Pred nama je izazov: kako strukovno obrazovanje učiniti učinkovitijim i bolje usklađenim s realnim potrebama tržišta rada, kako bismo obrazovali kompetentne, suvremene i odmah zapošljive mlade ljude
U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u Zagrebu je održan panel „Od učionice do industrije: vještine i tehnologije za budućnost rada”, na kojem su predstavnici gospodarstva, obrazovanja i HR struke raspravljali o gorućim temama na tržištu rada, s naglaskom na digitalizaciju i nove tehnologije.
Mislav Balković, predsjednik HUP-a uvodno je naglasio kako u vremenu nikada niže nezaposlenosti i iznimnog gospodarskog rasta, tehnologiju i njezin razvoj prvenstveno doživljavamo kao sredstvo povećanja produktivnosti. „Svaki dosadašnji značajniji tehnološki iskorak gurao je civilizaciju u pozitivnom smjeru, broj radnih mjesta se nije smanjivao, ali su se događale značajne promjene u dominantnim djelatnostima i zaposlenosti. Aktualna tehnološka revolucija bitno je drugačija, jer tranzicija sa starih na nove poslove ovaj puta traži značajno širu bazu znanja i ulog neusporedivo veće količine vremena kako bi svatko od nas ostao zapošljiv i konkurentan. Današnja rasprava i panel poslužili su upravo osvješćivanju ove promjene i kod poslodavaca i kod obrazovnih ustanova“, izjavio je Balković. Istaknuo je kako će kvaliteta našeg života, i kao pojedinaca i kao društva u cjelini, značajno ovisiti o konkurentnosti svakog poslodavca i zaposlenika.
U panelu u kojem su sudjelovali Renato Matejaš iz Elektrotehničke škola Zagreb, Viktor Lučić iz Končara, Miljenko Zovko iz tvrtke ING-GRAD, Boris Antunović iz HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika te Vesna Anđelić iz ASOO-a, sudionici su poručili kako je digitalizacija prilika za povećanje produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, ali da je istodobno nužno da obrazovni sustav prati tehnološki razvoj.
„U društvu obilježenom ubrzanim razvojem i uvođenjem novih tehnologija, jedan od ključnih izazova je kako mladima omogućiti stjecanje relevantnih znanja i vještina koje odgovaraju potrebama suvremenog tržišta rada. Cilj je obrazovati generacije koje su spremne odmah po završetku školovanja primijeniti nove tehnologije u praksi. Istovremeno, svjedočimo dubokoj transformaciji tržišta rada pod utjecajem umjetne inteligencije. Mnogi poslovi nestat će ili će se značajno promijeniti, no pojedini sektori, poput građevine i uslužnih djelatnosti, osobito oni koji uključuju neposredan rad s ljudima, pokazat će veću otpornost na automatizaciju i upravo će takva zanimanja u budućnosti biti sve traženija i cjenjenija. Pred nama je izazov: kako strukovno obrazovanje učiniti učinkovitijim i bolje usklađenim s realnim potrebama tržišta rada, kako bismo obrazovali kompetentne, suvremene i odmah zapošljive mlade ljude“, izjavio je Boris Antunović, predsjednik HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika.
Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih poručio je da su poslodavci, kada je strukovno obrazovanje u pitanju, nezamjenjiv i nezaobilazan partner. „Suradnja s poslodavcima je nužna, od promišljanja strukovnih kurikuluma do provođenja obrazovanja, pogotovo kada je u pitanju učenje temeljeno na radu, odnosno stjecanje praktičnih vještina učenika strukovnih škola kod poslodavaca, u stvarnom radnom okruženju. Zato je iznimno važno da svijet rada i obrazovanje razmjenjuju informacije, da zajedno promišljaju buduće potrebe, te zajedno kreiraju buduće stručnjake u svim segmentima gospodarstva, a ovakvi zajednički paneli jedan su od poželjnih kanala komunikacije“.
Na panel raspravi o vještinama koje su potrebne za tržište rada, Ivana Pilko Čunčić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Andrej Kristek iz Ugostiteljsko-turističke škola Osijek; Antea Britvić Božičković iz tvrtke Kamgrad, Sara Posavec iz Terma Sveti Martin i Snježana Biloš iz tvrtke Otos naglasili su potrebu za još snažnijim povezivanjem obrazovnog sustava i poslodavaca. U fokusu rasprave bila je i reforma strukovnog obrazovanja.
