Mali čuvari velikoga planeta

Na temelju vlastitih kompetencija i znanja te pomnim promišljanjem i kvalitetnim organiziranjem aktivnosti u kurikulumu ranoga odgoja i obrazovanja odgajatelji mogu pridonijeti stjecanju znanja i vještina svakog pojedinog djeteta i omogućiti im razumijevanje održivoga razvoja i izrastanje u ekološki, socijalno i gospodarski odgovornu odraslu osobu Suživot s prirodom te osnove ekologije uz dječju prirodnu znatiželju i istinsku želju za otkrivanjem i istraživanjem trajno utječe na kvalitetu ekološke kulture bez obzira na kasnije obrazovanje Održivi razvoj pojam je koji se sve češće čuje, o kojem se sve više piše, koji nas sve više zaokuplja. Sveprisutan je na globalnoj razini kao putokaz prema silno potrebnom skladu, kako prirode tako i samoga čovjeka. Brzina današnjega ustaljenog načina života ne dopušta nam da se osvrnemo, razmislimo i djelujemo onako kako to od nas priroda traži, a to je da zastanemo, razmislimo, djelujemo i procjenjujemo u skladu s njom. Svjetski fond za prirodu (WWF), UN-ovi programi za okoliš (UNEP) i Svjetska komisija za zaštitu prirode (IUCN) održivi razvoj određuje kao proces unaprjeđivanja kvalitete ljudskog života koji se odvija u okvirima tzv. nosivog kapaciteta održivih ekosustava (Lay, 1998). Mijenjati način razmišljanja Održivi razvoj predstavlja suživot među gospodarskim, socijalnim i ekološkim zahtjevima. Kako bi suživot između prirode i čovjeka bio moguć nužna je promjena načina razmišljanja i djelovanja, a djelovanje je moguće uz kvalitetno obrazovanje na svim razinama i u svim društvenim segmentima. Kurikulum međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole (MZO, 2019) utvrdio je sljedeće ciljeve odgoja i obrazovanja za održivi razvoj: – stjecanje znanja o raznolikosti prirode – razumijevanje odnosa između ljudi i okoliša – razvijanje kritičkog mišljenja – promišljanje i stjecanje spoznaja o uzrocima i posljedicama ljudskog utjecaja na prirodu – razvijanje solidarnosti, empatije i odgovornosti prema svim živim bićima i okolišu – razvijanje motivacije za djelovanje za dobrobit svih ljudi i okoliša – aktivno djelovanje u zajednici – razvijanje odgovornosti prema budućim generacijama – stremljenje razvoju društva koji se temelji na održivom razvoju. Na globalnoj razini, kad je riječ o velikoj ekološkoj krizi, svi imamo jednaku odgovornost – osvijestiti prvo sebe, a onda druge. Svojim postupcima i aktivnostima dužni smo pridonijeti održivom razvoju, to je ono na što je svatko od nas kao pojedinac, a potom kao zajednica dužan učiniti. Odgajatelj koji je kompetentan za odgoj i obrazovanje za održivi razvoj mora biti usmjeren na osobni razvoj, autonomno djelovanje i odgovarajuće prosuđivanje (Skopljak, 2015). Da bi odgajatelj imao kompetencije potrebne za odgoj i obrazovanje djece o održivom razvoju, mora sam posjedovati znanje i kompetencije potrebne za odgoj i obrazovanje. Nadalje, potrebno je razumjeti način funkcioniranja međusobnih društvenih, prirodnih i gospodarskih sustava. Stvaranje ozračja koje