Činjenica jest da se u pojedinim školama daje na znanje učenicima kako se očekuju bolji rezultati na ispitima i u tom smislu učitelji daju određene upute. Problem je što u nekim školama smatraju da se njihov uspjeh mjeri prema rezultatima nacionalnih ispita, što, naravno, nije točno, kaže Jasmina Hamer
Počela je treća sezona nacionalnih ispita u osnovnim školama ‒ ove godine na rasporedu su od 10. ožujka do 3. travnja za učenike dviju generacija u 887 osnovnih škola, a iz nadležnog Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) ponavljaju: za ispite nisu potrebne pripreme. Ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović treću godinu zaredom objašnjava kako je cilj tih ispita utvrditi stečena znanja na kraju obrazovnog ciklusa i dobiti objektivne rezultate. Zato dodatne pripreme u školama, a kamoli iz dodatnih privatnih izvora, nisu potrebne ni poželjne.
Nacionalne ispite polaže cijela generacija učenika četvrtih razreda, njih 36.745, kao i 38.373 učenika osmih razreda. U prvome tjednu, od 10. do 14. ožujka, četvrtaši polažu ispite iz hrvatskog jezika, matematike te prirode i društva, a potom od 17. ožujka osmaši polažu ukupno osam predmeta. Dani u kojima se provode ispiti redoviti su nastavni dani, uz preporuku školama da ne organiziraju provjere znanja u redovnoj nastavi. Ispiti se ne vrjednuju u obliku ocjene, već se njihovi rezultat upisuju kao bilješka u e-Dnevnik, s naznačenim postotkom riješenosti testa, odnosno brojem bodova. Ne utječu na zaključnu ocjenu niti su relevantni za upis u srednju školu.
‒ Najbolja priprema učenika jest da učitelji prođu planirane kurikulume s predviđenim ishodima, odnosno da se s učenicima na nastavi radi kontinuirano. Nakon četiri godine tako dobivamo realne pokazatelje trajno stečenog znanja. Nije cilj nacionalnim ispitima uz dodatne pripreme dobiti nešto što nije realno stanje. Upravo zahvaljujući objektivnim rezultatima ispita i njihovom analizom želimo pridonijeti poboljšanju predmetnih kurikuluma ‒ kaže Filipović, čiji Centar svake godine objavljuje rezultate ispita na nacionalnoj, odnosno lokalnoj razini, bez predočenja rezultata pojedinih škola.
Unatoč tome, pojedine škole posežu za izdvajanjem nastavnih sati upravo za ponavljanje uoči nacionalnih ispite. Paralelno, pojedini roditelji priušte djeci privatne pripreme, slične onima za pripremu državne mature. Pojedini nakladnici, pak, nude radne listiće sa zadacima za vježbu nacionalnih ispita. Njihova je cijena između 15 i 20 eura. Jedan od primjera jest listić „PripreMe za pet(i)”, skupine autorica. Riječ je o listićima s primjerima zadataka za nacionalne ispite u 4. razredu, pripremljene za A2 model nastave u cjelodnevnoj školi (pilot-projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih).
Prema rječima Tomislava Paljka, v. d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje , taj materijal nije odobrila Agencija i ne nalazi se u repozitoriju odobrenih drugih obrazovnih materijala. No, pojedini ga učitelji koriste i preporučuju učenicima i ‒ što sada?
‒ Agencija s time nema veze. Takve pojave moguće je prevenirati uputama da se to ne čini, jer to ne ide na ruku učenicima, s obzirom na to da ih pripreme za nacionalne ispite dovode do nepotrebne napetosti. Nacionalnim ispitima ne želi se dodatno opterećivati učenike, već evidentirati i analizirati situaciju nakon određenog obrazovnog ciklusa, a tu nam je potrebna objektivnost. Takvi materijali nisu ni potrebni, ni poželjni ‒ kaže Paljak.
Potaknuti Paljkovim odgovorom odnosno sugestijom za uputom školama, upitali smo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih planira li dopisom prema školama još jednom osvijestiti činjenicu da za polaganje nacionalnih ispita nisu potrebne pripreme učenika. Primili smo poprilično odriješit odgovor, koji glasi: „Budući da ovo nije prva godina provedbe nacionalnih ispita, ne smatramo potrebnim pojašnjavati školama nešto što već znaju.”
Nakladnika spomenutih listića upitali smo pak postoji li interes roditelja i učitelja.
‒ Svaki listić može se rješavati zasebno, a može služiti i kao primjer nacionalnog ispita, s obzirom na to da materijal sadrži tablice s podatcima o broju zadataka i broju bodova za svaku ispitnu cjelinu, a prema smjernicama iz Vodiča kroz sadržaj i strukturu nacionalnih ispita u četvrtom razredu. Iste su smjernice javne i svima dostupne ‒ kaže direktorica nakladništva te ističe da interes za takvim materijalima ˗ koji su u slobodnoj prodaji i nisu obvezni ‒ zaista postoji.
Jasmina Hamer, ravnateljica Hrvatske zajednice osnovnih škola, navodi kako je protivnica priprema za nacionalne ispite.
