Čemu sukobi kad se o koeficijentima ionako ne pregovara

Dvadeset godina to govorimo da je rad svih koji rade u školama podcijenjen, pa se kao svjetlo na kraju tunela ukazala najava da će se donijeti Zakon o plaćama i novi koeficijenti, što je bila prilika da nepravda bude ispravljena. Zato su očekivanja bila velika, ali ono što smo dobili jest ispod očekivanja ‒ Željko Stipić Članovi moraju vidjeti točne informacije i izračune za svako radno mjesto kako bi znali što će se dogoditi donošenjem uredbe 1. ožujka. Prilikom pokretanja svih dosadašnjih sindikalnih akcija uvijek smo bili u poziciji da ne dobivamo ništa pa se borimo za nešto. Nikada nismo bili u poziciji da imamo nešto, a pokrećemo aktivnosti za više ˗ Nada Lovrić Vidljiva doza sindikalne nervoze, poprječni pogled i međusobna javna prozivanja nakon niza pojedinačnih pregovora sindikata s Vladinim predstavnicima – iako uredbe o koeficijentima za javne i državne službe autonomno donosi Vlada, što znači da je pregovaranje u ovome slučaju zamijenjeno lobiranjem – obilježili su protekla dva tjedna u kojima Vlada uporno želi prikazati kako na temelju Zakona o plaćama i novim uredbama o koeficijentima želi ispraviti nepravde u plaćama. Njezin je kredo – jednaka plaća za jednak rad, no dublji uvid u predložene koeficijente pokazuje da su razlike i dalje prisutne, uz nove nelogičnosti. Jer, i po famoznim novim koeficijentima koji su i dalje na stolu i navodno podložni korekcijama (sindikati se o njima trebaju očitovati do 8. veljače), biti tajnica, spremačica, domar ili računovotkinja u školi nije (plaćom) isto kao i imati 'radnu knjižicu' u nekoj od drugih javnih ustanova. Nakon što je Vlada predočila svakom javnom sektoru (o državnim službama ovom prilikom ne ćemo, jer su dobili znatna uvećanja pa u njihovim redovima vlada zadovoljstvo), najvećim nezadovoljnicima pokazali su se sindikati u obrazovanju, ali ne svi u jednakoj dozi i s jednakim načinom dolaska do poboljšanja. Jednako kao i u prijašnjim slučajevima kada su se vagale osnovice ili koeficijenti, sindikalni obrazovni pokret pokazao je poražavajuću neslogu. Rezultat je, nažalost, duboka podjela, ne samo sindikata, već i zbornica na koje se zrcale odnosi s obzirom na visok udio članova sindikata. Spomenuti poprječni pogledi i međusobne optužbe odnose se ponajprije na predstavnike četiriju reprezentativnih obrazovnih sindikata, svrstanih u dva tabora. Za sve koji su propustili pratiti novu sezonu serije 'Koeficijenti 2024.', valja ukratko pojasniti: Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Školski sindikat Preporod najavili su zajednički prosvjed na Markovu trgu u Zagrebu 9. veljače, a da su pritom glatku odbijenicu dobili ne samo od prvih na listi mogućih partnera ‒ Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH) ‒ već i od gotovo svih ostalih reprezentativnih i nereprezentativnih sindikata javnih službi. Tri sindikata koja su pristala na suradnju članstvom su pak gotovo zanemariva, a jedan od njih (Sindikat Zajedno) tek je