Škole nemaju organizacijske uvjete, a nastavnici i ravnatelji plutaju u limbu neznanja

Od nove školske godine u sve prve razrede svih strukovnih škola trebala bi biti uvedena modularna nastava, a na tragu prijedloga obrazovnih sindikata o potrebi odgode reforme za godinu dana, 5. ožujka organiziran je okrugli stol „Izazovi modularne reforme”. Uz naglasak kako nastavnici strukovnih škola nisu protiv reforme kojoj je cilj modernizacija sustava i veća spremnost mladih za tržište znanja, što se kani postići drukčijim modelom nastave i novim kurikulumima, dio sudionika ipak smatra optimalnim odgoditi frontalni početak. Među prijedlozima jest i onaj po kojemu bi reforma prvo bila uvedena u regionalne centre izvrsnosti, ponajprije zato jer u odnosu na druge škole imaju potrebnu opremu za praktičnu nastavu, ili na način da od rujna 2025. reforma uđe eksperimentalno u dodatan dio škola. Mario Božurić, nastavnik informatike Elektrotehničke škole u Zagrebu, naveo je kako nastavnici reformu doživljavaju kao iskorak, „reformu svih reformi”, no s druge strane škole su sustavno suočene s manjkom stručnog kadra. ‒ Očito u želji da ne plati inženjere da dođu raditi u škole, Ministarstvo je napravilo 'iskorak', pa uz one koji su dosad predavali u strukovnim školama s visokom stručnom spremom, to mogu raditi i oni s trogodišnjim studijem. Oni, naravno, u škole dolaze s manjim kompetencijama, a trebali bi se uloviti u koštac s reformom. Ljudi u školama potpuno su zbunjeni i nespremni, pa nakon prolaska drugog mobilnog tima nastavnici imaju sve više pitanja. Primjerice, događa se da predmet elektrotehnika koja se predaje u prva dva razreda po novome ima satnicu unutar jednog polugodišta. To zahtijeva ne znam ni sam kakve akrobacije. Naravno, sve je napravljeno na način da se baci na leđa nastavnika, jer jedan modul možete predavati različiti broj sati. Satnicu možete rasporediti na tri načina, a unutar toga možete promijeniti ukupnu količinu sati u okviru određenog modula. Tako modul može trajati tijekom cijele nastavne godine, a može i 11 ili 16 tjedana. Što će se događati? Nastavnici kažu, bit će sve kao i prije, radit će se cijele godine samo se više ne će zvati predmet, nego modul. I što smo dobili? – pita Mario Božurić, koji je sudjelovao u pripremi reforme i smatra da je ponajprije treba primijeniti u nacionalne centre kompetentnosti. Maša Kohut, nastavnica njemačkog jezika Tehničke škole Ruđera Boškovića u Zagrebu, navela je problem prve reformske najave po kojoj će u škole biti uvedena tri sata nastave stranog jezika, što je potrebno zbog izjednačavanja uvjeta između učenika gimnazija i strukovnih škola. ‒ No, od toga se odustalo. Matematika i hrvatski jezik dobili su povećani broj sati, što je potrebno i opravdano, međutim, prvi strani jezik u strukovnim školama imat će fond od samo dva sata. To će definitivno biti problem na državnoj maturi, učenici ne će biti dovoljno spremni, pogotovo u odnosu na gimnazijalce s tri sata tjedno nastave stranog jezika ‒ navela je. Nenad Pavlinić, ravnatelj Industrijske strojarske škole u Zagrebu, priznao je