Neuspjela ideja promjene strukture razrednih odjeljenja

Vođeno „strateškim ciljem” upisa većeg broja učenika u gimnazije, Ministarstvo znanosti i obrazovanja uspjelo je iznenaditi ravnatelje zagrebačkih gimnazija novim prijedlogom strukture upisa: umjesto uobičajenih 26 učenika po gimnazijskom razredu, predvidjeli su upis njih 28. Zagreb je time ispao iznimka, budući da su gimnazijskim razredima u ostatku Hrvatske većinom predvidjeli između 20 i 26 učenika, pri čemu je prema Državnom pedagoškom standardu optimalan razred onaj od 24 učenika, a maksimum je 28. Ideja o naguravanju 28 gimnazijalaca po zagrebačkom razredu bila je dio nacrta Odluke o upisu učenika u prve razrede srednjih škola, koja se našla u javnoj raspravi do 7. svibnja. Međutim, nakon što su ravnatelji gimnazija iz Zagreba, s osnivačem (Grad Zagreb) i sindikatom prosvjedovali protiv ideje o 28 učenika po razredu, u Ministarstvu su dva dana nakon završetka javne rasprave odustali od svog prijedloga. Priča o strukturi zagrebačkih gimnazijskih razreda time je vraćena na staro, dakle onako kako je bilo godinama ‒ na 26 učenika po razrednom odjelu. Dio ravnatelja, kao i Grad Zagreb, u upravo završenoj javnoj raspravi o nacrtu Odluke o upisima negodovali su jer dio gimnazija i dalje radi u neprimjerenim prostorima nakon potresa, u zgradama s manjim učionicama, bez sportskih dvorana, a Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama uputio je Upravi za odgoj i obrazovanje Ministarstva zahtjev za preinakom odluke o upisima. Kvantiteta na štetu kvalitete ne koristi nikome, a osobito ne budućim polaznicima gimnazija, poručila je predsjednica sindikata Nada Lovrić. Ravnatelj V. gimnazije Tihomir Engelsfeld objašnjava da im problem stvaraju prostorni uvjeti: – Unatoč tomu što škola radi od 7,45 do 19,45 sati, sve su učionice popunjene, a neke zbog svoje veličine jedva primaju i 26 učenika ‒ napominje, nezadovoljan zbog smanjenja standarda. Činjenicu da je nekada u razredima bilo i po 38 učenika, komentira riječima kako je s vremenom ipak za očekivati rast kvalitete razine obrazovanja i nastave. Zato smatra da to što smo nekada imali više učenika po razredu nego sada nije neki argument. S druge strane, dodaje, poznato je da je u mnogim manjim sredinama broj učenika po razredu znatno manji, a plaće profesora su jednake, premda je puno više posla u većim razredima. Pritom, zaključuje, ne samo da su plaće načelno jednake, nego su u Zagrebu i manje zbog većih poreznih davanja. Uz V. gimnaziju, zahtjev za povratkom na strukturu od 26 učenika uputili su ravnatelji i nastavnici I., III., IX., X., XV., Klasične te još nekih gimnazija, ali i Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn. Među ostalim, apelirali su na činjenicu da bi povećanje upisne kvote bila „ozbiljna opasnost za kvalitetno obrazovanje, ali i znatan pedagoški i organizacijski izazov”. Iz Grada Zagreba izrazili su neslaganje zbog neravnopravnog tretmana škola u Zagrebu u odnosu na ostale, pri čemu su oni dali suglasnost na prethodni prijedlog škola i strukturu upisa 26 učenika po razredu, pa