Godina s desetcima nijansi sive ‒ od koeficijenata do novih kurikuluma
Krenulo se s dugo najavljivanom i pomno pripremanom eksperimentalnom provedbom projekta kodnog naziva „Osnovna škola kao cjelodnevna škola ‒ Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” za koju mnogi kažu da se pretvorila u cjelodnevnu nastavu. Pri kraju je i donošenje čak 148 novih strukovnih kurikuluma kojima bi se trebalo uvesti modularni pristup u obrazovanju budućih strukovnjaka. Oko nove uredbe o koeficijentima dugo su se lomila koplja i prijetilo ultimatumima da bi na kraju oni koji rade u odgoju i obrazovanju ponovno prošli kao bosi po trnju, a sve uz poklič „Za isti rad, ista plaća!”
• MEĐU NAMA
Sve silne rasprave o tome kakvo obrazovanje želimo za našu djecu uglavnom kreću od posve pogrješne premise u kojoj se zaboravlja jedna notorna činjenica, a to je da se danas poslovi mijenjaju svakih pet godina i odgoj za budućnost razlikuje se od onoga za što smo mi pripremljeni, a to je odgoj za tehnološku civilizaciju koje nema već barem tridesetak godina. I dalje robujemo klasičnom školskom sustavu u kojemu je strogo definiran set znanja i predmetnih kurikuluma te ocjena koje govore na kojoj je razini učenik svladao predviđene sadržaje…
• IZ RAVNATELJSKOG KUTA
U euforiji početka Europskog prvenstva i očekivanja da kapetan Luka povede svoje nogometno društvo u još jednu nezaboravnu avanturu, „zagazili smo” u posljednji tjedan nastave. Naravno da će upravo zbog navijačke groznice u ovim danima izgledati kao da je „sve stalo”, no za mnoge djelatnike u školama tek kreće dodatni posao. Ne ću ovdje govoriti o silnim administrativnim zaduženjima koje razrednici moraju obaviti, niti o činjenici da se matične knjige i ocjene svih učenika (unatoč drugačijim najavama) i nadalje moraju upisivati kemijskom olovkom, već o onome što čeka pojedine učitelje – „druženje” s učenicima kojima su zaključene jedinice...
• RAZGOVOR Željko Stipić, predsjednik Hrvatskog školskog sindikata Preporod
Ne sumnjam da će uvijek biti onih koje će povezivati ideja o potrebi boljeg, drugačijeg i poštenijeg sindikata među školskim sindikatima. Ako ostanemo vjerni obilježjima svog dosadašnjeg djelovanja, a ne vidim razloga da ne bude tako, uvijek će među radnicima u školama biti onih koji ne samo da žele biti sindikalno organizirani, nego im i nije svejedno u kojem su sindikatu, onih koji će razumjeti smisao preinačene Descartesove misli: Mislim, dakle, Preporod
• Ministarstvo objavilo bodovne pragove za srednje škole
Najviši bodovni pragovi već tradicionalno su u zagrebačkim gimnazijama, a 20 je bodova razlike i među minimalnim pragovima za program ekonomista: u Kninu je potrebno 40 bodova, Benkovcu 46, Dubrovniku 54, a u Zagrebu 60 ili višeMinistarstvo objavilo bodovne pragove za srednje škole
• Dodijeljene Državne nagrade tehničke kulture „Faust Vrančić”
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim pojedincima za trajan doprinos i ukupnu djelatnost u razvoju tehničke kulture, kao i za iznimne rezultate trajne vrijednosti na unapređivanju i razvoju znanstvenog i tehničkog opismenjivanja
• Dodijeljene nagrade „Luka Ritz” za promicanje tolerancije i škole bez nasilja
Nagrada učenicima sastoji se od skulpture, posebnog priznanja u obliku povelje i jednogodišnje stipendije u iznosu od 150 eura mjesečno
• REPORTAŽA Osnovna škola Generalski Stol
Mi smo škola s iznimnim odnosom među zaposlenicima, međusobno se poštujemo, imamo konstruktivnih rasprava pa i malih sukoba, ali mi smo velika obitelj. Sve radimo dogovorno. Za svaki dobar prijedlog nalazimo način da ga se i realizira i kod nas nema one rečenice da nešto nije moguće. I to je najveća prednost kolektiva u kojemu je uvijek pozitivna energija, jer u takvom se ozračju uvijek mogu roditi i ostvariti mnoge ideje i zamisli ‒ ravnateljica Dijana Zadrović
• Osnovna škola Retkovec, Zagreb u programu Erasmus+
Disleksija se očituje kao smetnja u stjecanju jezične kompetencije, a temelji su joj neurološkoga podrijetla. Učenje stranih jezika poseban je izazov za učenike i učenice s disleksijom, a učitelji su suočeni s teškim zadatkom. Stoga je svrha projekta pružiti podršku učiteljima njemačkog jezika u radu s učenicima s disleksijom
• OŠ „Ljudevit Gaj”, Krapina – PŠ Donja Šemnica Razredni projekt „Želiš? Učini!”
Kako nastavu učiniti zabavnijom, a učenje sadržaja iz knjige povezati sa životom i pritom još više naučiti pokazuje i razredni projekt učenika 3. i 4. razreda Područne škole Donja Šemnica u kojemu su učenici učili peći kolače, saditi jagode, šivati, pa čak i pisati nogom! Jer, sve se može kad se male ruke slože!
• Hrvatsko knjižničarsko društvo organiziralo 7. Dan bajki i priča
Upoznavanje usmene tradicije te tradicionalnih i suvremenih pripovjedača priča, hrvatskih i stranih, može nam pružiti uvid u bogatstvo načina pripovijedanja i prenošenja priča. Traženje odgovora na pitanje kako nam pričanje tradicionalnih priča pomaže u našem (suvremenom) životu također je dobar put prema kvalitetnom pripovijedanju
• U Ogulinu održan 19. Ogulinski festival bajke
Ogulinski je festival bajke kulturno-turistička manifestacija u Ogulinu koja se održava od 2006. godine. Potaknut je stvaralaštvom Ivane Brlić-Mažuranić koja je rođena u Ogulinu. Ogulinski festival bajke, koji je namijenjen djeci i mladima, jedinstveni je događaj koji spaja kulturu, umjetnost i tradiciju, nudeći nezaboravno iskustvo za sve, bez obzira na dob
• PRAVO | Naknada troškova prijevoza | Đurđica Šoić, dipl. jur.
• PSIHOLOGIJA | Putem oko svijeta uz ocjene | Sanja Režek, psiholog
• ZDRAV ŽIVOT | Liječenje bolnih križa | dr. Ivo Belan
• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Prvašići pali na godinu
• Budinščina: OŠ Vladimir Nazor | Dan škole u znaku Znanstvenog tjedna
• Dugo Selo: OŠ Josipa Zorića | Prespavanac četvrtog razreda ‒ noć za pamćenje
• Varaždin: Prva privatna gimnazija | Kemija u rudniku, likovni pred Van Goghom…
• Kako spojiti glagoljicu i matematiku
Kako treba izgledati školovanje u doba umjetne inteligencije
U eseju objavljenom 2000. godine, dvije godine nakon osnivanja Googlea, američki edukator E. D. Hirsch pobio je argument da uvijek možemo samo potražiti informaciju: „U kognitivnoj psihologiji postoji konsenzus da je za stjecanje znanja potrebno znanje. Da, internet nam je stavio mnoštvo informacija nadohvat ruke, ali da bismo se mogli koristiti tim informacijama već unaprijed moramo imati skladište znanja”
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije