Blagdani i pravo na naknadu plaće

Člankom 1. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 110/19) utvrđeni su dani blagdana u koje se ne radi, s time da je u članku 5. određeno da u te dane radnici imaju pravo na naknadu plaće. U skladu s odredbama Zakona, od 1. siječnja 2020. godine blagdani i neradni dani u RH su: – 1. siječnja – Nova godina – 6. siječnja – Bogojavljenje ili Sveta tri kralja – Uskrs i Uskrsni ponedjeljak – Tijelovo – 1. svibnja – Praznik rada – 30. svibnja – Dan državnosti – 22. lipnja – Dan antifašističke borbe – 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja – 15. kolovoza – Velika Gospa – 1. studenoga – Svi sveti – 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje – 25. prosinca – Božić – 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan. Članak 3. navedenog Zakona, propisuje da u dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan, i to kršćani koji slave blagdan Božića na dan 7. siječnja toga dana; kršćani koji slave blagdan Uskrsa prema julijanskom kalendaru na dan Uskrsnog ponedjeljka; pripadnici islamske vjeroispovijesti koji slave blagdane Ramazanski bajram i Kurban-bajram jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana; pripadnici židovske vjeroispovijesti koji slave blagdane Jom kipur i Roš hašanu jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana. Članak 4. navedenog Zakona propisuje sljedeće: ako je jedan od dana iz članaka 1. i 3. ovoga Zakona nedjelja, blagdan, odnosno neradni dan, ne prenosi se u idući dan. Pri tome, množina u stipulaciji norme odnosi se na nabrajanje više blagdana, iz čega proizlazi da građani po toj osnovi za svaki od navedenih blagdana imaju pravo ne raditi po jedan dan, bez obzira na činjenicu njihova dužeg trajanja. Kad blagdan pada u dan kada bi radnik po rasporedu rada trebao raditi i zaista radi navedenog dana, ima sukladno članku 94. Zakona o radu (NN.br.93/14,127/17,98/19,151/22,64/23) pravo na povećanu plaću za rad blagdanom. Zakon ne utvrđuje kvantitativno visinu povećanja plaće, već se visina i način njezina povećanja za rad na dane blagdana utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Dakle, ako radnik u dane blagdana ne radi zbog toga što je blagdan, ostvaruje pravo na naknadu plaće. Ako radnik u dane blagdana ne radi jer ni inače nije trebao raditi (npr. kod preraspodjele radnog vremena, gdje blagdan pada u slobodan dan), ne ostvaruje prethodno navedeno pravo na naknadu plaće. Ako je radnik po svom rasporedu trebao raditi i radi na dan blagdana, ostvaruje pravo na povećanu plaću za rad blagdanom. S obzirom na to da je Republika Hrvatska većinski katolička zemlja, što znači da se velika većina njezinih građana izjašnjava katolicima, Božić se slavi po gregorijanskom kalendaru te je on Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj proglašen blagdanom i neradnim danom u