I mnogi manje poznati književnici imaju svoju veličinu koja za pojedine sredine ima veću vrijednost od onih najvećih, što se vidi i u nazivima škola

Na položaj Miroslava Krleže i Vladimira Nazora u školstvu nekad i danas utjecala je umjetnička vrijednost njihovih djela, prihvaćenost kod čitatelja, ali i odnos prema vladajućim ideologijama

Među imenima obrazovnih ustanova u Hrvatskoj najveći broj pripada književnicima, a za njima slijede političari, znanstvenici, likovni i glazbeni umjetnici, pedagozi i sveci

Samo tri sveučilišta nazivaju se po istaknutim povijesnim osobama, fakulteti ih nemaju u svojim nazivima, a nazivi veleučilišta prava su mješavina imena

U nazivima privatnih škola posebnosti su imena škola po njihovim vlasnicima te nazivi alternativnih i internacionalnih škola. Tek nekoliko privatnih škola, većina s mješovitim programima, ima za naslovnike povijesne ličnosti

Samostalne škole s nastavom na materinskom jeziku u Hrvatskoj imaju srpska, talijanska, mađarska i češka nacionalna manjina, a nazivi su škola po različitim modelima. Stupanj integriranosti odražava se i u nazivu škola

Po strukturi naziva srednje škole u Hrvatskoj mogu se svrstati u pet osnovnih skupina čiji nazivi, s različitom razinom preciznosti, odražavaju njihove programe

Pregledali smo popis škola u Hrvatskoj po regijama, proučili propise i običaje u davanju imena, koliko se pritom uvažava prošlost te kakvo je suvremeno stanje. Došli smo do zanimljivih podataka koji puno govore o prisutnosti prošlosti

Godina s desetcima nijansi sive ‒ od koeficijenata do novih kurikuluma

Krenulo se s dugo najavljivanom i pomno pripremanom eksperimentalnom provedbom projekta kodnog naziva „Osnovna škola kao cjelodnevna škola ‒ Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” za koju mnogi kažu da se pretvorila u cjelodnevnu nastavu. Pri kraju je i donošenje čak 148 novih strukovnih kurikuluma kojima bi se trebalo uvesti modularni pristup u obrazovanju budućih strukovnjaka. Oko nove uredbe o koeficijentima dugo su se lomila koplja i prijetilo ultimatumima da bi na kraju oni koji rade u odgoju i obrazovanju ponovno prošli kao bosi po trnju, a sve uz poklič „Za isti rad, ista plaća!”

Pitanje je koliko povratne informacije kao i one iz svih drugih istraživanja mogu biti korisne prosvjetnoj politici, prosvjetnoj vlasti, pripadajućim agencijama da na temelju njih redefiniraju i stručno usavršavanje učitelja, i formalno obrazovanje u kojemu će biti puno više dokimologije, i kurikulume pojedinih predmeta, metode poučavanja, praćenja i vrjednovanja postignuća učenika

Vlada uporno želi prikazati kako na temelju Zakona o plaćama i novim uredbama o koeficijentima želi ispraviti nepravde u plaćama. Njezin je kredo – jednaka plaća za jednak rad, no dublji uvid u predložene koeficijente pokazuje da su razlike i dalje prisutne, uz nove nelogičnosti. Jer, i po famoznim novim koeficijentima koji su i dalje na stolu i navodno podložni korekcijama ˗ a sindikati se o njima trebaju očitovati do 8. veljače ˗ biti tajnica, spremačica, domar ili računovotkinja u školi nije plaćom isto kao i imati 'radnu knjižicu' u nekoj od drugih javnih ustanova

Vlada uporno želi prikazati kako na temelju Zakona o plaćama i novim uredbama o koeficijentima želi ispraviti nepravde u plaćama. Njezin je kredo – jednaka plaća za jednak rad, no dublji uvid u predložene koeficijente pokazuje da su razlike i dalje prisutne, uz nove nelogičnosti. Jer, i po famoznim novim koeficijentima koji su i dalje na stolu i navodno podložni korekcijama – a sindikati se o njima trebaju očitovati do 8. veljače – biti tajnica, spremačica, domar ili računovotkinja u školi nije plaćom isto kao i imati ‘radnu knjižicu’ u nekoj od drugih javnih ustanova...