i salonitanskoj kršćanskoj baštini piše Marko Trogrlić, koji se posebno osvrće na prvi kanon ili odluku Splitskoga crkvenog sabora iz oko 925. godine, koji je, tvrdi Trogrlić, najvažniji od svih tada donesenih, jer njime utvrđuje da je Splitska crkva baštinik nekadašnje Salonitanske crkve sv. Dujma te da ima prvenstvo nad svim crkvama pokrajine (Dalmacije) i da zakonito dobije metropolitanski naslov nad svim njezinim biskupijama.

Krunidba kao spektakl i afirmacija legitimiteta – tema je priloga Ivana Buljevića, koji čin krunidbe promatra s različitih motrišta, prikazavši podrobnije kako je zapravo izgledala krunidba u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj i Europi. U tom kontekstu posebno istražuje I ocjenjuje krunidbu kralja Tomislava.

Osim njih svojim su prilozima obogatili glavnu temu broj još i Dino Milinović, Ana Biočić, Mirjana Matijević Sokol, Vladimir Sokol, Tomislav Galović, Nikolina Šimetin Šegvić, Mario Jareb, Ivan Kokeza, Mira Kolar-Dimitrijević, Hrvoje Petrić i Vladimir Goss. (ir)