U posljednjih nekoliko godina hrvatske srednje škole dobile su nove učenike: Ukrajince. Posljedica je to ruske agresije koja, na žalost cijelog civiliziranog svijeta, i dalje ne prestaje. Iako su mnogi od ukrajinskih učenika vrlo dobri, prvi i najveći izazov nije matematika, zemljopis, povijest ili struka, nego jednostavno – hrvatski jezik.
Ovih je dana završilo javno savjetovanje o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je pripremilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Jasno je – i očekivano – da je u javnom savjetovanju struka upozorila na potrebu uvođenja reda kod opravdavanja izostanaka učenika od roditelja i upozorila da su izostanci često samo vrh sante leda narušenog mentalnog zdravlja učenika.
Glavni je argument za uvođenje strožih pravila zlouporaba trenutačnog sustava.
Ravnateljima osnovnih škola prije nekoliko je dana opet bilo veselo – javnosti je obznanjena još jedna lista najboljih osnovnih škola, ovoga puta zagrebačkih. Autorstvo nad tim radom potpisuju znanstvenici, a metodologija kojom su se koristili imala je za cilj zapravo detektirati najefikasnije škole.
Pisano upozorenje poslodavca briše se iz evidencije nakon tri godine od dana njegovog uručenja zaposleniku te se istekom toga razdoblja smatra kao da takvog upozorenja nije bilo
Svi koji su uključeni u proces obrazovanja, od prosvjetnih vlasti preko učitelja do roditelja, slažu se da učenici trebaju biti aktivni sudionici u vlastitom učenju
Ima ljudi koji se ne mogu baviti sportovima, ali i s hodanjem mogu postići brojne koristi za svoje tijelo i vlastito zdravlje
Nedavno sam prisustvovala predavanju na kojem me, kao i većinu, iznenadilo kad je predavačica rekla: „Kad sam ja išla u školu nitko nije morao piti vode kod traje školski sat. Sad su svi žedni“. Naravno, referirala se na činjenicu da nas je više od polovice imalo bočice s različitim napitcima. Jesmo li stvarno postali žedniji? Ili smo samo navikli da želje i potrebe zadovoljavamo bez odgode?
Nije dovoljno kontinuirano raditi na unapređenju Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, potrebno je sustavno unapređivati inicijalno obrazovanje i stručno usavršavanje učitelja, piše u novome broju Školskih novina profesor osječkog Filozofskog fakulteta Branko Bognar, shvaćajući da je 'hvatanje' za najavljenu promjenu dokidanja neograničenog broja trodnevnih roditeljskih ispričnica, koje u izmjenama Pravilnika nema, nepotrebno trošenje previše energije.
Nije dovoljno samo biti dobro raspoložen ili smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu. Valja se odreći i loših navika kao što su konzumiranje alkohola i kave, pušenje, ali i izostanak tjelesnih aktivnosti
Umjetna inteligencija može biti koristan alat, ali nije savršena, griješi, ponekad daje netočne ili površne odgovore. Ne može zamijeniti ljudski kontakt, iako se može činiti da možda „bolje” razumije ili sluša
Radnica koristi rad s polovicom punog radnog vremena sukladno članku 9. st. 1. točki 4. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 152/22, 34/25). Može li ta radnica raditi prekovremeno, mogu li joj se dati zamjene?
Do 7. veljače otvorena je javna rasprava o izmjenama famoznog Pravilnika o pedagoškim mjerama (kolokvijalni naziv). Zanemarimo li to što je njegova objava zakasnila ili, kako bi se to fino reklo, zapela je na usuglašavanju, što znači da otpada plan da će nova pravila zaživjeti u školama od novoga polugodišta, najveće je razočaranje u drugome: u dokumentu nedostaje ključni i jasno najavljeni plan Ministarstva, onaj o ograničenju roditeljskih ispričnica. Te, od učiteljske struke toliko podržavane, najave jednostavno – nema.
I sama pomisao na hranu čini da srce počne brže kucati, žlijezde slinovnice jače luče slinu, želučana sluznica kiselinu, a gušterača otpušta inzulin
Mentalnim zdravljem bave se pedagozi, psihijatri, psiholozi i psihoterapeuti. Kada je vrijeme da potražimo stručnu pomoć i kojem se stručnjaku obratiti ovisi o poteškoći s kojom se suočavamo
Na natječaj za operativnog djelatnika javilo se troje kandidata, jedan sa završenom gimnazijom, drugi koji je završio trogodišnju trgovačku školu, radio je kao zaštitar i ima završen tečaj za zaštitara i treći koji je završio četverogodišnju elektrotehničku školu. Je li kandidat koji ima završen tečaj za zaštitara u prednosti za zapošljavanje i koga zovemo na testiranje?
