Prekasno smo dobili informacije koje su se ticale ishoda učenja i postotnog udjela svakoga od njih u ukupnoj satnici modula pa sad to radimo na razini škole i moramo raspored sati mijenjati gotovo svakoga tjedna, upozorio je Domagoj Lisjak iz Tehničke škole Virovitica
U Strojarskoj tehničkoj školi Fausta Vrančića u Zagrebu raspored je u 25 tjedana promijenjen čak 13 puta
O tome što je donijela prva godina provedbe modularne nastave u strukovnim školama bilo je govora na panel-raspravi „Izazovi provedbe modularne nastave”, u organizaciji Školskog sindikata Preporod, Sindikata znanosti i visokog obrazovanja te Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
Domagoj Lisjak, nastavnik u Tehničkoj školi u Virovitici naglasio je kako je proces planiranja modularne nastave izgledao poput „šume informacija”, pri čemu su vidljivi rezultati lošeg planiranja koji su doveli do preopterećenosti nastavnika.
– S jedne strane, uzrok takvom stanju je što smo prekasno dobili informacije koje su se ticale ishoda učenja i postotnog udjela svakoga od njih u ukupnoj satnici modula pa sad to radimo na razini škole i moramo raspored sati mijenjati gotovo svakoga tjedna kako bi se zadržao kontinuitet i pratio hodogram realizacije ishoda učenja – rekao je Lisjak te naglasio da je povećanje satnice pojedinim nastavnicima neravnomjerno raspoređeno, tako da je dio nastavnika suočen s nedostatkom sati potrebnih za ispunjenje norme.
Ina Đaković, nastavnica mentorica strukovnih predmeta u Srednjoj strukovnoj školi kralja Zvonimira u Kninu (ujedno i satničarka), istaknula je da se zbog modularne nastave njezin opseg posla znatno povećao.
– Iznimno je teško organizirati raspored koji zadovoljava sve propisane varijable, jer imamo nastavnike koje dijelimo s više srednjih škola, moramo radionice rasporediti ravnomjerno po svim razrednim odjelima, pa pojedini razredi imaju i desetak planiranih promjena rasporeda tijekom nastavne godine, a to se onda lančanom reakcijom odražava na sve razredne odjele, zbog čega učenici i nastavnici često dobivaju rasporede vrlo kasno, ponekad tek za sljedeći tjedan. Učenici su u tome svemu izgubljeni, ne znaju koji predmet ili koji modul slušaju – istaknula je Ina Đaković.
U Strojarskoj tehničkoj školi Fausta Vrančića u Zagrebu raspored je u 25 tjedana promijenjen čak 13 puta. Nastavnica Snježana Vuk kaže da je to šokantno i za nastavnike i za učenike.
– Imamo zakonski okvir koji moramo poštovati pa recimo moramo najaviti testove odnosno provjere znanja. Imamo module koji traju dvadesetak sati i ne želimo ih razvlačiti cijelu godinu pa iz odradimo u četiri tjedna i nakon toga slijedi provjera znanja. Moramo je na vrijeme najaviti, pa ostaviti termin za objavu ocjena, termin za eventualni popravak ocjena i doista nema ni prostora ni vremena za sve to, a zakonski nažalost nije ništa regulirano, ni uređeno, ni prilagođeno modularnoj nastavi. Dobili smo usmeni naputak kako možemo raditi, ali mi se moramo držati zakona i pravilnika. I zato treba riješiti zakonsku regulativu vezanu za pravilnik o vrednovanju, a i za normu nastavnika koju treba ujednačiti za sve nastavnike – rekla je Snježana Vuk.
Pomoćnica ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Vesna Anđelić odgovarajući na pitanje o nastavničkim normama izjavila je da Agencija nije nadležna za tumačenje tih pitanja. Priznala je i da je u vezi s reformom bilo mnogo različitih informacija. Ipak, smatra da su moduli izrazito praktični te da se normativni propisi koje neki navode kao problem nisu promijenili u odnosu na prijašnje stanje. Modularnu nastavu vidi kao priliku da se stvari za učenike i nastavnike promijene nabolje. Na pitanje provodi li se nastava u svim školama prema planu odgovorila je da su bili svjesni da će u provedbi postojati poteškoće, ali da je cilj iz godine u godinu unapređivati samu provedbu.
Renato Matejaš, ravnatelj Elektrotehničke škole Zagreb, napomenuo je da implementacija modularne nastave u njegovoj školi zasad teče dobro te da se nisu susreli s problemom nedostatka nastavnika, budući da postojeći nastavnici mogu predavati više različitih općeobrazovnih predmeta. O opremanju škole brine se osnivač Grad Zagreb i novi moduli traže neke nove materijalne uvjete pa smo to uspjeli osigurati i sve je od rujna krenulo kako treba. Ipak, smatra da je jedan od najvećih problema u zakonodavnom okviru te da postoje pojedine smjernice za provedbu nastave koje bi trebalo dodatno razjasniti.
Mirjana Pavičić, nastavnica u Trgovačkoj školi u Zagrebu, navela je da je proces zaključivanja ocjena postao složeniji te da se u pojedinim slučajevima mora čekati mjesecima, odnosno do lipnja, kako bi se ocjene zaključile, čak i kada za to postoje uvjeti i ranije, što zbunjuje i učenike i nastavnike. Također se slaže s tvrdnjama da pravilnik o vrednovanju i ocjenjivanju nije prilagođen modularnoj reformi te ističe da ovakav sustav svima uzrokuje veći stres nego ranije.
