Kako postići prednost u borbi protiv raka?

Individualna borba protiv raka zahtijeva našu stalnu brigu i oprez. Koje se preventivne mjere danas smatraju najdjelotvornijima? Većina se liječnika slaže da bi se od 50 do 70 posto svih slučajeva raka moglo spriječiti kad bismo svi u svom životu proveli sljedeće promjene u načinu života i prehrani. Cigarete su prve na ljestvici rizičnih čimbenika. Kad bi svi pušači prestali pušiti, 3 posto svih smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom pluća, usta, grkljana i jednjaka moglo bi biti izbjegnuto. Dakako, ni pasivno pušenje ne smije se zanemariti. Kod nepušača se rizik od raka povećava za 50 posto ako živi s pušačem. Oni koji piju veće količine alkohola izloženi su jako povećanom riziku raka ustiju, ždrijela i jetre. Već sam alkohol dovoljno je loš, ali ako je povezan s cigaretama, onda je to dvostruki udarac za zdravlje pojedinca. Ako govorimo o broju slučajeva raka koji bi se mogao spriječiti, onda je izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu važnije nego ostaviti cigarete i alkohol zajedno. Mnoga istraživanja povezuju prekomjerno sunčanje s pojavom smrtonosnog raka kože ‒ melanoma. Zato treba koristiti kvalitetno zaštitno sredstvo, imati na sebi zaštitnu odjeću, kapu i sunčane naočale. Najvažnije „uradi sam” kontrole pregled su dojki kod žena i pregled testisa kod muškaraca. Najvažnija pretraga koju liječnik obavlja jest tzv. papa-test i pregled zdjeličnih organa, fizikalni pregled dojki, mamogram i pregled u vezi s rakom debelog crijeva. Znanstvena saznanja povezala su gojaznost s povećanim rizikom raka debelog crijeva, dojki, prostate, žučnog mjehura i ženskih genitalnih organa. Tjelovježba je odlučujuća u kontroli debljine. Istraživanja pokazuju da ljudi sjedećih zanimanja i sjedećeg načina života imaju veći rizik od raka debelog crijeva. Nedavne studije pokazuju da različite tehnike za olakšavanje stresa mogu rezultirati mjerljivim promjenama u imunološkom sustavu. Teško je znanstveno dokazati da optimističko gledanje na život može pomoći u prevenciji raka, ali mnogi liječnici smatraju da osobe s pozitivnim životnim stavom uglavnom manje puše i imaju bolje prehrambene navike. Čimbenici iz okoline također su rizični. Radioaktivni element radon drugi je najvažniji uzrok raka pluća, odmah iza pušenja pa je važno kontrolirati koncentraciju radona u svojoj kući. Industrijski i poljoprivredni otrovi također su visoko rizični. Postoje ispitivanja koja povezuju industrijske agense kao što su pesticidi, nikal, krom, azbest i vinil-klorid s povećanim rizikom raka. Međutim, oni su ipak ograničenog dometa. Danas se smatra da su sastojci u hrani vjerojatno odgovorni za oko 35 posto svih slučajeva raka. Nitriti koji se primjenjuju u obradi određenih vrsta mesa najviše zabrinjavaju stručnjake. Ti se spojevi zaista povezuju s povećanim rizicima od raka. Prati voće i povrće kako bi se odstranili različiti kemijski ostatci na njima dobra je zdravstvena praksa koja samo donekle smanjuje rizik. Inače, stručnjaci smatraju da se danas malo pretjeruje sa zdravstvenim