Desetljećima naše osnovne i srednje škole promiču toleranciju, nenasilno rješavanje sukoba, mir, ljubav, suživot. I gotovo da nema škole koja na pročelju zgrade nema mjedenu pločicu s ugraviranim natpisom OVO JE MJESTO NULTE TOLERANCIJE NA NASILJE.
Taman kada se činilo da se u novom broju Školskih novina ne budemo (kao gotovo u svakome) dotaknuli problema djece uronjene u digitalni svijet, ekipa iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu omela je plan. Predstavili su nove rezultate istraživanja od kojih roditelju prvo dođe da rukama protrlja oči, primi se za čelo, a potom zaviri u sobu svojeg tinejdžera.
Suvremen pristup odgoju i obrazovanju te ostvarenju najboljeg interesa djeteta nužno uključuje suradnički, pa čak i partnerski odnos među institucijama predškolskog odgoja, škola, obitelji i zajednice odnosno među odgojiteljima, učiteljima, roditeljima i donositeljima odluka.
Stručni suradnik psiholog provodi sve aktivnosti kojima je cilj očuvanje i poboljšanje mentalnog zdravlja učenika
Spremačica odlazi u mirovinu 30. siječnja 2026. godine. Može li koristiti godišnji odmor za 2026. godinu tijekom siječnja? Ima li pravo na regres za 2026. godinu?
Zabavite se, smjestite malo ljubavi u svoje srce. Ispitivanja ističu da mentalni stav čovjeka igra važnu ulogu u oporavku nakon doživljenog srčanog infarkta, ali i u njegovoj prevenciji
Većina među nama s finom je dozom ushita pozdravila vijest da je Australija postala prvom
zemljom svijeta s uvedenom zabranom korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
Novi australski zakon obuhvaća najpopularnije platforme poput Instagrama, Facebooka,
TikToka, YouTubea, X-a i Snapchata, bez čijih je računa preko noći ostalo nekoliko milijuna
mladih Australaca. Ushit naših državljana ovom viješću toliki je da nekako ispada da su
zabranu uveli susjedi, a ne zemlja s druge strane svijeta. Jedan je domaći medij proveo
anketu pitajući treba li Hrvatska zabraniti društvene mreže mlađima od 16. Čak 90 posto
građana odgovorilo je potvrdno. „Bravo Australija! To treba i u Hrvatskoj, sve je više mladih
internet zombija“, jedan je od komentara.
Roditelji imaju sve manje vremena za djecu, jer je tempo života postao dvostruko užurbaniji nego nekad. Djeca su prepuštena mobitelima, internetu, društvenim mrežama. A naše kuharice i kuhari po školama pokušavaju pripremiti zdrave obroke. Djeca ih odbijaju jer na njih nisu navikla. Mnoga djeca ne prepoznaju špinat, poriluk, kelj, cvjetaču, brokulu, prokulice. Nažalost, takav je tempo sadašnjice, da roditelji ne stižu kod kuće pripremati obroke. Djeca jedu dostavljenu hranu.
Za organiziranje višednevnih izleta (držimo se termina koji u svakodnevnom govoru koristimo) složili smo hodogram s točno 27 koraka. Pokušali smo se, korak po korak, držati onoga što propisuje Pravilnik o izvođenju izleta, ekskurzija i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole. Treba tu detaljno iščitati pravilnik, sekvencionirati i kronološki posložiti aktivnosti, odrediti točno tko što radi, saziva, zove i objavljuje. Ovo može varirati od škole do škole, no kako god se raspodijelili za organizaciju jednog izleta aktivira se cijela gomila ljudi. Evo još jednog primjera za isti problem. Potpuno isti postotak neopravdanih izostanaka od sveukupnog broja sati da bi se izrekla odgojna mjera vrijedi za osnovnu školu, trogodišnju strukovnu i gimnaziju. Zašto? Jer tako propisuje Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je isti za sve.
