Mirela Lilek

Analiza znanstvenika s Instituta za javne financije uzburkala je zbornice javnih osnovnih škola u Zagrebu, nakon što je izrađena rang-lista 111 škola na temelju procjene njihove tehničke učinkovitosti. Reagirala je Školska zbornica, nakon čega je uslijedio odgovor znanstvenika

Novi ravnatelji vrte glavom: nakon imenovanja na rukovodeću poziciju uviđaju da posao ravnatelja nije ono što su očekivali. Puno je različitih poslova koje nije moguće ni predvidjeti ni opisati. Zato je važno znati čime se ravnatelji sve bave i kakve se osobine od njih očekuju

Jedini način za poštovanje propisanih dobnih granica za upotrebu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, ali uz poštovanje i zaštitu osobnih podataka, tumače u MZOM-u, koje se ne smatra nadležnim za razvoj takvih alata

Ministarstvo je, podsjeća dugogodišnja ravnateljica škole, najavilo da će se mogućnost roditeljskih ispričnica ograničiti na 12 dana godišnje, odnosno dva puta po tri dana u jednom polugodištu, što su ravnatelji dočekali s velikim oduševljenjem. Nažalost, vidimo da je to u potpunosti izostalo čak i u prijedlogu, kaže S. Hitrec

Nastavnici ulaze u sustav misleći kako će se primarno baviti poučavanjem, a onda vrlo brzo shvate da je velik dio njihova posla beskrajno piskaranje po e-Dnevniku ili, kako se to učeno kaže, vođenje pedagoške dokumentacije. Ništa tako učinkovito ne ubija sreću nastavnicima kao svakodnevno druženje s e-Dnevnikom. Međutim, ako udaraš po nastavniku, ako nastavnik ne nalazi zadovoljstvo u poslu, a takvog je profila da može pronaći dobar posao izvan školskog sustava, velika je vjerojatnost da će takav nastavnik napustiti školski sustav, a odaslat će se i poruka drugima da ne ulaze u školski sustav

Vjetrovi nezadovoljstva se pojavljuju jer nijedan nastavnik više nije samo u svojoj učionici budući da modul rade timovi i svatko može vidjeti što se i kako radi. Praćenje, vrjednovanje i ocjenjivanje također postaje kolektivna odgovornost onih nastavnika koji su u modulu. Uvijek će biti problema i prigovora, ali ne može se u nedogled odgađati procese, jer onda nikada ništa ne ćemo ni pokrenuti ni promijeniti, a najvjerojatniji će iste škole i iste sredine prigovarati i tvrditi da je sve to nemoguća misija ˗ tvrde ravnatelji 

Ocjenjivanje ne dolazi u obzir; koeficijenti se linearno moraju povećati za sva radna mjesta u obrazovanju i znanosti, a koeficijenti onih radnih mjesta koja ne postoje – za pomoćnike u nastavi – također trebaju biti uvršteni u uredbu. Petnaest godina postoji problem nejednakosti između učenika strukovnih škola i gimnazijalaca. Mi ne želimo takvu nastavu. Ovu bitku u koju smo ušli netko će izgubiti, no to ne ćemo biti mi. Ova tri sindikata sigurno će ići u štrajk zbog osnovice za izračun plaća ‒ poruke su „Adventskog prosvjeda”

Jedna od opasnosti koje donosi Zakon o plaćama je upravo ocjenjivanje zaposlenika od „neposredno nadređenog zaposlenika”, ne samo zato što je u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima taj jedini neposredno nadređeni upravo ravnatelj ustanove već i zato što kriteriji za vrjednovanje i ocjenjivanje kvalitete i učinkovitosti rada učitelja, predmetnih nastavnika, stručnih suradnika, sveučilišnih profesora, asistenata, docenata, izvanrednih i profesora u trajnom zvanju na fakultetima ne mogu biti identični onima kojima se vrjednuje i mjeri učinkovitost šalterskog činovnika koji po cijele dane udara pečate na dokumente, radi od 8 do 16, zaključa svoj radni stol i ode kući

Program predškole nije bogzna kakva novost jer je u hrvatski odgojno-obrazovni sustav uveden još davne 1997. godine. Sad ga samo dižemo na višu teorijsku i sadržajnu razinu te utrostručujemo njegovo trajanje i uvodimo obveznost. Odmah se nameće pitanje imaju li dječji vrtići prostorne i kadrovske kapacitete u situaciji kad već sada rade najvećim dijelom s prekapacitiranim odgojnim skupinama i kad u sustavu nedostaje nekoliko tisuća odgojiteljica. Mogu li u tom slučaju predškolu izvoditi učitelji razredne nastave i može li škola preuzeti posao tamo gdje ga vrtići ne mogu odraditi 

Riječ je o izborima za čelnu funkciju Učiteljskog fakulteta na kojima su u startu eliminirana dva kandidata – profesor Tomislav Krznar jer nije potpisao prijavnicu te profesor Tin Perkov jer je prijavnu dokumentaciju predao na USB sticku, a ne na CD-u

Iako su edukacijski rehabilitatori – nekadašnji defektolozi ‒ 2011. godine postali regulirana struka, kao sastavni dio odgojno-obrazovne, socijalne i zdravstvene te znanstvene djelatnosti, upravo zato što su jedinstveni, ne postoje u nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. Samo u obrazovanju 1446 edukacijskih rehabilitatora rade kao stručni suradnici neophodni u sustavu jer njihovu pomoć treba oko 35 tisuća djece 