‒ To nema smisla jer nema uporište, niti će rezultati nacionalnih ispita, pogotovo nakon privatnih instrukcija, biti vjerodostojni. Činjenica jest da se u pojedinim školama daje na znanje učenicima kako se očekuju bolji rezultati na ispitima, i u tom smislu učitelji daju određene upute. Problem je što u nekim školama smatraju da se njihov uspjeh mjeri prema rezultatima nacionalnih ispita, što, naravno, nije točno ‒ kaže Hamer.
Darko Kovačević, ravnatelj zagrebačke OŠ „I. G. Kovačić”, uvjeren je da učenike nije potrebno pripremati: ‒ Nisam čuo za brošure ni za listiće, prema mojem mišljenju, to je glupost.
Božidar Bilafer, ravnatelj OŠ Matka Laginje, pak, dodaje: ‒ Učenici imaju i previše aktivnosti, još nam samo treba to da ih tjeramo na pripreme. Doduše, ako škola želi pokazati bolji rezultat, stišće učitelje, no mi nemamo takav običaj, ni potrebu, a to od nas ne traže ni roditelji. Dok god rezultat nacionalnih ispita ne bude jedan od kriterija za upis u srednju školu, ne shvaćam zašto bi se učenici za njih posebno pripremali. (M.L./J.L.)
Nacionalni ispiti nisu hrvatska izmišljotina. Pišu ih učenici u mnogim europskim državama. Recimo, u Irskoj na kraju svakog razreda učenici iz svih predmeta pišu takav ispit o kojemu im ovisi zaključna ocjena, jer tijekom nastavne godine nema ocjenjivanja. I tamo onda i ocjena iz nacionalnog ispita može biti element za upis u srednju školu. Kod nas nikako, jer je to provjera znanja učenika iz četverogodišnjeg razdoblja i ne može biti ni govora da utječe na zaključnu ocjenu u osmom razredu pa samim time niti da bude dodana vrijednost pri upisu u srednju školu
Pitanje je koliko povratne informacije kao i one iz svih drugih istraživanja mogu biti korisne prosvjetnoj politici, prosvjetnoj vlasti, pripadajućim agencijama da na temelju njih redefiniraju i stručno usavršavanje učitelja, i formalno obrazovanje u kojemu će biti puno više dokimologije, i kurikulume pojedinih predmeta, metode poučavanja, praćenja i vrjednovanja postignuća učenika
Jubilarno izdanje kampanje prilika je da se podsjeti da učenje nije ograničeno na određenu dob, životno razdoblje ili obrazovnu instituciju
Nakon upisa na studij priključila se ženskoj futsal ekipi Sveučilišta te je vrlo brzo pokazala svoje kvalitete, osobito u postizanju pogodaka. Osvajala je medalje na domaćim i međunarodnim natjecanjima
Mnogi će ipak morati na jesenski rok. Negativno ocijenjenih ispita bilo je 16.164, a većinu jedinica imali su učenici strukovnih škola, 12.701. Gimnazijalci su imali 2476 negativno ocijenjenih ispita, a ostali pristupnici 987, izvijestio je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja
Čak 658.000 djece već je dvije uzastopne godine izvan učionica, a nastavnici i učenici pripremaju se za završne ispite – bez udžbenika, bez stolaca, pa čak i bez zidova
U Hrvatskoj su najbolji prosječni rezultat pedagoških znanja ostvarili učitelji stranih jezika i Hrvatskog jezika, a najlošiji učitelji Tjelesne i zdravstvene kulture. Učitelji Matematike ostvarili su sedam bodova manje, učitelji Tehničke kulture devet bodova manje, a učitelji Informatike 12 bodova manje. Je li to signal fakultetima?
Konferencija još jednom potvrđuje važnost međunarodne suradnje, razmjene znanja i kontinuiranog stručnog usavršavanja učitelja, ali i pokazuje kako se učenje i druženje mogu uspješno ispreplesti u inspirativnom okruženju
Ova Erasmus+ mobilnost nastavak je sustavnog rada škole na internacionalizaciji strukovnog obrazovanja, jačanju praktičnih kompetencija učenika te razvoju njihovih profesionalnih, jezičnih i međukulturnih vještina
Stečena iskustva djelatnika pridonose stvaranju pozitivne školske klime, jačanju mentalnog zdravlja učenika te razvijanju kompetencija nastavnika u skladu s europskim obrazovnim standardima. Potvrdilo se da ulaganje u stručno usavršavanje djelatnika znači i ulaganje u sretnije, motiviranije i uspješnije učenike
Kojom se brzinom učenici iz Ukrajine prilagođavaju uvjetima hrvatskih škola, a kojom obrnuto – škole na učenike bez znanja hrvatskog jezika? Sudeći po riječima ravnatelja i nastavnika, stanje je nemoguće generalizirati, a uspjeh učenika stranaca ovisi o nizu čimbenika. Ono što jest zajedničko – to je da učitelji(ca)ma razredne nastave i nastavnicima hrvatskog jezika u ovoj priči pripada glavna uloga. I nije im lako
Učenici i učitelji bili su krajem prošle nastavne godine na čak tri Erasmus mobilnosti u Portugalu. Tijekom boravka u toj zemlji stekli su nova znanja, usvojili neke nove prakse, što je rječiti dokaz snage međunarodnih projekata u jačanju profesionalnih kapaciteta, učenju izvan učionice te razvoju mladih ljudi u aktivne i odgovorne građane Europe