Suprotstavljanje zabranama

Paralelno, australski premijer Anthony Albanese pripisuje si ogromne zasluge jer je, eto, „2025. Australija vratila djeci djetinjstvo“. I tako postala pionirom prakse koju će drugi slijediti. No, je li? I ima li smisla očekivati da će za istom mjerom posegnuti i Hrvatska? Australski model zasad je iznimka, ne trend, i realno, šanse da Hrvatska uvede isti model su iznimno male. Za početak, obrazovna vlast nije sklona rigidnim mjerama, pa je i nedavnu zabranu mobitela svela na osnovne, ne i srednje škole. Čini se da je EU u svojim preporukama i manje hrabra. Što je zapravo problematično u australskoj zabrani? Za početak, i stručnjaci zemlje klokana su podijeljeni; dio ih smatra da zabrana sama po sebi ne rješava temeljne probleme, a neke će čak i pogoršati. Suspektna je, naime, provedba zakona. Tehnički pismeniji tinejdžeri lako pronađu rupu u sustavu, u ovome slučaju kroz prelazak na manje regulirane mreže. Jedan je mladi Australac tako za BBC pojednostavio: - Mislim da će ljudi koje pokušavate maknuti s toga biti prvi koji će pronaći način da to zaobiđu. Drugi je pak mudro objasnio kako potpuna zabrana ne uči kako sigurno koristiti internet, nego kako varati, sakriti se, prikriti… Djeca u tom slučaju ne nestaju s mreža, samo o tomu još manje pričaju s roditeljima. S treće strane, Australija nije predvidjela kazne za roditelje djece u prekršaju zakona, već za vlasnike mreža. Na koncu, kada je riječ o mladima (i ne samo njima, u našem slučaju), ne vodi li zabrana dobrim djelom do povećanja interesa? Ako se uhvatimo u maštanju o tomu kako bi izgledalo da Hrvatska zabrani mlađim od 16 društvene mreže, pojavi se paralela sa zabranom kupovine cigareta i alkohola mlađima od 18. Sudeći po povećanju prosječne dobi prvog kontakta s alkoholom i cigaretama, zabrana očito nije dala ploda. Psihijatrica Antonia Puljić u ovome broju Školskih novina ogoljuje istinu: „Problem je današnjice što djevojčice piju deset puta češće no prije osam godina, a dječaci dva puta češće“. Dakle, 59 posto dječaka i 48 posto djevojčica popilo je pet ili više alkoholnih pića zaredom unatrag mjesec dana, čime je Hrvatska na trećem mjestu u Europi po ekscesivnom alkoholiziranju. Uvedena zabrana nježno nas podsjeća na to da bi i stopiranje društvenih mreža otvorilo vrata novim „minglanjima“ kroz propise, uz nadu da bi ipak koristi od nje imali oni najmlađi (koje roditelji još uvijek koliko-toliko kontroliraju). Zabrana je sama po sebi teška riječ. Budi prkos. Kao u staroj uzrečici sibirskih Urka: „Neki uživaju u životu, neki ga propate, a mi mu se suprotstavljamo“.