Vlada uporno želi prikazati kako na temelju Zakona o plaćama i novim uredbama o koeficijentima želi ispraviti nepravde u plaćama. Njezin je kredo – jednaka plaća za jednak rad, no dublji uvid u predložene koeficijente pokazuje da su razlike i dalje prisutne, uz nove nelogičnosti. Jer, i po famoznim novim koeficijentima koji su i dalje na stolu i navodno podložni korekcijama ˗ a sindikati se o njima trebaju očitovati do 8. veljače ˗ biti tajnica, spremačica, domar ili računovotkinja u školi nije plaćom isto kao i imati 'radnu knjižicu' u nekoj od drugih javnih ustanova

Iz triju ključnih predmeta – Hrvatskog jezika, Engleskog i Matematike, ukupan je prosjek ocjena učenika u Hrvatskoj na A razini 3,28, a na B 2,46. I ovoga se puta pokazuje da su prosječne ocjene na državnoj maturi, posebice iz izbornih predmeta, niže no što su bile u završnom razredu srednje škole odnosno na kraju osmoga. Najdrastičniji je primjer predmet Fizika

Ma koliko mi pričali o nultoj toleranciji na nasilje svih vrsta unutar školskih zidova, ma koliko mjedenih pločica s tim porukama zalijepili na fasadu škola, u posljednje suočavamo se sa sve brojnijim i drastičnijim oblicima nasilja. Stvar je kulminirala početkom prosinca kad su se fizički obračunavali srednjoškolci i njihov profesor. Svatko od njih treba snositi svoj dio krivnje, ali generalni zaključak bi mogao biti sljedeći: odgojno smo zakazali i kao društvo u cjelini, i kao roditelji, i kao prosvjetni djelatnici. Pitanje je doista: kako se vratiti u normalu

Najmanje 30 posto djece koja pohađaju vrtiće u nepovoljnom su položaju zbog razvojnih, zdravstvenih ili obiteljskih rizika, a odgojitelji su nezadovoljni podrškom kakvu dobivaju. U samo 43 posto gradova i deset posto općina postoji mogućnost produženog boravka za učenike. Učenici gimnazija izloženiji su problemima mentalnog zdravlja, stresa i anksioznosti, dok učenici strukovnih škola imaju veći broj izostanaka s nastave od učenika gimnazija. U posljednjih deset godina broj sati izostanaka iz škole povećao za 57 posto, s prosječno 72 sata izostanka po učeniku. Samo 31 posto romske djece u dobi od 14 do 19 godina se školuje... Je li nam to postalo normalno?

U nacrtu izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju propisano je čak devet prekršajnih stavki zbog kojih bi se učitelje i nastavnike kažnjavalo iznosom od 200 do 500 eura. Ideja je sablaznila zbornice, a predstavnici sindikata zakonske su izmjene prozvali lovom na vještice. Najviše ih je zatekao prijedlog o novčanom kažnjavanju nastavnika zbog „krivog” ocjenjivanja

„Gledam ovu oglasnu ploču na PMF-u, smjer matematika, i u njoj se ogleda sva tragedija hrvatske sadašnjosti. Nema profesora matematike i većine ostalih predmeta; nema kuhara, spremačica, domara… tko će uskoro uopće raditi u našim školama i što čeka našu djecu, unuke? Mislim da je došlo vrijeme kada se više nitko ne će žaliti na to kakvog profesora ili profesoricu ima, nego ima li uopće kvalificiranu osobu” napisao je na svom profilu ravnatelj zagrebačke XVIII. gimnazije Hermenegildo Gall.rosvjetne vlasti, ali to je trebalo napraviti prije dvadesetak godina, jer sada će škole još najmanje šest godina čekati stručne učitelje u tom području koji im figurativno govoreći nedostaju ne danas nego još prošloga tjedna..

„Gledam ovu oglasnu ploču na PMF-u, smjer matematika, i u njoj se ogleda sva tragedija hrvatske sadašnjosti. Nema profesora matematike i većine ostalih predmeta; nema kuhara, spremačica, domara… tko će uskoro uopće raditi u našim školama i što čeka našu djecu, unuke? Mislim da je došlo vrijeme kada se više nitko ne će žaliti na to kakvog profesora ili profesoricu ima, nego ima li uopće kvalificiranu osobu” napisao je na svom profilu ravnatelj zagrebačke XVIII. gimnazije Hermenegildo Gall

Brojke su impozantne. Dosad je u okviru ESF-ova projekta Modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja zgotovljeno više od stotinu sektorskih i strukovnih kurikuluma na ukupno 23 tisuće stranica, a trenutačno se piše nacrt prijedloga 2525 drugih obrazovnih materijala na oko 50 tisuća stranica. U posao je uključeno 2328 suradnika, među kojima najviše djelatnika škola, od ravnatelja do nastavnika, uz predstavnike poslodavaca i sveučilišnih nastavnika, djelatnika Agencije za strukovno obrazovanje. Sve je bilo i više nego nužno učiniti jer kurikulumi u strukovnom obrazovanju datiraju još iz davne 1997. godine

Obvezno školsko vrijeme učenika uvelike ovisi o načinu organizacije odgojno-obrazovnih programa cjelodnevne škole unutar neke škole, o čemu će odlučiti sama škola u suradnji s roditeljima. Unutar obveznoga školskog vremena nastava je samo jedan dio aktivnosti učenika, dok se drugo vrijeme odnosi na strukturirane odmore, prehranu učenika, učenje uz pomoć učitelja i stručnih suradnika. Cjelodnevna škola ima za cilj smanjiti vrijeme sjedenja učenika u školskim klupama i naglasiti brojne mogućnosti drukčije organizacije aktivnosti, gdje su učenici aktivni i provode vrijeme izvan učionica... Kako će to izgledati u praksi, tek treba vidjeti