Koža – najveći organ tijela

Njezina mehanička zaštita odnosi se na mehaničke, termičke i kemijske inzulte, kao i na mehaničko prodiranje klica s površine kože ili iz vanjskog svijeta u organizam. Na površini kože nalazi se kiseli plašt koji koči množenje mikroba i gljivica. Koža regulira temperaturu tijela. Pri tome je od osobite važnosti isparavanje znoja s površine kože. Znojem se izlučuju arsen, živa, jod, brom i neki drugi elementi. Žlijezde lojnice izlučuju dnevno od 1 do 2 grama loja. Kao i znojnice, i one su pod kontrolom središnjeg živčanog sustava. Koža skuplja u sebi ne samo veće količine vode, elektrolita, nego i supstancije koje nastaju u tijelu poremećenim metabolizmom ugljikohidrata, proteina, lipoida i urata. Velik broj oboljenja s poremećenim metabolizmom tvari odražava se i na koži. Koža kao organ senzibilnosti posjeduje velik broj živčanih vlakana. Živčani receptori služe kao zaštita. Postoje receptori za osjet, pritisak, temperaturu i bol. Svrbež izazivaju mnogi čimbenici: mehanički, termički, aktinički, biljke, sekreti tijela, paraziti, gljivice, promjene u sastavu krvi, bolesti jetre i gastrointestinalna oboljenja. Resorptivna moć kože manifestira se svojstvom da njezina površina prima izvjesne tvari. Kao imunitetni organ stekla je to svojstvo time što je izložena zarazama klica koje potječu iz vanjskog svijeta i iz unutrašnjosti tijela. Stekla je svojstvo stvaranja antitijela protiv bakterija. Ta se antitijela stvaraju u koži deset puta jače nego u drugim tkivima tijela. Razumljivo, paralelno s poremećajem ravnoteže u organizmu i koža je podložna mnogim oboljenjima, upalnim (akutnim i kroničnim), tumoroznim (dobroćudnim i zloćudnim), autoimunološkim, metaboličkim, virusnim, traumama i drugima oboljenjima. Pretjeranim korištenjem kozmetičkih preparata kožu možemo izložiti agresivnim kemijskim spojevima, koji mogu poremetiti njezinu funkciju. S godinama koža gubi svoju elastičnost, stvaraju se bore, a na nekim se mjestima koža stanjuje i suši. Razumno je voditi temeljitu brigu o svojoj koži, često je kontrolirati i na vrijeme reagirati ako se na njoj pojave neke sumnjive promjene. Barem je taj organ lako dostupan redovnom nadzoru. Kad je riječ o redovnom nadzoru, ovdje želim skrenuti čitatelju pažnju na najzloćudniji kožni tumor, a to je melanom. Neki posebno pigmentni madeži mogu se pretvoriti u melanom. Najbolje je ne iritirati ih kemikalijama, a valja izbjegavati i mehaničke pritiske. Kod svake eventualne promjene madeža, u boji, veličini, širenju i eventualnom krvarenju, potrebno je odmah zatražiti mišljenje dermatologa.