Hoće li uspjeti cjelodnevna škola – ovisi o svima nama

Edukativna konferencija „Cjelodnevna škola ‒ inkubator izvrsnosti”, namijenjena ravnateljima i stručnim suradnicima u školama, održana je početkom ožujka u velikoj dvorani Školske knjige, a brojni sudionici imali su priliku u poticajnom društvu istražiti viziju cjelodnevne škole, upoznati inovativne modele i primjere dobre prakse, razmijeniti dragocjena iskustva te steći nova znanja i vještine za osnaživanje profesionalnog rada. Kako je otvarajući konferenciju napomenula direktorica školskog programa, izvršna direktorica i članica Uprave Školske knjige Matilda Bulić, Školska knjiga vjerni je pratitelj obrazovnog sustava i podrška onomu što ravnatelji, stručni suradnici, učitelji i nastavnici rade. A sve ono što nastaje u Školskoj knjizi nastaje radi boljeg obrazovanja novih generacija. ‒ Zato nam je cilj na današnjoj konferenciji posvećenoj cjelodnevnoj školi preispitati neke od njezinih najvažnijih aspekata i razmotriti načine na koji se ovaj program može kvalitetno provesti. Ideje o kojima se ne raspravlja brzo umru, stoga vas pozivam na otvorenu diskusiju da pošaljemo poruku onima koji imaju moć nešto mijenjati i da u trenutku kad zajedno krenemo u nešto novo, kako god se zvalo, budemo sigurni da je to najbolje za našu djecu pa i za našu budućnost ‒ rekla je Matilda Bulić. Svoje spoznaje, znanje i mišljenje o aktualnim temama vezanima za program cjelodnevne škole podijelili su vodeći stručnjaci, profesori i ravnatelji s bogatim iskustvom iz prakse – predavači Marko Brajković, dr. sc. Božo Skoko i dr. sc. Branka Novosel te panelisti Božo Pavičin, glavni savjetnik ministra znanosti, obrazovanja i mladih, Darko Čota, ravnatelj Osnovne škole Drenje, Saša Topić, ravnatelj Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića u Gornjem Bazju, i Matilda Bulić. Kao uvod u temu, predavanje pod nazivom „Europski standardi u obrazovanju – zašto Hrvatska treba cjelodnevnu školu” održao je Marko Brajković, ravnatelj Osnovne škole Lovas, ambasador eTwinninga i predstavnik roditelja čija su djeca polaznici eksperimentalnog programa cjelodnevnih škola. Prema njegovim riječima program cjelodnevne škole nije hirovita ideja Ministarstva obrazovanja, znanosti i mladih, nego promišljen program koji ima ishodište u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske, ključnom nacionalnom dokumentu koji Hrvatsku definira kao inovativnu i sigurnu zemlju, s prepoznatljivim kulturnim identitetom. ‒ Naš je zadatak da s učenicima budemo nositelji promjene, da sačuvamo identitet škola i kraja iz kojega dolazimo i da te vrijednosti ugradimo u kurikulume, nastavne i izvanškolske aktivnosti – u sve ono što čini jedan dan u školskom životu ˗ istaknuo je ravnatelj Brajković te ponudio vrlo jasan odgovor na pitanje zašto Hrvatska treba cjelodnevnu školu – zato da dostigne prosjek Europske unije. ‒ Prema rezultatima istraživanja iz 2023. godine učenici u Hrvatskoj provode najmanje vremena na nastavi u osnovnoj i srednjoj školi u usporedbi s ostalim zemljama OECD-a u kojima obvezna nastava iznosi