Učionica 2. d razreda toga dana izgledala je posve obično. Klupa do klupe, torbe pod stolovima, tiho šuštanje bilježnica i pogled na sat koji najavljuje još jedan idući. Ništa nije upućivalo na to da će se taj prostor, barem na kratko, pretvoriti u mjesto susreta s više od jednog stoljeća života
Hilda Hećej
Rođena 1918. godine u slavonskom Suhopolju, Hilda Hećej u životu je promijenila šest država, doživjela tri rata i svjedočila promjenama koje su oblikovale cijelo jedno stoljeće Piše Kaja Brkić, 2. r., XVI. gimnazija, Zagreb Vrata su se otvorila tiše nego inače. Ušla je Hilda Hećej – najstarija osoba u Hrvatskoj. Sitna, ali uspravna, sporih i sigurnih koraka. Nije tražila pažnju, ali ju je dobila istog trena. U trenutku kada je sjela za katedru, učionica se umirila bez ijedne izgovorene riječi. „Nemojte se uplašiti, ja sam mala, ali tvrdoglava”, našalila se na samom početku i time razbila početnu nelagodu. Ispred kamere, iza stoljeća Rođena 1918. godine u slavonskom Suhopolju, Hilda Hećej u životu je promijenila šest država, doživjela tri rata i svjedočila promjenama koje su oblikovale cijelo jedno stoljeće. Ipak, u razgovoru s nama nije djelovala kao osoba koja pripada prošlosti. Unatoč slabijem sluhu i vidu, bila je vedra, pribrana i otvorena, spremna slušati i odgovarati, bez distance koja se često očekuje od nekoga s tolikim iskustvom. „Ja sam se svega nagledala, ali nisam se prestala čuditi”, rekla je mirno. U našu je školu došla povodom dokumentarnog filma Renate Poljak koji se o njoj snima, već drugog (ime prvog je Šume šume), no susret je vrlo brzo prerastao okvire običnog gostovanja. Postao je razgovor. Bez unaprijed pripremljenih pitanja, bez stroge strukture. Tema je bilo mnogo – pisanje, rat, sport, starost, ljudi – a svaka se nadovezivala na prethodnu, kao da se sama od sebe nameće. Razgovor su moderirali Matko Amadin (Hildin unuk) i profesorica *** Pisanje nije tražilo publiku Pisati je počela s petnaest godina. U vrijeme kada se pisalo bez publike i bez očekivanja. Tijekom života objavila je dvije knjige pod pseudonimima. Razlog, kako kaže, nije bio skrivanje, nego sloboda. „Ljudi su znatiželjni, a znaju biti i zločesti”, rekla je uz osmijeh. „Neki bi rekli – što ova piše gluposti. A važno je pisati kako god, jer čovjek mora moći izraziti ono što osjeća.” Pisanje za nju nikada nije bilo pitanje priznanja, nego unutarnje nužnosti. „Ako to ne izbaciš iz sebe, ostane u tebi”, dodala je kratko. Književnost za Hildu Hećej nije teorijski pojam. Ona ne govori o stilovima i pravcima, nego o potrebi. Danas više ne čita jer joj vid slabi, ali ističe da je nekada čitala samo dobre knjige. „Gluposti nisam nikad voljela čitati”, rekla je otvoreno. Smatra da je sve teže pronaći kvalitetno štivo jer ljudi nemaju vremena. „Današnji život previše je naporan”, zaključila je, ali je odmah dodala da unatoč svemu vjeruje u mlade: „Vi danas imate puno više prilika nego mi. To može biti samo dobro.” Što rat pokaže o ljudima Razgovor se potom, gotovo neprimjetno, dotaknuo ratnih tema. Hilda Hećej proživjela je Prvi svjetski rat kao dijete, Drugi svjetski rat kao mlada žena i Domovinski rat u starosti. U Drugom svjetskom ratu bila je na strani partizana. O ratu ne govori opširno niti dramatično. „Rat je gadna stvar. Jako gadna stvar”, rekla je bez zadrške,
Nastavite čitati uz pretplatu
Otključajte cijeli članak, stručne savjete i digitalnu arhivu Školskih novina.
Odaberite pretplatu koja odgovara vašim navikama čitanja.
Duljina pretplate
Godišnja
Vrsta pretplatnika
Fizička osoba
UPOZNAJTE NAS
Ogledni primjerak
Upoznajte Školske novine
Besplatno
Ukoliko još niste sasvim sigurni da se želite pretplatiti, ovdje možete naručiti broj Školskih novina. Ogledni primjerak može se naručiti samo jednom i pod uvjetom da ranije niste bili pretplaćeni na naše novine.
Pretplatite se na naše tiskano izdanje koje uključuje i potpuni pristup digitalnom sadržaju na našoj platformi, uključujući i digtalna izdanja tjednika.
ČITAJTE BILO GDJE
Digitalna
Godišnja pretplata
53,00 €
53,00 €
Ukoliko se želite pretplatiti na naš sadržaj ali ne želite primati tiskana izdanja možete se pretplatiti isključivo na pristup digitalnom sadržaju putem naše platforme.