Status tajnika i računovođa

Nitko iz redova tajnika i računovodstvenih djelatnika ne može napredovati na način kao napreduju učitelji, stručni suradnici, pa i ravnatelji u odgojno-obrazovnim ustanovama do statusa mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika Status tajnika i računovođa u odgojno-obrazovnim ustanovama jedna je od tema Jesenskog državnog stručnog skupa i savjetovanja Hrvatske zajednice osnovnih kola, koji će se od 14. do 16. listopada održati u Malom Lošinju Radno vrijeme od osam sati više nije dovoljno, radim prekovremeno, nerijetko i vikendima, i to bez naknade. Godišnji odmor ne uspijevam nikada iskoristiti u cijelosti – Vesna Ivković Bojan Bobičić, voditelj računovodstva u Dječjem vrtiću „Poletarac” u Zagreb, iskusio je rad u velikoj osnovnoj školi od osamstotinjak učenika. Radio je sam, bez administrativno-računovodstvenog referenta jer, kako kaže, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nije dopuštalo zapošljavanje. – Kao svi administrativno-tehnički djelatnici u odgojno-obrazovnim ustanovama suočavamo se s istim problemima – statusom u svojim ustanovama, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. Moram reći da sam trenutačno zadovoljan svojim poslom i statusom u dječjem vrtiću u kojemu radim, jer u zagrebačkim vrtićima imamo plaće veće nego djelatnici u osnovnim i srednjim školama – kaže. Smeta mu to što nitko iz redova tajnika i računovodstvenih djelatnika ne može napredovati na način kao napreduju učitelji, stručni suradnici, pa i ravnatelji u odgojno-obrazovnim ustanovama do statusa mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika. Stresan posao Smeta ga i to što voditelji računovodstva ne mogu aplicirati na natječaj za ravnatelja ustanove. Konkretno, on je diplomirani ekonomist s položenom pedagoškom grupom predmeta. No, barem bi plaće mogle biti bolje, slažu se redom naši sugovornici – tajnici i tajnice, voditelji(ce) računovodstava, administrativno osoblje koje čini ključnu kariku u lancu odgovornosti svake škole. Za temu broja Školskih novina, u suradnji s Hrvatskom zajednicom osnovnih škola (HZOŠ), razgovarali smo s petero tajnika i računovođa. Prema riječima Marina Karina, tajnika u Osnovnoj glazbenoj školi Rudolfa Matza u Zagrebu, temeljno je pitanje je li rad tajnika u bilo kojoj odgojno-obrazovnoj ustanovi prepoznat s obzirom na odgovornost koju nosi, na opis poslova, na učestalo stručno usavršavanje i prilagodbu sve češćim promjenama, na stres koji prati posao tajnika. – Tajnici više ne kuhaju kavu ravnatelju i javljaju se na telefon – to je odavno prevladan stereotip. U opisu i sadržaju rada tajnici su važna karika u svakoj školi, ali u benefitima i pogodnostima zaostajemo za svima, a pogotovo po plaćama. Tajnici su malobrojna grupacija u obrazovanju i čak i da nam se podignu plaće to ne bi bilo nikakvo opterećenje za državni proračun. Jer, pitanje je može li se od tajnika koji je akademski obrazovani stručnjak očekivati visoka razina pravne, administrativne, stručne odgovornosti bez kontinuiranog stručnog