– A kad je riječ o normi nastavnika i učenju temeljenom na radu, naši nastavnici prate i obilaze učenike u cijelom Zagrebu i široj okolici i za taj posao moraju utrošiti puno vremena, moraju komunicirati i s mentorima učenika koje također treba educirati. Ako smo krenuli u nešto novo, onda za to novo djelatnike treba motivirati. Zašto i dalje radimo na temelju pravilnika o normi starom 14 godina, zašto nije donesen novi pravilnik – zapitala se Mirjana Pavičić.
Vesna Anđelić, pomoćnica ravnatelja ASOO-a:
Na tvrdnje da Pravilnik o vrednovanju i ocjenjivanju učenika nije prilagođen modularnoj nastavi, Vesna Anđelić odgovorila je da nitko ne bi smio biti kažnjen zato što radi u modularnoj nastavi.
– Naprotiv, mi ovo vidimo kao mogućnost da se situacija promijeni na bolje u odnosu prema nastavnici i učenicima koji trebaju dobiti što kvalitetnije obrazovanje. Osim toga, učenici svoje znanje mogu pokazati na različite načine, a ne samo kroz testove i ustaljene modele ocjenjivanja – rekla je Anđelić te spomenula kako je u proteklom razdoblju Agencija za strukovno obrazovanje održala oko 1200 edukacija za strukovne nastavnike, ali i da uz to i dalje školama nude pomoć i edukacije koje nažalost neke škole odbijaju.
– Neke škole modularnu nastavu izvode pro forme odnosno rade i dalje po starome, ali su i taj oblik nastave nazvali modularnom. Svjesni smo toga da se takve stvari događaju, ali naša je vizija da svaka škola može u promjene ući malim koracima pa u sljedećim fazama dodavati opet po jedan korak bez nekih velikih skokova. Svaka velika promjena jedino se tako i može napraviti, nizom malih koraka, malih promjena koje poboljšavaju sustav – ističe Anđelić.
Nastojimo da teorija učeniku postane alat za rješavanje problema, a ne samo informacija ili podatak koji će zaboraviti nakon pisane ili usmene provjere. Naravno, pritom težimo što boljoj suradnji škole s poslodavcima
Nastavnicima i školama najviše nedostaju novi prilagođeni udžbenici, premda im je na raspolaganju oko tisuću brojni digitalnih obrazovnih materijala. Muče ih i materijalna ulaganja te primjereno opremanje strukovnih škola kao i nastavak stručne podrške
Školske novine u svakome broju prate promjene vezane za reformu strukovnih škola, a u ovome broju donosimo rezime dosadašnjih dojmova ravnatelja o tomu koje su dobre, a koje loše strane modularne nastave
Nastavnicima se sviđa slobodniji način provođenja nastavnog procesa, mnogo aktivnosti putem projekata i veći izbor aktivnosti za ostvarenje ishoda učenja
OGLAS
U organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) u Zagrebu je održana 5. Nacionalna konferencija o osiguravanju kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u, a sve u okviru aktivnosti Nacionalne referentne točke EQAVET, uz sufinanciranje Europske unije. Konferencija je okupila predstavnike strukovnih škola, predsjednike povjerenstava za kvalitetu i koordinatore samovrjednovanja te nacionalne i međunarodne stručnjake iz područja osiguravanja kvalitete s ciljem razmjene iskustava i daljnjeg razvoja sustava.
Učenicima je lakše slušati pet modula nego 13 predmeta. Istina, tih pet modula mora ocijeniti 13 nastavnika, ali i oni su navikli – predmet Zdravstvena njega sastoji se od šest cjelina, o predmetu se brine šest nastavnika i zaključuju jednu ocjenu
Pred nama je izazov: kako strukovno obrazovanje učiniti učinkovitijim i bolje usklađenim s realnim potrebama tržišta rada, kako bismo obrazovali kompetentne, suvremene i odmah zapošljive mlade ljude
Podcast je dio aktivnosti usmjerenih jačanju kvalitete i transparentnosti u sustavu obrazovanja odraslih, a namijenjen je svim stručnjacima, djelatnicima ustanova, kao i svima koji žele bolje razumjeti procese vrednovanja i njihovu ulogu u razvoju obrazovanja
Treba promijeniti dosadašnje navike nastavnika, posebno onih s duljim nastavničkim iskustvom, a nespremnih da se mijenjaju u metodama poučavanja, da koriste više svoju kreativnost, a manje „recepte iz kuharica”, kaže ravnatelj Dražen Blažeka
Podcast je dio aktivnosti usmjerenih jačanju kvalitete i transparentnosti u sustavu obrazovanja odraslih, a namijenjen je svim stručnjacima, djelatnicima ustanova, kao i svima koji žele bolje razumjeti procese vrednovanja i njihovu ulogu u razvoju obrazovanja
Organiziranjem nacionalne obrazovne kampanje već devetnaestu godinu zaredom ističe se, uz ostalo, važnost kontinuiteta promicanja cjeloživotnog učenja te jačanja svijesti građana da je upravo cjeloživotno učenje odgovor na dinamične promjene društvu i na tržištu rada te da se, unatoč svim okolnostima, može i treba cjeloživotno učiti i obrazovati
Dva sastanka mobilnih timova nisu dovoljna i nastavnici su zbunjeni jer je premalo edukacije i u glavi im je zbrka. Ne samo da ne razumiju terminologiju koja se spominje u novom standardu kvalifikacija i kurikulumima, poput bodova umjesto nastavnih sati, pa škole koje nisu sudjelovale u tome imaju velikih problema, a njihovi ravnatelji ne znaju odakle krenuti, već je kadru u školama „milijarda upitnika nad glavama” nakon pitanja na koje im nitko nije znao dati odgovor