Podrška višejezičnim učionicama

U Hotelijersko-turističkoj školi u Zagrebu je 8. i 9. travnja održana radionica pod nazivom „Podrška višejezičnim učionicama” („Supporting multilingual classrooms”), u organizaciji Europskog centra za moderne jezike (ECML) u Grazu i škole domaćina te pod pokroviteljstvom Vijeća Europe. Ova inicijativa jedna je od tri, uz RELANG i ICT-REV, koja se provodi u okviru sporazuma o suradnji Europskog centra za moderne jezike Vijeća Europe i Europske komisije pod nazivom „Inovativne metodologije i vrednovanje u učenju jezika”, a čiji je cilj osigurati pristup kvalitetnom obrazovanju i pružiti pomoć u premošćivanju razlike u akademskom postignuću domicilnih i doseljenih učenika. 

Radionica je namijenjena nastavnicima stranih jezika, nastavnicima hrvatskog kao materinskog jezika i inojezičnog hrvatskog, nastavnicima jezika nacionalnih manjina, edukatorima nastavnika, ravnateljima škola, vladinim savjetnicima i savjetnicima tijela lokalne i područne samouprave. Voditeljice radionice, koja se održavala na engleskom jeziku, bile su članice stručnog tima Europskog centra za moderne jezike dr. Katja Schnitzer, docentica pri Sveučilištu primijenjenih znanosti sjeverozapadne Švicarske i dr. Chantal Muller, koordinatorica za međunarodne odnose pri Višoj školi Namur-Liège-Luxembourg. 

Na otvaranju radionice ravnateljica Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu, dr. sc. Zdravka Krpina, naglasila je važnost poznavanja stranih jezika ne samo u radu njihove škole, nego i za gospodarski napredak naše zemlje i boljitak čovječanstva. Izrazila je nadu da će strani jezici sukladno tome na najbolji mogući način biti zastupljeni u nastavi uvođenjem reforme strukovnog obrazovanja. Potom je voditeljica Tima za komunikaciju, partnerstva i mreže Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Carmen Gruber, u svom obraćanju naglasila višejezičnost i multikulturalnost kao neke od temeljnih vrijednosti Europske unije, koje omogućavaju bolje razumijevanje među narodima, očuvanje mira i izbjegavanje sukoba na globalnoj razini. 

Predsjednica Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika, dr. sc. Irena Horvatić Bilić istaknula je intenzivan dvadesetogodišnji znanstveno-publicistički rad na pitanjima višejezičnosti, ali i izrazila zabrinutost uslijed provođenja obrazovnih politika koje su u suprotnosti s promicanjem višejezičnosti: od sužavanja slobodnog odabira prvog stranog jezika u prvom razredu osnovne škole na 92 posto dominantni engleski jezik preko zanemarivanja ili čak zatiranja višejezičnosti u strukovnim školama, kako je zasad planirano uvođenjem modularne nastave, do problematike izbora stranog jezika struke na tercijarnoj razini. 

O tome kako se višejezičnost njeguje u Glazbenoj školi Zlatka Grgoševića u Sesvetama govorila je njezina ravnateljica Ljerka Pašalić ˗ od učenja obvezna dva strana jezika za sve učenike, preko omogućavanja nastavka učenja stranog jezika na razini postignutoj osnovnoškolskim učenjem, do multikulturalnih razreda i nastavnog kadra te sudjelovanja u projektima, poput prošlogodišnjeg Višejezičnog glazbenog natjecanja, u organizaciji krovnih udruga profesora njemačkog, talijanskog, francuskog i španjolskog jezika povodom Dana Europe. Izazov uglazbljivanja vlastitog autorskog teksta na stranom jeziku, naglasila je, pomogao je učenicima povezati znanje svoje umjetničke struke i njemačkog jezika te shvatiti važnost učenja stranog jezika i njegovu primjenjivost u praksi.     

Tomislava Maljković, voditeljica projekta i jedna od lokalnih koordinatora radionice uz Anu Trogrlić, Petra Bekića i Antu Kantora, istaknula je kako je Hotelijersko-turistička škola u Zagrebu poznata po učenju čak sedam stranih jezika, po nastavi hrvatskog jezika za strance i poučavanju budućih turističkih djelatnika za rad u multikulturalnoj i višejezičnoj sredini. Naglasila je važnost osobne senzibilizacije za rad s različitim kulturama i jezicima, uključujući i učenike doseljenike, kao i potrebu bolje edukacije za nove pristupe interkulturalnim dijalozima u učionici i izvan nje.  

U uvodnom dijelu, voditeljice Schnitzer i Muller posredno su ispitale stavove polaznika radionice o društvenoj višejezičnosti: je li ona prednost ili nedostatak. Uslijedilo je crtanje vlastitog jezičnog portreta, čime se istraživala osobna višejezičnost i interpretirao i osvještavao vlastiti jezični identitet. 

Višejezičnost podrazumijeva sposobnost govorenja najmanje jednog jezika osim materinskog. Osim naglašavanja iznimne važnosti njegovanja višejezičnosti kao jedne od osam ključnih kompetencija prema Preporuci Vijeća EU o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, voditeljice Schnitzer i Muller osvrnule su se i na postojanje višejezičnih razreda odnosno razreda s djecom doseljenika ili pripadnicima nacionalnih manjina. Navele su da u prosjeku malo manje od 10 posto svih učenika u Europskoj uniji pohađa nastavu na jeziku koji im nije materinski te da oni teže od domicilnih učenika stječu potrebna znanja i vještine. Jezična i kulturna raznolikost u razredu obogaćuje, no njoj bi se trebale prilagoditi i nastavne metode, kako bi i takvi učenici ostvarili dobar uspjeh. Dugoročni cilj ove inicijative jest bolja integracija učenika doseljenika u nacionalne obrazovne sustave, koja dovodi do boljeg akademskog uspjeha, koji dovodi do stvaranja bolje slike o sebi, bolje mogućnosti zaposlenja i povezanijeg društva. 

   

Nadalje, voditeljice su polaznike radionice potakle na istraživanje međukulturne kompetencije. Prema definiciji, to je sposobnost uspješne interakcije s kulturno i jezično drukčijima. Najbitnija spoznaja ovog dijela radionice jest da niti jedan jezik nije bolji od drugoga, nego samo različit od njega. Potom su polaznici upoznati s nastavnim alatima i resursima koji olakšavaju poučavanje u višejezičnim kontekstima. 

Činjenica da jezici mogu poslužiti kao most za uspješnu edukaciju i potaknuti proces učenja poznata je kao integrirano usvajanje stranoga jezika i sadržaja - CLIL (Content and language integrated learning), metoda kojom se koristi dodatni jezik za učenje i poučavanje i sadržaja i jezika. U nastavi stranog jezika CLIL znači da su sadržaji nekog drugog predmeta, primjerice robotike ili kulturne baštine, integrirani u nastavu stranog jezika koji se poučava, dok CLIL metoda u drugim predmetima znači da se u poučavanju predmeta koriste jezici koji nisu jezik školovanja. To možemo primjerice primijeniti na nastavu s nekim učenicima iz Ukrajine koji još nisu u dovoljnoj mjeri svladali hrvatski jezik da bi na njemu mogli usvajati nove sadržaje. Ovdje se radi o promjeni paradigme: bitnije je da učenik shvati i svlada sadržaj pa makar i na svom materinskom jeziku dok još ne zna dobro jezik školovanja, jer će mu kasnije taj poznati sadržaj pomoći da usvoji povezane nove izraze na jeziku školovanja. 

Scaffolding kao ključan element učinkovitog učenja jest metoda poučavanja u kojoj nastavnik pruža privremenu pomoć učenicima u učenju novih koncepata ili vještina, da bi kasnije, kako učenici napreduju, smanjivao svoju pomoć i osposobio ih za samostalni rad. 

Po završetku dvodnevne radionice polaznici su bili senzibilizirani i dovoljno osnaženi kako za rad u višejezičnim učionicama s doseljenim učenicima, tako i za poučavanje stranog jezika s ciljem promicanja toliko potrebne i korisne višejezičnosti.