Hoće li se ovoga puta prosvjeta izboriti za status djelatnosti

• TEMA BROJA Štrajk upozorenja bio je zadnja prilika prije ozbiljnijih sindikalnih akcija

Hoće li se ovoga puta prosvjeta izboriti za status djelatnosti

Prema posljednjim najavama jasno je da sindikati ne kane stati. Nisu impresionirani nijednim dosadašnjim potezom Vlade, a bilo ih je nekoliko: od početnog pomirljivog tona premijera Andreja Plenkovića i poziva na dijalog, preko prilično radikalne odluke Vlade da dani provedeni u štrajku ne će biti plaćeni, pa do nikad viđenog pokušaja mobilizacije ravnatelja škola i učenika (prvima je dana obveza organizirati nastavu kako god znaju, drugima dolazak u školu), a onda i rijetko hladne poruke ministra Radovana Fuchsa organizatorima nakon štrajka ‒ „Niste me impresionirali”…

Poslova i zadataka na unaprjeđivanju nastave materinskog jezika doista je puno, a sudionici simpozija upućuju ih kao upozorenje, molbu ili apel ne samo obrazovnoj politici nego i Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agenciji za odgoj i obrazovanje pa konačno i svim voditeljima županijskih stručnih vijeća, učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika kako bi ih sve potaknuli na razmišljanje o aktivnostima i rješenjima kojima svatko iz svoje domene mogu pridonijeti tom temeljnom cilju

U suradnji Hrvatskog školskog muzeja i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu otvorena je izložba „Lutke izvan kazališta” u galeriji muzeja „Školica za 5”. 

Prema posljednjim najavama jasno je da sindikati ne kane stati. Nisu impresionirani nijednim dosadašnjim potezom Vlade, a bilo ih je nekoliko: od početnog pomirljivog tona premijera Andreja Plenkovića i poziva na dijalog, preko prilično radikalne odluke Vlade da dani provedeni u štrajku ne će biti plaćeni, pa do nikad viđenog pokušaja mobilizacije ravnatelja škola i učenika (prvima je dana obveza organizirati nastavu kako god znaju, drugima dolazak u školu), a onda i rijetko hladne poruke ministra Radovana Fuchsa organizatorima nakon štrajka ‒ „Niste me impresionirali”

Ovom izložbom akademski slikar Dubravko Kastrapeli predstavlja selekciju recentnih ilustracija različitih formata izvedenih u različitim likovnim tehnikama inspiriran prvenstveno ozračjem Gervaisovih pjesama koje su u sebi nosile čitav spektar emocija, od malih radosti i prpošnosti života pa sve do blage tuge i melankolije koja je u prvi plan isticala sjetu u prikazu smiraja života

Posebna je vrijednost ovog razigranog i vedrog mjuzikla činjenica da su autorice tri riječke učiteljice. Scenaristica je Iva Močibob, učiteljica hrvatskog jezika, a redateljsku palicu preuzele su Ana Cvitak i Jelena Fabijan, učiteljice razredne nastave

Ponekad mi se čini da smo glumci s bezbroj uloga: odgajatelj, medijator, psiholog, pedagog, liječnik, rukovoditelj, političar, kućni majstor, odvjetnik, arhitekt, policajac, socijalni radnik, osoba za sigurnost, prijatelj, menadžer, odvjetnik... i da ne nabrajam više, u konačnici i ravnatelj. Nerijetko imamo osjećaj da nas mnogi u svim tim ulogama smatraju statistima, ponekad su nam potrebni iznimni napori da bismo zadovoljili sve u sustavu, a ponajviše učenike, radi kojih smo svi u školama. Roditelji često nisu ni svjesni koliko je njihovo značenje u partnerstvu sa školom u kojemu nekad mogu pomoći, a nekad i odmoći svojoj djeci ‒ rekla je predsjednica HUROŠ-a Antonija Mirosavljević

OGLAS

Edukativni program MiniPolisa verificiralo je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, koje ga je pozitivnim stručnim mišljenjem potvrdilo kao oblik izvanučioničke nastave 

Serijal Velika ilustrirana povijest: Drevni Egipat, Carska Kina i Stari Rim – tri luksuzno opremljene monografije o najpoznatijim i najdugovječnijim starim civilizacijama napisali su vrsni britanski povjesničari prema najsuvremenijim izdavačkim standardima koji na posve nov i zanimljiv način predstavljaju svjetsku povijest

Digitalni mediji i posljedično interaktivni sadržaji postali su dio svijeta današnje djece. U ovom članku predstavljeno je kako današnje digitalno pismene mlade potaknuti na veću učinkovitost i samim time uspješnost u nastavi engleskoga jezika. Predstavljene su različite aplikacije i aktivnosti koje su se pokazale najučinkovitijima, ali je upozoreno i na opasnosti od pretjerivanja

