Loše vijesti

Novine i televizijske postaje svakodnevno donose vijesti koje su obeshrabrujuće. Kako reagiramo na njih? Psiholozi kažu da su ljudske reakcije isto toliko različite kao što su različite i njihove ličnosti. Neki ljudi mogu biti danima uznemireni zbog nekih velikih katastrofa. S druge strane postoje oni koji su u stanju sve te događaje oko sebe mirno promatrati, a da ih to ni najmanje ne dirne. Postoji li normalan, zdrav način reagiranja na loše vijesti? Može li se biti dobro informiran građanin, a da vam se ne „ledi krv u žilama”? Je li problem u svijetu, informativnim medijima ili u nama? Dosta je neslaganja među stručnjacima, ali svi se slažu da uz pomoć boljeg razumijevanja sredstava javnog informiranja i naših vlastitih reakcija možemo pronaći bolji način tretiranja vijesti i loših vijesti. Zbog osvajanja što većeg broja čitatelja ili gledatelja mediji ih nastoje privući velikim naslovima, makar u sadržaju i ne bili toliko važni. Javnost je sklona primanju uzbudljivih i potresnih vijesti, ali paradoksalno je da te loše vijesti, koje fasciniraju mnoge, istodobno mogu potkopati i oštetiti psihološki blagostanje nekih ljudi. Ovdje navodimo nekoliko loših, nezdravih reakcija ljudi na loše vijesti. Povezivanje sa sobom. Bez obzira na to o kojoj se lošoj vijesti radi, ima ljudi koji je odmah povezuju sa sobom, radije nego da je smatraju slučajnim događajem koji s njima nema apsolutno nikakve veze. Takva situacija samo potvrđuje pesimistički, depresivni stav i pogled tih ljudi. Isključivanje iz događaja. Tu spadaju oni koji čuju loše vijesti, ali se potpuno isključe iz svega i ostanu ravnodušni. Reakcija zanesenjaka. Postoje osobe koje na neki način upotrebljavaju loše vijesti kako bi opravdali nastavljanje svog načina života, a koji vode zaneseno, neobuzdano. Oni kao da kažu: „Mene pustite da uživam i živim, bez velikih briga i bez velike grižnje savjesti. Imam samo jedan život, a i on ne traje dugo.” Reakcija zadovoljstva. Ima ljudi koji rado prime vijesti o nekom nasilju, ne zato što se tom nasilju posebno raduju nego zato što su tada još više uvjereni da njih same ništa loše ne može pogoditi. Jedna od najboljih reakcija jest razumna budnost i oprez. To znači da ti ljudi ovako razmišljaju: svijet je nepredvidljiv, svijet u osnovi nije fer, svijet donosi i sreću i nesreću, neovisno o tome čemu se nadam, molim, što sanjam ili želim. Dakle, što učiniti? Isključiti televizor, ne čitati novine? No, naša je odgovornost kao građanina demokratskog društva da budemo informirani, a osim toga ne možemo isključiti televizor ili novine zauvijek. Postoje i drugi načini kako se odnositi prema vijestima. Prvi je korak biti selektivan, izbirljiv „potrošač” vijesti. Mnogi stručnjaci kažu da su novine općenito bolji izbor nego TV ili radio, zato jer imaju više prostora za objašnjenja. Psiholozi naglašavaju da postoje mnogi načini da se svjesno prihvati zdraviji odnos, stav prema lošim vijestima. Doktorica Friedman savjetuje: „Što god pročitali, umanjite svoju