Pozitivan stav može pomoći u borbi protiv bolesti

Smirili ste se na trenutak da biste uživali u lijepom sunčanom danu. Vaša beba u kolicima pruža vam ruke da je podignete. Sretni trenutci, u svakom slučaju. Znanstvenici smatraju da pozitivna raspoloženja koja stvaraju takvi trenutci mogu imati suptilan, ali ipak djelotvoran učinak na zdravlje. Novo zdravstveno područje, nazvano psihoneuroimunologija, otkriva vezu između mozga i imunološkog, obrambenog sustava. Ispitivanja su pokazala da društveno aktivni ljudi i osobe koje žive u sretnom braku imaju i jači imunološki sustav i žive duže nego manje aktivni, odvojeni, rastavljeni. Optimizam je još jedan jaki zdravstveni čimbenik. Istraživanja su pokazala da su oni koji su bili najpesimističniji u svojim dvadesetima češće obolijevali od težili bolesti u dobi od 40, 50 i 60 godina života. U ispitivanjima žena s napredovalim rakom dojke, najduže razdoblje preživljavanja nakon terapije imale su, razumljivo, one koje nisu više pokazivale simptome bolesti, ali su istodobno i zadržale visok stupanj životnog veselja i zadovoljstva. Čak i u slučajevima manje ozbiljnih oboljenja, kao što je prehlada, smatra se da postoji veza između te bolesti i psiholoških čimbenika. U jednom je istraživanju uočeno da su pesimisti bili skloniji infekciji prehlade nego druge osobe. Zanimljivo, čak i osjet ljubavi, doživljaj ljubavnih osjećaja, u nekih je ljudi rezultirao povećanim lučenjem u slini imunoglobulina A, kemijskog spoja koji zaštićuje od infekcija dišnog sustava. Znanstvenici su dokazali da mozak i imunološki sustav međusobno komuniciraju, kao i drugi sustavi u organizmu. Postoje stotine snažnih biokemijskih spojeva koji prenose poruke u oba smjera. Poznato je da mnogi od tih spojeva imaju jak učinak na raspoloženje i emocije i preko svoga molekularnog sastava omogućuju razumijevanje veze između stanja psihe i stanja zdravlja. Danas je poznato da su monociti ‒ imunološke stanice koje pomažu zacjeljivanje rana, obnovi tkiva i uništavanju bakterija ‒ osjetljivi na neuropeptide, kemijske spojeve koji se stvaraju u mozgu. Začuđujuće, posebno velika koncentracija stanica koje luče neuropeptide nalazi se u onim dijelovima mozga koji kontroliraju emocije. U eksperimentu provedenom na Institutu za rak sveučilišta u Pittsburghu voditelji programa fokusirali su se na pacijente oboljele od raka, ali čija je bolest bila u povlačenju. Svrha je programa pokušati psihološkim treninzima povećati otpornost bolesnika. Pacijenti su prošli osmotjedni program vježbi relaksacije i trening neprihvaćanja poraza u borbi protiv bolesti. Cilj je bio poučiti pacijente kako se nositi s bolešću i učiniti ih optimističnijima. Kod onih bolesnika koji su bili uključeni u program prirodne „stanice ubojice” (koje zaštićuju organizam od rasta tumora) bile su aktivnije nego kod pacijenata koji su primili samo standardnu medicinsku skrb. Biti pun nade, optimističan ‒ može poboljšati kvalitetu života. Pred znanstvenicima je i dalje izazov da utvrde može li nada stvarno utjecati na imunološki sustav.