Alati poput Quizleta i Jeopardyja koriste se u razredu kao inovativni pristupi za provjeru znanja i samoevaluaciju, a njihova primjena znatno pridonosi dinamici nastave i angažmanu učenika. Primjena digitalnih alata u nastavi iznimno je važna jer omogućava učiteljima da identificiraju napredak grupe, ali i samog učenika te utvrde moguće potrebe za dodatnim razvojem jezičnih vještina

Ovaj broj Kaja (3-4/2024.) u znaku je oproštaja s Ernestom Fišerom (Zagreb, 2.05.1943. - Varaždin, 7.11.2024.) – književnikom, pjesničkim bardom, urednikom, novinarom, antologičarom, književnim povjesnikom – „višedesetljetnoj duši Kajkavskoga spravišča i časopisa Kajˮ (kako je, među ostalim, predstavljen u oproštajnom slovu Kajeva uredništva, jednom riječju čovjekom bez kojega je nemoguć bilo kakav razgovor o pjesništvu na kajkavskom jeziku.

Splitski teološki časopis Crkva u svijetu (koji je u ozračju poslijekoncilske obnove prije šezdeset godina osnovao splitski nadbiskup Frane Franić, koji mu je u početku bio i glavnim urednikom) donosi u prvome ovogodišnjem broju nekoliko priloga koji se svojom tematikom dotiču škole, odnosno odgoja i obrazovanja, pa pogledajmo o čemu je riječ.

Nijedna reforma dosad nije izazvala toliko otpora stručne i šire javnosti. I pitanje je može li cjelodnevna škola pridonijeti boljoj povezanosti škole, roditelja i lokalne zajednice. Jesmo li spremni napraviti iskorak i prilagoditi obrazovanje stvarnim potrebama učenika i društva ili smo još u nekom otporu ili strahu zbog eksperimenta, kao da s lošim programima ne eksperimentiramo već desetljećima? Može li cjelodnevna škola biti ključ transformacije obrazovanja ili nas čekaju izazovi koje tek trebamo razumjeti i riješiti?

„Gotovo sva moja inspiracija izvire iz rodne mi Boke. U tom tajanstvenom, a veličanstvenom fjordu južnog Jadrana upijao sam tijekom djetinjstva ne samo neopisivu ljepotu Zaliva, nego i stoljećima taložen duh, duh koji cijelog života pokušavam prenijeti i slikama i riječima...” 

Projekt nije samo obogatio učenike na svim razinama, nego je ojačao i suradnju škole s obiteljima, čime je dodatno potvrđena vrijednost Erasmus+ programa. Ovaj uspješan primjer suradnje između škole, obitelji i međunarodnih partnera još jednom dokazuje koliko Erasmus+ pridonosi razvoju mladih ljudi pripremajući ih za izazove budućnosti i ostavljajući im trajne uspomene i vrijedna iskustva

Većina djece ne voli čitanje. Kako učenicima približiti čitanje i kako ih motivirati i potaknuti da zavole čitanje? U suvremenom životu brzoga tempa i velike izloženosti interaktivnoj tehnologiji, uloga učitelja ima iznimnu važnost. Kao učitelji znatno utječemo na način provedbe procesa opismenjavanja učenika, a posljedično i njihova čitanja

U regiji se pojavljuju novi izazovi inkluzije u obrazovanju, povezani s jezikom, etničkom pripadnošću i političkim previranjima. Posljednjih 35 godina zemlje su poduzele različite korake u usvajanju inkluzivnog pristupa, posebice u uključivanju djece s invaliditetom u redovni obrazovni sustav 

Prinosi urednika, novinara i vanjskih suradnika Školskih novina znanosti i kulturi

Naučite napisati svoje tajne poruke drevnim egipatskim hijeroglifima! Doznajte kakav je bio život u starom Egiptu – od mumija i kućnih ljubimaca do nadimaka, pjesama i čarolija – i upotrijebite predloške i rječnik za pisanje poruka. Zabavna i uzbudljiva knjiga za mlade egiptologe, nastala u suradnji s The British Museum.

Ljubica Kolarić Dumić već je dobro poznata čitateljima Školskih novina – među dvadesetak knjiga poezije i proze koje je do sad objavila našle su se i dvije knjige u izdanju Školskih novina: Sva u srcu (1985.) i Vratit ću se, zemljo (1991.).

U godini obilježavanja iznimne obljetnice – 75 godina postojanja Školskih novina, dobila sam priliku podsjetiti na vrijednost tjednika posvećenog odgoju i obrazovanju, koji već desetljećima oblikuje i prati obrazovne procese u Hrvatskoj.

Darovitost u osnovnoj školi nije samo pitanje intelektualnih sposobnosti, već i kapaciteta za kreativno razmišljanje i izražavanje. Prepoznavanje darovitih učenika u ranoj dobi i razvoj njihove kreativnosti od iznimne je važnosti, jer omogućava stvaranje temelja za njihov daljnji uspješan razvoj u svim područjima života