Norveška vlada najavila je uvođenje gotovo potpune zabrane korištenja generativnih alata umjetne inteligencije za učenike osnovnih škola te ograničenu upotrebu u obrazovanju starije djece
Diljem svijeta vodi se rasprava o tome ima li umjetna inteligencija mjesto u školama, a neke studije sugeriraju da uvođenje generativne umjetne inteligencije u obrazovanje može narušiti sposobnost djece da razvijaju kognitivne i socijalne vještine.
Norveška, jedna od prvih zemalja koja je zabranila pametne telefone u školama, sada uvodi gotovo potpunu zabranu umjetne inteligencije u osnovnim školama te istodobno ograničava njihovu upotrebu i u obrazovanju starije djece kako bi se spriječio negativan utjecaj na učenje, izjavio je krajem prošlog mjeseca norveški premijer Jonas Gahr Støre.
Suočena sa znatnim padom rezultata na obrazovnim testovima, norveška je vlada 2024. godine zabranila pametne telefone u školama te ponovno dala učiteljima veće ovlasti za održavanje discipline u učionicama.
– Zbog korištenja umjetne inteligencije učenici bi mogli preskočiti važne korake u obrazovanju. Najvažnije je da naša djeca u školi nauče čitati, pisati i računati – rekao je Støre, dodajući da će nova pravila stupiti na snagu početkom nove školske godine, krajem kolovoza ove godine.
Učenici od prvog do sedmog razreda, u dobi od šest do 13 godina, prema općem pravilu ne bi trebali koristiti umjetnu inteligenciju, dok učenici viših razreda osnovne škole, u dobi od 14 do 16 godina, mogu oprezno koristiti te alate pod nadzorom učitelja, priopćila je norveška vlada. Srednjoškolci u dobi od 17 do 19 godina trebali bi naučiti pravilno koristiti umjetnu inteligenciju kako bi bili spremni za daljnje obrazovanje i rad, dodaje se.
Norveška je još 1990-ih počela uvoditi računala u učionice, a nakon pojave iPada od 2010. nadalje i tablete, čime se smanjilo oslanjanje na knjige i pisanje rukom. No, vlada je u povezanom priopćenju krajem lipnja također najavila da će predložiti zakon kojim bi se financiralo korištenje većeg broja knjiga u učionicama, čime se djelomično odustaje od trenda prelaska na digitalne naprave.
Norveška je vlada u travnju također najavila planove za zabranu korištenja društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, slijedeći trend koji su pokrenule još neke svjetske zemlje kako bi se smanjilo korištenje elektroničkih uređaja među mladima.
https://www.reuters.com/technology/norway-imposes-near-ban-ai-elementary-school-2026-06-19/
Zbog korištenja umjetne inteligencije učenici bi mogli preskočiti važne korake u obrazovanju. Najvažnije je da naša djeca u školi nauče čitati, pisati i računati – rekao je Støre, dodajući da će nova pravila stupiti na snagu početkom nove školske godine, krajem kolovoza ove godine
Predsjednik Kazahstana Kasim Žomart Tokajev potpisao je dekret "O mjerama za uvođenje umjetne inteligencije u sustav srednjeg obrazovanja Republike Kazahstan". Glavni je cilj osigurati održivi razvoj zemlje u vremenu brzog napretka umjetne inteligencije te stvaranje uvjeta za izgradnju modernog, inovativnog sustava obrazovanja kao ključnog dijela razvoja ljudskog kapitala.
Hrvatska je među prvim državama koje sustavno razvijaju kurikulum za korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju, a od iduće će školske godine biti dostupan za sve razrede, od petog razreda osnovne škole pa kroz sve razrede srednje škole, najavio je ministar
Nastavnici sve teže prate tehnološke trikove kojima se služe učenici – svjesni su nove ere prepisivanja, kao i toga da su AI alati i aplikacije poput Photomatha promijenili oblike prevara: pametni telefoni, pametni algoritmi – i sve pametnije varanje, nakon čega slijedi roditeljska obrana
Umjetna inteligencija lagano pruža korijenje u obrazovnom procesu. Postoje brojni alati koji olakšavaju učenje. No to otvara i brojna pitanja, primjerice, kako je sigurno i sa što manje negativnih čimbenika uključiti u obrazovni proces i kako osnažiti učitelje koji, koristeći se njome u nastavi, žele stvoriti dinamičnu i zanimljivu radnu atmosferu
Cilj ove izvanučioničke nastave bio je potaknuti učenike na kritičko promišljanje o utjecaju suvremenih tehnologija na svakodnevni život, kao i razvijanje vještina medijske i financijske pismenosti uz praktičan i interaktivan pristup učenju
Što je uopće umjetna inteligencija, koliko je učinkovitija od čovjeka i, s obzirom na njezine sposobnosti, hoće li nas doista jednog dana u potpunosti zamijeniti?
Brojne su pogodnosti uporabe umjetne inteligencije u obrazovanju – od pripremanja nastave do uporabe alata umjetne inteligencije za pomoć pri izvršenju raznih zadataka. Pri uporabi umjetne inteligencije treba, međutim, biti oprezan, odnosno potrebno je njome se koristiti na siguran i provjeren način
Projekt dviju osnovnih škola imao je za cilj osvijestiti učenike o opasnostima koje vrebaju na internetu te ih naučiti kako se zaštititi. Putem interaktivnih lekcija i kvizova, učenici su imali priliku naučiti o važnosti jakih lozinki, prepoznavanju phishing napada i korištenju dvofaktorske autentifikacije
Europski dan zaštite osobnih podataka još je jednom podsjetio na važnost kontinuiranog dijaloga o umjetnoj inteligenciji i njezinim posljedicama. Cilj je takvog pristupa osigurati sigurnu, etičnu i odgovorno vođenu digitalnu budućnost u kojoj će tehnologija služiti ljudima, a ne obrnuto
Nekoliko švicarskih škola u kantonu Zürich uspješno je koristilo umjetnu inteligenciju za provjeru i ocjenjivanje učeničkih domaćih zadaća. Dok se obrazovni sustav nastavlja boriti s utjecajem umjetne inteligencije i chatbotova u učionici, pristaše kažu da nova tehnologija može pomoći u smanjenju pritiska na učitelje.
Željela sam pisati o djeci i učenicima Londona, ali me taj grad toliko zaveo da razvezah o njemu. Ipak, profesionalno deformirana i još uvijek strasno naginjući dječjem svijetu, spontano tražim sadržaje te vrste, gdjegod došla. Tako je bilo i u Londonu
I mnogi manje poznati književnici imaju svoju veličinu koja za pojedine sredine ima veću vrijednost od onih najvećih, što se vidi i u nazivima škola