Povijest i suvremenost u nazivima sveučilišta i veleučilišta

Zanimljivo je da se obrazovne struke studiraju na fakultetima različitih naziva, primjerice – na sveučilištima u Zagrebu i Rijeci studiraju na učiteljskim fakultetima, na sveučilištima u Osijeku i Puli na fakultetima odgojnih i obrazovnih znanosti, a na Sveučilištu u Splitu na Filozofskom fakultetu Treći stupanj odgojno-obrazovnog sustava – visoko obrazovanje bitno se razlikuje od prethodnih po misiji, ustrojstvu, broju subjekata pa i po pristupu imenovanju visokoškolskih ustanova. Njegova je posebnost i u tome što predstavlja spoj obrazovno-nastavne i znanstveno-istraživačke djelatnosti. Visoko školstvo ima znatno manje ustanova od ostalih obrazovnih stupnjeva. U Hrvatskoj, prema službenim podacima, u predškolskom odgoju radi 385 samostalnih dječjih vrtića, samostalnih osnovnih škola ima 888, a srednjih škola 446, dok sveučilišta ima 14, samostalnih fakulteta unutar sveučilišta 72 te 31 veleučilište (ove godine taj se broj smanjuje na 27 zbog prestanka rada četiri veleučilišta). Sveučilišta i veleučilišta mogu biti javna, vjerska i privatna. Država je osnivač 10 javnih sveučilišta, jedno je vjersko i 3 privatna. Među veleučilištima 13 je javnih, kojima je osnivač i financijer država, i 18 privatnih, koje se financiraju iz privatnih, javno-privatnih i drugih izvora. Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (2022.) u vezi s nazivima sveučilišta i veleučilišta propisuje samo to da visokoškolska ustanova u svom nazivu treba imati oznaku vrste ustanove (sveučilište, fakultet, akademija, veleučilište), a ništa ne govori o ostalim sastavnicama naziva. Puni naziv visokoškolske ustanove utvrđuje se njezinim statutom koji donosi sama ustanova, za samostalne fakultete i akademije odobrava ga i njihovo sveučilište, a za sve Ministarstvo. Jednostavni nazivi Nazive ustanova visokog školstva razmotrit ćemo po karakterističnim skupinama. Dva su glavna modela naziva sveučilišta: veći dio ima posve jednostavan naziv koji se sastoji od riječi sveučilište i naziva grada u kojem ono djeluje. Tako oblikovani naziv imaju Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu te sveučilišta u Zadru, Dubrovniku i Slavonskom Brodu. Drugi model nastaje proširenjem prethodnog imenom značajne povijesne ličnosti. Taj model imaju 3 javna sveučilišta, dok Sveučilište Sjever ima, posve neuobičajeno, naziv po svom geografskom smještaju (ima dva sjedišta – u Varaždinu i Koprivnici pa je takvo ime bilo rješenje za tu netipičnost). Kod javnih sveučilišta dominira dakle najjednostavniji model – riječ sveučilište i ime grada (takvih je 6 od 10 sveučilišta). Činjenica da naša sveučilišta (osim Zagrebačkog koje je 1874. dobilo ime cara Franje Josipa), sve do uspostave neovisne Republike Hrvatske, nemaju u svom nazivu poznate povijesne ličnosti može se objasniti okolnošću da je na cijelom hrvatskom prostoru, sve do 70-ih godina 20. stoljeća, postojalo samo jedno sveučilište pa je bilo dovoljno u imenu navesti tek naziv grada u kojemu se sveučilište nalazi. Da je