U osnovnoj čvrste četvorke, u srednjoj trojke, a na maturi – dvojke

Trendovi su prilično ujednačeni tijekom godina. Oni govore da su ocjene na ispitima državne mature najbliže ocjenama koje pristupnici imaju u prva dva razreda srednje škole. U trećem i osobito četvrtom razredu dolazi do ukupnog rasta prosječnih školskih ocjena. Stoga je i razlika između ocjena državne mature i ocjene u četvrtom razredu srednje škole najveća ‒ Vinko Filipović Zagrebački Učiteljski fakultet ima prosječnu ocjenu upisanih u akademsku godinu 2022./2023. 4,22, a Učiteljski fakultet u Rijeci 4,14. Bolji je od njih po tom kriteriju Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, budući da su njihovi brucoši imali prosjek 4,28. S druge strane, veliki fakulteti poput zagrebačkog Ekonomskog i Pravnog primaju kandidate s prosjekom ocjena 4,20 Na matičnim fakultetima, osobito onima koji obrazuju buduće nastavnike, a nisu učiteljski fakulteti, trebalo bi staviti veći naglasak na pedagoške, psihološke, metodičke i didaktičke kompetencije budućih nastavnika, kao i osposobljavanje iz područja dokimologije, dakle ocjenjivanja i vrjednovanja postignuća ‒ Siniša Opić Završeni srednjoškolci iz Zagreba u prosjeku su najbolji na državnoj maturi, slijede ih maturanti iz Međimurske županije, a na trećem se mjestu našla posljednja generacija maturanta iz Splitsko-dalmatinske županije. Njih slijede vršnjaci iz Varaždinske županije, odnosno Dubrovačko-neretvanske. Na maturi su najlošije prošli bivši srednjoškolci Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, pokazuju novi podatci Ministarstva znanosti i obrazovanja objavljeni u aplikaciji Školski e-Rudnik. Iz triju ključnih predmeta – Hrvatskog jezika, Engleskog i Matematike, ukupan je prosjek ocjena učenika u Hrvatskoj na A razini 3,28, a na B 2,46. I ovoga se puta pokazuje da su prosječne ocjene na državnoj maturi, posebice iz izbornih predmeta, niže no što su bile u završnom razredu srednje škole, odnosno na kraju osmoga. Najdrastičniji je primjer predmet Fizika: u srednjoj je školi 45 posto učenika iz tog predmeta imalo ocjenu odličan, a 30-ak posto vrlo dobar, da bi se na maturi prosjek okrenuo „naglavačke” pa je 46 posto kandidata iz tog izbornog predmeta dobilo negativnu ocjenu, a njih gotovo 30 posto 'dvojku'. Ocjenu pet iz Fizike na maturi dobilo je svega tri posto kandidata. Usporedno, u srednjoj je školi ocjenu dovoljan imalo tek šest posto generacije. Podatci MZO-a podijeljeni su na ocjene iz mature iz obveznih predmeta i onih izbornih. Dok je prosječna ocjena za 'glavne' predmete u osmom razredu 4,13, u četvrtom srednje ona pada na 3,63, da bi se na B razini mature srozala na 2,46. Među obveznim predmetima, u Matematici su vidljive veće razlike – dok u osmom učenici iz tog predmeta imaju prosječnu ocjenu 3,89, a u četvrtom razredu 3,20, na maturi (B razina) padaju na prosjek 2,30. Niti s Engleskim jezikom, iz kojega već tradicionalno učenici imaju bolje ocjene od Hrvatskog, nije puno drukčije: u osmom 4,30, na kraju srednje 4,05, a na B razini mature – 2,81. Hrvatski