Postoje brojne situacije kada doista treba otići liječniku, a to su kronične bolesti ili akutna stanja koja zahtijevaju intervenciju. No, s visokom temperaturom nemojte nakon dva dana čekanja liječnika u ponoć zvati u kućni posjet
Ako neki član školskog odbora nije nazočan na sjednici nije moguće uvažiti glas prema zaključku tijela koje ga je imenovalo u školski odbor
Motivirana osoba spremna je učiti i u izrazito nepovoljnim uvjetima, ali ni sposoban učenik nije uspješan u učenju ako nije dovoljno motiviran, zainteresiran
Ma koliko zasićeni bili dnevnim vijestima crne kronike (do mjere da prestajemo čitati dalje od naslova) i koliko često (uzaludno) zamišljali medijski prostor popunjen pozitivnim pričama – poput mnogih učiteljskih koje objavljujemo u Školskim novinama, čitatelje neminovno pojedini 'crnjaci' potaknu na razmišljanje. Jedna od takvih vijesti jest ona o kraju Vjesnikova nebodera (u čijoj su se tiskari nekoć tiskale i naše, odnosno vaše novine). I ma koliko nam se, zbog prirode posla, po glavi često motaju školarci, priznajmo da tog ponedjeljka mnogima od nas isprva nije pala na pamet mogućnost da bi krivci požaru mogli biti zagrebački srednjoškolci.
Posljednjih se tjedana vodi prilično žustra rasprava o tome koliko dana izostanaka učenika s nastave mogu ispričati roditelji. Povod raspravi velik je broj izostanaka učenika. Roditelji ispričavaju koliko hoće, učenici dolaze kad hoće. Kod kuće ostaju jer za vrijeme testova imaju crijevnu virozu. Ili neku drugu virozu. Ili su anksiozni. Ili idu na obiteljsko putovanje pa roditelji napišu molbu za duži izostanak. Ili sudjeluju na sportskom natjecanju pa ispričnicu napiše trener ili tajnica sportskog kluba ili pak profesorica glazbene škole. Ili zaposlenica neke udruge koja organizira aktivnosti s koje se ne može izostati. Jer je važnija od škole. Ispričnicu može napisati i službenik na peronu ako kasni vlak.
Postoje neprimijećene snage na poslu koje iscrpljuju vašu energiju. Međutim, ako ih možete uočiti, možete ih i pobijediti
Djeca i odrasli usvajaju jezik na drukčiji način, no i kod jednih i drugih važno je stvoriti motivaciju za učenjem i želju za napredovanjem
Učenici razredne nastave osnovne škole, zbog dogradnje škole, redovnu nastavu i program produženog boravka pohađaju u drugoj osnovnoj školi u susjednom naselju.
Učenici se sa svojim razrednim učiteljicama okupljaju ispred svoje škole pola sata prije početka nastave, gdje čekaju prijevoz autobusom. Nakon nastave vraćaju se autobusom pred svoju školu s učiteljicama iz programa produženog boravka. Iznimno se nekolicina učenika koji ne pohađaju program produženog boravka vraća prema svojoj školi ranije. S njima se u školu vraćaju i sve razredne učiteljice. Imaju li učiteljice pravo na prekovremeni rad (pet sati tjedno) jer su zadužene dodatnim poslovima prihvata i organiziranog praćenja učenika u drugu školu?
Kako učitelji i nastavnici izlaze na kraj s ne baš malim udjelom učenika kojima se digitalni svijet uvukao pod kožu do te mjere da ih ovozemaljsko prizemlje ničime ne privlači? Vokabular im je izrazito oskudan, ne poznaju riječi poput prijestolnica, fusnota, antikvarijat. Autohtono izgovaraju „auto-hotno”. U nižim razredima osnovne škole ne znaju vezati vezice, a u srednjoj više ne pamte tablicu množenja. Ne znaju na kartu smjestiti glavne gradove država Europe koje, usput, pišu malim slovom. Misa je za njih „mjesto na koje se odlazi u crkvu”, a ustav „onaj neki zakon”. Ne gledaju kanale na TV-u, i Netflix im je passé, ne čitaju knjige, predug im je, eto, i kratki sadržaj. Slabo se koncentriraju i teško ih je impresionirati, pogotovo riječima. Vježba križnog koraka na TZK završava zapletanjem nogu, ne znaju kolut naprijed, kamoli nazad, ne ide im preskakanje vijače. I, da, stalno se žale na umor.