Nazivi škola nacionalnih manjina: odraz međunacionalnih odnosa

Ukupno je 285 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj u kojima se izvodi neki od obrazovnih programa kojima se ostvaruje pravo nacionalne manjine na školovanje na materinskom manjinskom jeziku i pismu U Hrvatskoj postoji 57 osnovnih i 12 srednjih škola nacionalnih manjina po A programu, 5 osnovnih i 1 srednja škola po B programu i 185 osnovnih i 28 srednjih škola u kojima se izvodi C program U protekla dva broja Školskih novina prikazali smo način oblikovanja i modele naziva redovitih osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj s nastavom na hrvatskom jeziku. Ti se modeli primjenjuju i na škole za djecu nacionalnih manjina, no njihovi nazivi imaju i neke posebnosti koje proizlaze iz Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (2000. godina). U članku 5. toga Zakona stoji: „Nazivi školske ustanove s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine i tekst njezina pečata i žiga ispisuju se na hrvatskom jeziku i latiničkom pismu i na jeziku i pismu nacionalne manjine.” Ta se odredba, međutim, u praksi primjenjuje u nekoliko inačica od kojih neke nisu posve dosljedne slovu zakona. Tri programa Za razumijevanje pitanja naziva ovih škola važno je znati da se nastava u njima može organizirati po tri vrste programa: program A podrazumijeva izvođenje cjelokupne nastave na jeziku nacionalne manjine (te su škole u pravilu samostalne, tj. matične te mogu imati i područne odjele), po programu B nastava je dvojezična, tj. na manjinskom jeziku predaju se samo identitetski predmeti (materinski jezik, povijest, zemljopis, umjetnički predmeti), a organizirana je u sastavu redovitih škola na hrvatskom jeziku, a program C sadrži njegovanje jezičnih i kulturnih osobitosti nacionalne manjine u obliku dopunske ili izborne nastave u školama na hrvatskom jeziku. Koji se program primjenjuje, ovisi o broju učenika iz manjine pa postoje škole sa samo manjinskom nastavom, no takva nastava postoji i u školama na hrvatskom jeziku u kojima su organizirani posebni manjinski odjeli po nekom od tri modela za učenike koji žive na školskom području. Manjinski odjeli i skupine mogu imati manji broj učenika nego škole na hrvatskom jeziku, čime se dodatno štiti pravo manjina na njegovanje vlastitog jezika i kulture. Važno je napomenuti da po zakonu ne mogu postojati etnički zatvorene škole, rezervirane samo za manjine. Sve su škole u Hrvatskoj otvorene za svu djecu, a „čiste” manjinske škole, tamo gdje postoje, posljedica su demografske situacije u mjestima gdje žive samo ili pretežno pripadnici manjine. Ipak, različit je stupanj integriranosti pojedinih manjina u širu zajednicu, što ovisi o povijesnim odnosima, jeziku i kulturi manjine u odnosu na većinski narod, a to se izravno odražava i na nazive škola. Odvojeni odjeli Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj žive pripadnici 23 nacionalne manjine s ukupno 240 tisuća pripadnika, što čini 6,2 posto ukupnog stanovništva. Najbrojnija su nacionalna manjina Srbi kojih po popisu ima 123.892 i čine 3,20 posto