Od škole do škole autobusom, autom, trajektom...

Ono što je pojedinim nastavnicima zaposlenima u jednoj školi nezamislivo, njihovim je kolegama na radu u više škola – normalno. Mnogi su na radu u kombinaciji osnovne i srednje škole, škole na kopnu i moru. Procjene su da je rad na više škola budućnost školstva, s obzirom na pad broja djece. Ovo su priče učitelja i nastavnika koji godinama rade na više lokacija

U Arhivskoj zbirci Hrvatskog školskog muzeja nalazi se fond Dokumentacija o školama u kojem su pohranjene ankete koje je provodio Odjel za prosvjetu Banovine Hrvatske tijekom 1939. i 1940. godine. Nakon uspostavljanja samostalnosti Banovine Hrvatske unutar Kraljevine Jugoslavije, banska vlast imala je 11 odjela, uključujući i Odjel za prosvjetu koji je tada imao potpunu autonomiju u odnosu na središnju vlast u Beogradu i Banovina je imala potpune ovlasti u provedbi prosvjete. 

Kako je objasnila državna tajnica Iva Ivanković, cilj je najiskusnijim profesionalcima u sustavu omogućiti dulji ostanak na radnim mjestima. Izvanredni studenti moći će studirati 15 godina, u odnosu na dosadašnjih deset

Natječaj je pokrenut radi poticanja kreativnosti, digitalne pismenosti, kritičkog promišljanja i odgovorne uporabe umjetne inteligencije u obrazovanju. Tema je bila dobrobit i mentalno zdravlje djece i mladih

Čak 658.000 djece već je dvije uzastopne godine izvan učionica, a nastavnici i učenici pripremaju se za završne ispite – bez udžbenika, bez stolaca, pa čak i bez zidova

Iako je u tom dijelu testa iz Hrvatskog jezika zabilježen blagi napredak u odnosu na prošlu godinu, evidentno je, poručuju iz NCVVO-a, da bi u školama na razvoju vještine pisanja trebalo ozbiljnije poraditi

Mi ne čekamo trendove ili nekakve naputke od vlasti nego uređujemo svoj život onako kako mislimo da je najbolje za naše učenike i za sve nas. Škola raste iz godine u godinu, mijenja se nabolje, inoviramo nastavu, metode rada, želimo školu učiniti ugodnim mjesto za svakog našeg učenika, ali isto tako i mjestom na kojemu svatko stječe i znanja, i vještine, i kompetencije neophodne za život i za nastavak školovanja – ravnatelj Andrej Peklić

Profesorica njemačkog jezika Nusreta Murtič živi u Sloveniji, a izvodi izbornu nastavu svoga predmeta u Osnovnoj školi Ivan Goran Kovačić u Vrbovskom te u njezine dvije područne škole, u PŠ Ivana Gorana Kovačića u Severinu na Kupi i u PŠ Nikole Tesle u Moravicama. Imali smo priliku posjetiti je tijekom rada u jednoj od područnih škola. 

Svakodnevno prebacivanje između različitih lokacija, različitih suradnika, različitih razreda i učenika zahtijeva ogroman fizički i mentalni napor

Ono što je pojedinim nastavnicima zaposlenima u jednoj školi nezamislivo, njihovim je kolegama na radu u više škola – normalno. Mnogi su na radu u kombinaciji osnovne i srednje škole, škole na kopnu i moru. Procjene su da je rad na više škola budućnost školstva, s obzirom na pad broja djece. Ovo su priče učitelja i nastavnika koji godinama rade na više lokacija

OGLAS

U organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) u Zagrebu je održana 5. Nacionalna konferencija o osiguravanju kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u, a sve u okviru aktivnosti Nacionalne referentne točke EQAVET, uz sufinanciranje Europske unije. Konferencija je okupila predstavnike strukovnih škola, predsjednike povjerenstava za kvalitetu i koordinatore samovrjednovanja te nacionalne i međunarodne stručnjake iz područja osiguravanja kvalitete s ciljem razmjene iskustava i daljnjeg razvoja sustava.

Nastavnicima se sviđa slobodniji način provođenja nastavnog procesa, mnogo aktivnosti putem projekata i veći izbor aktivnosti za ostvarenje ishoda učenja

Sporazum odražava zajedničku predanost akademskoj mobilnosti, snažnim standardima osiguravanja kvalitete te trajnoj vrijednosti sustava kvalifikacija

Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, časopis Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vol. 28., br. 1, 2026.

Tradiciju staru petnaest i više godina da u posljednjemu „predljetnom” broju Školskih novina objavljujemo izbor literarnih i likovnih radova učenika osnovnih i srednjih škola s državnih smotri LiDraNo i LIK nastavljamo i u ovome broju (s time da smo u nekoliko prethodnih brojeva već objavili izbor iz novinarskih radova). Nažalost, zbog ograničenog prostora to može biti samo vrlo sužen izbor iz pravoga bogatstva učeničkih literarnih i likovnih ostvarenja. Oni koji žele doznati više, barem kad je riječ o literarnim radovima, mogu ih pronaći u Zborniku s ovogodišnjega LiDraNa na mrežnim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje.

Modra lasta, prvi interaktivni časopis za mlade, br. 10, Školska knjiga, lipanj 2026.

Nizozemska lekcija pokazuje da uspjeh ne ovisi samo o jednoj mjeri, već o sustavu koji mladima stalno nudi sljedeći korak 

Dvije prvašice i jedan učenik trećeg razreda čine dvorazrednu kombinaciju i jedini su učenici u područnoj četverogodišnjoj školi u kojoj već punih 37 godina neumorno radi učiteljica Radmila Hodinj. U školu je došla u veljači 1989. godine i ostala do danas

U radu s djecom upravo takve spontane situacije prepoznajemo kao iznimno vrijedne elemente u odgojno-obrazovnom procesu koji nas vode do daljnjeg istraživanja i razvijanja projekta koji je vođen interesom djeteta

Nova obrazovna reforma vlade Giorgije Meloni izazvala je oštre reakcije oporbe i podijelila javnost

Samo tri sveučilišta nazivaju se po istaknutim povijesnim osobama, fakulteti ih nemaju u svojim nazivima, a nazivi veleučilišta prava su mješavina imena

Riječ je o predmatematičkim i predčitalačkim aktivnostima koje istodobno pridonose razvoju osnovnih elemenata računalnog razmišljanja poput prepoznavanja uzoraka, sekvenciranja i rješavanja problema

Plan francuske vlade da studentima iz zemalja izvan Europske unije naplaćuje i do 16 puta više školarine izazvao je burne reakcije. Kako je pitanje školarina za strane studente uređeno diljem Europe, unutar i izvan EU-a?

Od ratnih zona do rudnika i logora, nova generacija videoigara pomaže muzejima oživjeti povijest i doprijeti do publike mnogo dalje od svojih zidova i izvan tradicionalnih izložbenih prostora

Rad u Kazališnom studiju otvorio mi je vrata prema većim projektima u kojima sada sudjelujem. Radom sam pokazao da mogu i s vremenom sam počeo sudjelovati u predstavama HNK-a: Slučaju vlastite pogibelji, Medeji, Cyranu, ističe Jan Rendić

Često se pitam: Zašto baš ja? Zašto je moje odrastanje trebalo biti tako teško? Zanimljivo je da bolest, koju sam imala, preživi samo tri posto djece. Preživjela sam relaps koji preživi jedno ili dvoje djece