Ravnateljica Upravne škole Zagreb, ujedno donedavna dugogodišnja predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, Suzana Hitrec komentira kako je neugodno iznenađena da u predloženim izmjenama Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, puštenom u javnu raspravu 8. siječnja, uopće nema nijedne odredbe vezane za roditeljsko opravdavanje izostanaka.
Ministarstvo je, podsjeća, najavilo da će se mogućnost roditeljskih ispričnica ograničiti na 12 dana godišnje, odnosno dva puta po tri dana u jednom polugodištu, što su ravnatelji dočekali s velikim oduševljenjem jer bi to doista značilo i veliko smanjenje broja učeničkih izostanaka s nastave.
‒ Nažalost, vidimo da je to u potpunosti izostalo čak i u prijedlogu. To znači da će i dalje biti sve više izostanaka te se ne moramo čuditi kada u Školskom e-Rudniku opet budu podatci o većem broju izostanaka ‒ kaže Hitrec.
Osim toga, nedopuštena upotreba informacijsko-komunikacijskih uređaja dosad je ulazila pod lakše neprihvatljivo ponašanje, a sada je teže, no po mišljenju Suzane Hitrec to i dalje ne rješava problem ako smo zabranili mobitele tijekom odgojno-obrazovnog rada: ‒ To znači da će učenik unatoč toj zabrani upotrebljavati mobitel i deset puta moći doći samo do ukora, što nikako nije prihvatljivo i ne upućuje na nedopuštenu upotrebu mobitela. S time da tu imamo barem dvije potpuno različite vrste upotrebe mobitela. Ako je nekome vibrirao uređaj zbog primitka poruke, a drugi se njime koristio za prepisivanje, ta razlika nije prepoznata u izmjeni Pravilnika. A ono što bih voljela da se riješi jest upravo problem prevara na usmenim i pismenim provjerama putem mobitela. Jer, ako se ta nepravilnost ponavlja, trebala bi imati daleko strože posljedice ‒ upozorava Hitrec, po kojoj nije primjereno da se Pravilnik kao podzakonski akt uvodi usred polugodišta: prirodno bi bilo da je to na početku drugog polugodišta ili na početku školske godine. Jer, ne samo da zbog izmjene Pravilnika treba promijeniti akte škole, nego i informirati sve učenike i roditelje.
Kako zaključuje dugogodišnja ravnateljica, prijedlog Pravilnika odnosi se i na osnovne i na srednje škole, pri čemu je velika razlika u ponašanju između djeteta koje ide u prvi osnovne i punoljetnog maturanta.
‒ I dalje mislim da je potrebno napraviti dva odvojena pravilnika ili u jednome razgraničiti pedagoške mjere i rangiranje neprihvatljivih ponašanja za osnovnu i srednju školu ‒ zaključuje.
Podsjetimo, izmjene Pravilnika uvode ipak jasnije definiranje izostanaka s nastave. Izostanak učenika zbog izražavanja nezadovoljstva ili negodovanja učenika ili roditelja smatrat će se neopravdanim. Ako škola ima informaciju da roditelji iz različitih razloga ne dopuštaju djetetu dolazak u školu, bit će dužna o tome obavijestiti nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Ministarstvo navodi da se takvim postupanjem štiti pravo djeteta na obrazovanje te sprječavaju pritisci na škole.
U dokumentu koji je u e-savjetovanju predviđa se zabrana upotrebe mobitela u svim prostorima osnovne škole te se pooštravaju kriteriji za neprihvatljiva, teška i osobito teška ponašanja učenika. Kako se navodi u obrazloženju Ministarstva, izmjene se donose radi jasnijeg definiranja ponašanja učenika, unaprjeđenja sigurnosti i reda u školama te učinkovitijeg provođenja odgojno-obrazovnoga procesa, u skladu s uočenom praksom i važećim propisima.
Jedna od novosti odnosi se na upotrebu takozvanih informacijsko-komunikacijskih uređaja odnosno mobitela. Izmjenama Pravilnika kao neprihvatljivo ponašanje u osnovnim školama definirat će se upotreba takvih uređaja u svim prostorima škole, osim u edukativne, zdravstvene i druge svrhe uz odobrenje škole. Učenici će, prema prijedlogu, i dalje moći donijeti mobitele u školu, ali ih ne smiju upotrebljavati, već ih držati u torbama ili ormarićima, ovisno o organizaciji rada škole propisanoj kućnim redom.
U srednjim školama ostaje zabrana nedopuštene upotrebe uređaja tijekom odgojno-obrazovnog rada, dok se školama ostavlja mogućnost da kućnim redom dodatno ograniče njihovu uporabu i izvan nastave.
Izmjenama Pravilnika pooštravaju se i kriteriji za teška neprihvatljiva ponašanja. Unošenje ili konzumiranje psihoaktivnih sredstava sada se proširuje na alkohol, droge i druge zakonom zabranjene tvari za maloljetnike te se takvo ponašanje, za razliku od dosadašnjeg rješenja, definira kao teško neprihvatljivo ponašanje, jer takvi postupci ozbiljno ugrožavaju sigurnost, zdravlje i dobrobit učenika te ometaju rad škole. Težim se ponašanjem, prema prijedlogu izmjena, smatra i dovođenje ili pomaganje dolaska neovlaštenim osobama koje su nanijele štetu osobama ili imovini u prostoru škole ili na mjestu gdje se odvija odgojno-obrazovni rad, kao i namjerno uništavanje imovine nanošenjem veće štete.
Kao teško neprihvatljivo ponašanje definiraju se i udaranje, sudjelovanje u tučnjavi te druga ponašanja koja mogu ugroziti sigurnost učenika ili drugih osoba, iako bez težih posljedica. Posebno se pooštravaju odredbe koje se odnose na osobito teška neprihvatljiva ponašanja. Unošenje ili upotreba oružja ili opasnih predmeta u prostoru škole ili na drugome mjestu gdje se održava odgojno-obrazovni rad ubuduće će se smatrati osobito teškim neprihvatljivim ponašanjem, a ne više teškim, kako je dosad bilo propisano.
Predložene su i dopune kojima se jača suradnja škole sa socijalnim službama. Škole će, osim obveze obavještavanja, morati od nadležnog područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad zatražiti izvješće o poduzetim radnjama u slučajevima kada je učeniku izrečena pedagoška mjera zbog teškog ili osobito teškog neprihvatljivog ponašanja, kako bi mogle prilagoditi daljnji stručni rad s učenikom.
Prema prijedlogu, škole će svoje statute morati uskladiti s izmjenama pravilnika u roku od 60 dana od njegova stupanja na snagu, a pravilnik bi trebao stupiti na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama. Izmjene Pravilnika ostaju u e-savjetovanju do 7. veljače.