Ivana Pilko Čunčić, načelnica Sektora za srednjoškolski odgoj i obrazovanje i obrazovanje odraslih, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih je naglasila kako u vremenu ubrzanih tehnoloških promjena i izraženog nedostatka radne snage, ključno pitanje za obrazovni sustav jest kako osigurati da mladi ljudi stječu znanja i vještine koje su relevantne i odmah primjenjive na tržištu rada. „Upravo zato reforma strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj ide u smjeru snažnijeg povezivanja škola i gospodarstva, s naglaskom na učenje temeljeno na radu i razvoj kompetencija u stvarnom radnom okruženju. Izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju iz 2022. dodatno smo ojačali ulogu poslodavaca u obrazovnom procesu, uveli jasniji sustav mentorstva te osigurali kvalitetniji nadzor nad provedbom učenja kod poslodavaca. Time želimo postići da svaki učenik ima kvalitetno iskustvo rada tijekom školovanja, ali i da poslodavci aktivno sudjeluju u razvoju buduće radne snage. Istodobno, kroz novu generaciju strukovnih kurikula i modularnu nastavu sustav činimo fleksibilnijim i usklađenijim s potrebama tržišta rada, dok kroz planiranje upisa i sustav stipendija dodatno potičemo interes za deficitarna zanimanja. Važno je naglasiti da odgovornost za zapošljivost mladih nije samo na obrazovnom sustavu. Ona je zajednička - od države koja postavlja strateški i zakonodavni okvir, škola koje provode kvalitetne programe i poslodavaca koji sudjeluju u obrazovanju i prepoznaju mlade kao svoje buduće zaposlenike. Samo takvim partnerstvom možemo odgovoriti na izazove budućnosti rada i osigurati konkurentno i održivo gospodarstvo“.
Panel je održan u sklopu WorldSkills Croatia 2026, najvećeg državnog natjecanja učenika strukovnih škola koje se održava u Zagrebu. Preko 350 najtalentiranijih učenika iz više od 200 strukovnih škola natječe se u 44 discipline koje odražavaju stvarne potrebe tržišta rada – od tradicionalnih zanimanja do visokotehnoloških i interdisciplinarnih područja kao što su mehatronika, robotika, CAD/CAM tehnologije i IT administracija.
Važno je naglasiti da odgovornost za zapošljivost mladih nije samo na obrazovnom sustavu. Ona je zajednička - od države koja postavlja strateški i zakonodavni okvir, škola koje provode kvalitetne programe i poslodavaca koji sudjeluju u obrazovanju i prepoznaju mlade kao svoje buduće zaposlenike. Samo takvim partnerstvom možemo odgovoriti na izazove budućnosti rada i osigurati konkurentno i održivo gospodarstvo
Modularni pristup, ističe, leži u takvom konceptu novih kurikula koji nikako ne bi trebali doživjeti ono što su doživjeli nastavni planovi i programi, da se ne mijenjaju cijeli niz godina
Riječ je o osam reguliranih zanimanja, među kojima su medicinska sestra opće njege, fizioterapeutski tehničar, farmaceutski tehničar i dentalni asistent, a takve programe trenutno pohađa više od 11.000 učenika u 41 srednjoj školi
Zagreb će od 5. do 7. svibnja ponovno postati središte događanja vezanih za strukovno obrazovanje. Jedinstven događaj nije samo natjecanje učenika strukovnih škola, nego i susret obrazovanja i gospodarstva koji povezuje učenike strukovnih škola s poslodavcima
PISA rezultati za 2025. služe kao indikator efikasnosti i kvalitete nacionalnih sustava obrazovanja, posebno osnovnoškolske razine, u područjima matematičke i čitalačke pismenosti mladih te znanosti. Novi rezultati pokazuju pogoršanje ishoda obrazovanja u Hrvatskoj u sva tri područja testiranja, a najveći pad bilježi se u čitalačkoj pismenosti, osobito u čitanju duljih tekstova.
Školske novine u svakome broju prate promjene vezane za reformu strukovnih škola, a u ovome broju donosimo rezime dosadašnjih dojmova ravnatelja o tomu koje su dobre, a koje loše strane modularne nastave
Prekasno smo dobili informacije koje su se ticale ishoda učenja i postotnog udjela svakoga od njih u ukupnoj satnici modula pa sad to radimo na razini škole i moramo raspored sati mijenjati gotovo svakoga tjedna, upozorio je Domagoj Lisjak iz Tehničke škole Virovitica
Nužno je programe prebaciti na modularne jedinice utemeljene na ishodima učenja, što Hrvatska putem modularne nastave u strukovnim školama danas ima
Ovo je godina u kojoj smo učinili sve da bude što bezbolnija za nastavnike i učenike, svjesni situacije da neka ograničenja u pojedinim školama ne dopuštaju punu primjenu modularne nastave. To ćemo do sljedeće godine nastojati ukloniti
Dva sastanka mobilnih timova nisu dovoljna i nastavnici su zbunjeni jer je premalo edukacije i u glavi im je zbrka. Ne samo da ne razumiju terminologiju koja se spominje u novom standardu kvalifikacija i kurikulumima, poput bodova umjesto nastavnih sati, pa škole koje nisu sudjelovale u tome imaju velikih problema, a njihovi ravnatelji ne znaju odakle krenuti, već je kadru u školama „milijarda upitnika nad glavama” nakon pitanja na koje im nitko nije znao dati odgovor
Čak 60.2 posto djece smatra da im vrijeme provedeno na internetu utječe na međuljudske odnose, a 24.7 posto djece poprilično je zabrinuto jer previše vremena provode na internetu, podsjeća pravobraniteljica za djecu
Ispred Osnovne škole Retkovec u zagrebačkoj Dubravi 28. rujna u popodnevnim satima organiziran je prosvjed građana pod nazivom „Dubrava za djecu”. Povod je prosvjedu ponašanje skupine djece u dobi između 10 i 17 godina koja mjesecima uznemirava naselje i premlaćuje drugu djecu.
Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Antonija Petričušić