Nastava prekasno počinje i prebrzo završava

Velik dio javne rasprave o kalendaru za novu školsku godinu odnosi se upravo na to trebaju li praznici biti prije ili nakon Uskrsa. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih pustilo je u e-savjetovanje Nacrt Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2025./2026., prema kojemu se ukida drugi dio zimskih praznika u veljači. Prosvjetna javnost, kao i roditelji, podijeljeni su u mišljenjima o dugim, trotjednim zimskim praznicima i onima razlomljenima u dva dijela, kakva je praksa posljednjih godina. 

Prema prijedlogu nastavna godina počinje 8. rujna 2025. godine, a završava 12. lipnja 2026. odnosno 22. svibnja za učenike završnih razreda srednje škole. Prvo polugodište traje od 8. rujna do 23. prosinca. Drugo polugodište traje od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. godine, a za učenike završnih razreda srednje škole do 22. svibnja.

Raspored praznika predlaže se na sljedeći način: zimski odmor za učenike počinje 24. prosinca i traje do 9. siječnja 2026. godine, a nastava počinje 12. siječnja. Proljetni odmor za učenike počinje 30. ožujka i završava 6. travnja, dok nastava počinje 7. travnja.

Dosad je na javno savjetovanje pristiglo gotovo 300 komentara; dio ih se slaže s novim kalendarom, dio ne. Neki nastavnici predlažu i sasvim drukčije varijante kalendara.

 „Mislim da je bolje kao do sada, više kraćih odmora. Konkretno, nakon svakih šest tjedana treba kraći odmor, jer se i učenici i nastavnici trebaju 'resetirati'. A tako rade i u većini Europe. Dakle, zimski praznici u dva dijela, obvezno ostaviti tjedan u veljači i tjedan nakon Uskrsa, a po mogućnosti da bude približno nakon svakih šest radnih tjedana tjedan odmora”, predlaže jedna nastavnica. 

Drugi komentator navodi kako podržava predloženu varijantu kalendara, uz prijedlog da se proljetni praznici pomaknu od 2. do 10. travnja. Argument je – u tjednu nakon Uskrsa omogućavamo učenicima odlaske na izlete, ekskurzije, a nastavnicima više dana za stručna usavršavanja. Ima i onih koji smatraju da su, osim dugih zimskih i ljetnih praznika, svi ostali praznici – apsolutno nepotrebni. 

Predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, Suzana Hitrec, upozorava već godinama na isto: nastava prekasno počinje i prebrzo završava. Pritom objašnjava kako kao Udruga nemaju jedinstven stav o školskom kalendaru, s obzirom na to da je velika razlika vezana za početak nastavne godine u kontinentalnim županijama u odnosu na primorske. Kontinentalne škole su, kaže, sklonije ranijem početku nastave, od 1. rujna, kako je to nekada bilo, a primorske pak kasnijem početku. 

‒ Tu se kao veliki čimbenik spominje to da nemaju sve škole klimatizaciju, no to ne smije biti razlog za formiranje kalendara već upravo suprotno, treba biti razlog da se u sve škole ugrade klime. Ne treba nam klima samo prva dva tjedna rujna nego u nizu drugih tjedana ‒ kaže Hitrec. 

Kad je riječ o zimskim praznicima, nastavlja, u slučaju da traju u jednom komadu često ispada da se rukovodimo interesom turističkih agencija i putovanja, iako se pokazalo da od kada su zimski praznici u dva dijela učenici većine škola u malom postotku traže slobodne dane za odlazak na skijanje ili putovanja. 

‒ Pedagoški gledano, uvijek je bolje da imamo više kraćih praznika, a to je i učenicima i nastavnicima pogodnije. No, eto naša je tradicija da imamo malo praznika, ali su oni duži ‒ objašnjava Hitrec.

Kako dodaje, pokazalo se da ove godine drugi dio zimskih praznika i nije nešto što je posebno zanimljivo. 

‒ Sada se vidi da je istina da su nam kratki proljetni praznici. S druge strane, nastava završava rano. Ono što je ključno iz perspektive organizacije rada škole jest da bi trebalo planirati puno veći broj rezervnih dana nego sada. Jer, upravo se nalazimo u vrlo nezgodnoj situaciji vezanoj za štrajkove, kad smo u neizvjesnosti hoće li se nastavna godina produljiti ili ne će. Jasno je da većina razreda, bude li organiziran još jedan dan štrajka, ne će uspjeti ostvariti dovoljan broj nastavnih dana ‒ upozorava Hitrec. 

U Ministarstvu kažu kako će razmotriti sve argumentirane prijedloge s javne rasprave koja traje do 3. svibnja. (M. L./J. L.)