Značajne razlike u nazivima privatnih i javnih škola - Školske novine
Kako škole dobivaju nazive (V. dio)
Značajne razlike u nazivima privatnih i javnih škola
✦Za pretplatnike
Školske novine
U nazivima privatnih škola posebnosti su imena škola po njihovim vlasnicima te nazivi alternativnih i internacionalnih škola. Tek nekoliko privatnih škola, većina s mješovitim programima, ima za naslovnike povijesne ličnosti
Najbolje, s obzirom na broj privatnih škola, stoji Poljska, nešto slabije Mađarska, Češka i Slovačka, a na trećoj su razini razvijenosti Hrvatska, Slovenija, Rusija i druge postsocijalističke zemlje U Hrvatskoj, kao ni u drugim zemljama bivše Jugoslavije, privatno školstvo još nije integrirano u obrazovni sustav, nego zapravo predstavlja tržišnu alternativu javnom školstvu po slobodnom izboru zainteresiranih poduzetnika Privatne škole u Hrvatskoj osnivaju se tek nakon uspostave Republike Hrvatske pa nemaju, kao javne i vjerske škole, dugu tradiciju. Za vrijeme socijalističkog poretka nije ih, naime, bilo moguće osnovati jer je u školstvu, kao i u gospodarstvu, kulturi itd. dominiralo „društveno vlasništvo”. Stoga je danas privatno školstvo u Hrvatskoj mnogo slabije razvijeno nego u drugim, pogotovo zapadnim, zemljama u kojima ima dugu tradiciju, a to vrijedi i za ostale bivše socijalističke zemlje. U Hrvatskoj ne postoji službeni popis svih privatnih škola zbog nesređenosti toga školskog područja. Na njegovu fluidnost utječu promjene naziva i programa te osnivanje i ukidanje ovih škola, o čemu slobodno odlučuju njihovi privatni osnivači, odnosno vlasnici. Stoga se nigdje (prema podacima na internetu) službeno ne navodi točan broj ovih škola, nego se procjenjuje da u Hrvatskoj ima oko 10 osnovnih, oko 15 gimnazija i oko 60 strukovnih privatnih škola. Tržišna alternativa Skupina privatnih škola u Hrvatskoj (uključujući i vjerske) obuhvaća tek oko 2 posto svih učenika u osnovnim i oko 4 posto učenika u srednjim školama pa po tome ove škole ne utječu znatno na opće stanje obrazovnog sustava. Slično je i u drugim bivšim socijalističkim zemljama. Najbolje, s obzirom na broj privatnih škola, stoji Poljska, nešto slabije Mađarska, Češka i Slovačka, a na trećoj su razini razvijenosti Hrvatska, Slovenija, Rusija i druge postsocijalističke zemlje. U Hrvatskoj, kao ni u drugim zemljama bivše Jugoslavije, privatno školstvo još nije integrirano u obrazovni sustav, nego zapravo predstavlja tržišnu alternativu javnom školstvu po slobodnom izboru zainteresiranih poduzetnika. Najrazvijenije je privatno školstvo u Nizozemskoj (70 posto škola) i Belgiji (50 posto), gdje je sustav financiranja i upravljanja hibridan, tj. država gotovo u potpunosti financira privatne škole kojima najčešće upravljaju vjerske zajednice. U Hrvatskoj postoje privatni vrtići, osnovne, srednje i visoke škole. Ovdje ćemo prikazati nazive osnovnih i srednjih škole (gimnazije i strukovne škole). Sve škole u svom nazivu imaju riječi privatna, a neke i sintagmu s pravom javnosti, što je potrebno zato što ima i privatnih škola bez prava javnosti koje izdaju diplome za neko uže područje znanja ili vještina. Posebna su skupina „alternativne škole” koje ne rade po standardnom obrascu javnih škola (predmetno-razredno-satni sustav), nego imaju specifičnu organizaciju, vremenik rada, pa i izvore znanja (neke nemaju udžbenike). U njihovu je nazivu obično naziv obrazovne koncepcije po kojoj su ustrojene
Nastavite čitati uz pretplatu
Otključajte cijeli članak, stručne savjete i digitalnu arhivu Školskih novina.
Odaberite pretplatu koja odgovara vašim navikama čitanja.
Duljina pretplate
Godišnja
Vrsta pretplatnika
Fizička osoba
UPOZNAJTE NAS
Ogledni primjerak
Upoznajte Školske novine
Besplatno
Ukoliko još niste sasvim sigurni da se želite pretplatiti, ovdje možete naručiti broj Školskih novina. Ogledni primjerak može se naručiti samo jednom i pod uvjetom da ranije niste bili pretplaćeni na naše novine.
Pretplatite se na naše tiskano izdanje koje uključuje i potpuni pristup digitalnom sadržaju na našoj platformi, uključujući i digtalna izdanja tjednika.
ČITAJTE BILO GDJE
Digitalna
Godišnja pretplata
53,00 €
53,00 €
Ukoliko se želite pretplatiti na naš sadržaj ali ne želite primati tiskana izdanja možete se pretplatiti isključivo na pristup digitalnom sadržaju putem naše platforme.