Kako na zdrav način kontrolirati svoju ljutnju

Vjerovanje da je zdravo „dati si oduška” više ne vrijedi. Ispitivanja su pokazala da provala gnjeva povećava taj gnjev i produžuje ljutnju. Još više zabrinjava činjenica da iskaljivana ljutnja pojačava zdravstvene rizike, od srčanog oboljenja do moguće pojave raka. Jer, ljudi koji prigušuju bijes doživljavaju iste fizičke reakcije kao i oni koji izražavaju svoje neprijateljstvo ‒ napetost mišića, povišenje krvnog tlaka. Najosjetljiviji su ljudi s neprijateljskim osobnostima, kojima je pred očima samo ljutnja. Ljudi koji su kronično ljuti imaju više nego dvostruku vjerojatnost da će doživjeti srčani udar nego mirne, hladnokrvne osobe, da će imati povišen kolesterol u krvi i prekomjernu tjelesnu težinu. Ljudi tog tipa osobnosti češće obolijevaju i od drugih raznih bolesti. Ljutnja potiče lučenje hormona stresa koji uzrokuje ubrzanje srčanog ritma i povišenje krvnog tlaka. Prekomjerna količina tih hormona može oštetiti krvne žile i srčani mišić, suziti krvne žile te ih zbog pomicanja naslaga na njihovoj stijenci začepiti u konačno izazvati srčani infarkt. Ti hormoni mogu kompromitirati i obrambeni, imunološki sustav. Oko 20 posto ljudi ima ljutitu osobnost, 20 posto je ležerno, ostatak je negdje između. Kronično ljutite osobe imaju neke zajedničke karakteristike: negativni osjećaji, agresivnost i cinizam – općenito nepovjerenje prema drugim ljudima i njihovim motivima. Ako je razbjesniti se loše, a potiho u sebi kipjeti nije bolje, što je onda zdrava alternativa? Upravljati svojim emocijama – niti ih „zakopati”, zatomiti, niti im dati oduška. Postoje programi treninga kako postupati s ljutnjom. Klasični je način uzmaknuti, odbrojiti do deset, otići u šetnju. To čovjeku daje nekoliko minuta da se smiri i ponovno stekne uvid u razvoj situacije. Međutim, neke postojeće tehnike omogućuju da se ljutnja „preseli” iz srca u glavu – s emotivne razine na intelektualnu razinu. Preispitati sebe. Kad god ste ljuti, stručnjaci preporučuju postaviti si četiri pitanja: Je li to nešto važno? Je li moja ljutnja odgovarajuća? Može li se situacija promijeniti? Je li vrijedno poduzimanja akcije? Takva procjena pomaže pretvoriti ljutnju u racionalno razmišljanje i tada je ljutnja pod vašom kontrolom. Razmotriti svoje opcije. Ako se čovjek nađe u situaciji koja izaziva ljutnju, preporučljivo je da „izvaže” alternative i njihove posljedice, što čovjeka može smiriti, odvlačeći fokus s ljutnje i dajući mu novu perspektivu, novi izlaz. Zabilježiti. Proces zapisivanja prisiljava čovjeka da organizira svoje misli, da upotrijebi svoju glavu, radije nego da je „izgubi”. Napraviti analizu „troška i koristi”. Dobro je zapitati se „hoće li mi ljutnja donijeti bilo kakve koristi”. Svatko može pustiti da ljutnja jednostavno prođe, umjesto da je priguši u sebi. Uputno je napraviti inteligentan izbor kako se ponašati. Nije uvijek u pitanju napad na osobnost onoga koji se ljuti. Mnoge stvari koje nas ljute kod drugih nemaju nikakve osobne veze s nama. Imajući to na umu čovjek može