U školama zaposleno tek 180 STEM stipendista i 120 nastavnika starijih od 65 godina

Prema zadnjim službenim podatcima, u školama imamo 3,69 posto nestručno zaposlenih, no kada su u pitanju učitelji fizike riječ je o 10,13 posto, u odnosu na primjerice radno mjesto učitelja kemije, gdje je nestručnog kadra 1,05 ili matematike 3,64. U srednjim je školama nestručno zastupljene nastave iz fizike 3,46 posto, kemije 1,10 posto, a matematike 2,36 posto, tvrde u Ministarstvu Učitelji su jedino visokoškolsko zanimanje koje je, prema službenoj statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u ovom trenutku među deset najtraženijih zanimanja: ukucate li u tražilicu burze rada pojam „učitelj” dobit ćete prikaz potražnje za ovo zanimanje u ravno 646 oglasa osnovnih škola, dok se srednjoškolske nastavnike traži u 469 oglasa. Riječ o doista starom i jednom od najvećih problema za organizaciju rada škola. „Ravnatelji slave kad nađu bilo koga motiviranog za bilo koje radno mjesto. Godinama tražimo barem nekakav poticaj za one zaposlenike koji više rade i trude se, ali ništa” – izjavila je još prije pet godina Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, da bi sada u školama došli do situacije da ravnatelji otvoreno priznaju – „međusobno si krademo kadrove” (ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije, Jane Sclaunich, Novi list, 4. rujna). Samo u prvih osam mjeseci ove godine tražilo se više od stotinu nastavnika fizike na burzi rada, a u nedostatku stručnog kadra ravnatelji se, kažu, spašavaju umirovljenim nastavničkim kadrom. S druge strane, mjera Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kojom se sa 600 eura mjesečne stipendije privlače na upis studenti nastavničkih smjerova matematike, fizike, biologije, kemije i informatike, očekivano daje spore rezultate, a ideja jest da se diplomirani kadar zapošljava u školama onoliki broj godina koliko su primali stipendiju. Ministar Radovan Fuchs ovom problemu pristupa s pozicije tješitelja, pa kaže kako deficit nastavnog kadra nije problem samo Hrvatske, već Europe i svijeta. Istina, ali... Na nastavnički studij fizike i kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu u ljetnom se roku nije upisao nijedan student, pokazuju podatci Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Upisna kvota bila je 22, prijavljenih je bilo 28, no nitko nije upisan jer na temelju rezultata državne mature nitko nije zadovoljio upisne kriterije. Rezultati anketa koje je proveo taj fakultet pokazuju kako svega 20-30 posto njihovih studenata ima želju raditi u školi, dok bi se ostatak okrenuo privatnom sektoru. Dekan PMF-a Mirko Planinić podsjeća kako postoje zemlje gdje su učitelji i dalje cijenjeni i sjajno plaćeni (Finska, Švedska, Cipar), zbog čega nemaju problem privlačenja mladih u sustav obrazovanja, a jedan je od onih koji smatra kako bi nastavnici STEM predmeta trebali biti više plaćeni od svojih kolega u školi, recimo od učitelja razredne nastave. „Dajte im (STEM-ovcima, op.a.) veću plaću, ili manju normu, ili povoljan stambeni kredit, dajte im nešto”, zavapio je u jednom od